Pratite nas

Politika

Peđa Grbin u saborsku proceduru uputio novi zakon o referendumu

Objavljeno

na

Kako je i najavio prošloga tjedna, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio prijedlog novog zakona o referendumu, kojim je, među ostalim, predvidio da se potpisi za referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave te putem sustava e-građani.

Grbin smatra da će se time olakšati i ubrzati postupak za tijela nadležna za raspisivanje referenduma, ali i za građane, s obzirom na dosadašnja različita pravila vezana uz prikupljanje potpisa za referendum na državnoj i lokalnoj razini.

Pritom je, kaže, imao u vidu novi ustroj državne uprave, koji predviđa pet ureda državne uprave, umjesto sadašnjih 20. Grbin podsjeća da će se novim ustrojem, koji je u saborskoj proceduri, uspostaviti jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave, koje će obuhvaćati 90 dosadašnjih ispostava, 302 matična ureda te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda.

“Na tako uspostavljenom jedinstvenom mjestu građani će moći podnijeti sve zahtjeve za ostvarenje prava iz nadležnosti ureda državne uprave, ali i dati svoj potpis prilikom izjašnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma”, navodi Grbin u prijedlogu.

Predlaže i detaljniju razradu postupka izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma.

Referendumske inicijative za lokalni referendum tako će morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.

“Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela”, objašnjava Grbin.

Predlaže i da se glasovanje na referendumima na lokalnoj razini omogući i državljanima drugih članica EU, budući da to pravo već ostvaruju na lokalnim izborima.

peđa grbinPrijedlogom se predviđa da Ministarstvo uprave u roku od 30 dana od isteka roka za prikupljanje potpisa potpore narodnoj referendumskoj inicijativi dostavi izvješće o prikupljenim potpisima tijelu koje raspisuje referendum.

U prijedlogu stoji da referendum o promjeni Ustava, osim Sabora i 10 posto birača, može raspisati i predsjednik Republike, i to na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. Grbin ističe da je riječ o formulaciji koja je doslovno prepisana iz Ustava.

Predlaže i uređivanje savjetodavnog referenduma na državnoj ili lokalnoj razini, koji Sabor i lokalna predstavnička tijela mogu raspisati o pitanjima iz svog djelokruga. Zadržana je odredba po kojoj bi se Vlada tim institutom mogla koristiti prilikom formiranja, spajanja ili razgraničenja općina, gradova i županija.

Predloženi zakon usklađen je s ustavnom odredbom po kojoj se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili, bez obzira na odaziv. Grbin podsjeća da je ustavnim promjenama 2010. ukinut prag odaziva od 50 posto ukupnog broja birača kao uvjet uspješnosti referenduma, kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU.

Predlaže se i odredba po kojoj se na referendumu ne bi mogle donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Hrvatske te odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU.

Grbin ističe da je takva odredba u skladu s tumačenjima Ustavnog suda i Lisabonskim ugovorom, budući da članice EU u svojim pravnim sustavima ne smiju sadržavati ništa suprotno pravnom sustavu Unije.

Predviđa se uređivanje financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe posebnim zakonom, a Grbin pojašnjava kako je to nužno jer sada ne postoji sustavna kontrola financiranja referendumskih inicijativa.

Umjesto godinu dana, referendumska odluka ne bi se smjela mijenjati dvije godine, a Grbin objašnjava kako zakon ne bi smio djelovati obeshrabrujuće na birače. Ističe i da bi dulji period u kojem se ne smiju donositi akti suprotni referendumskim odlukama omogućio bolju analizu učinaka referendumske odluke u praksi.

Procjenjuje da će provedba zakona koštati oko 4.000.000 kuna, budući da su nužna tehnološka poboljšanja vezana uz mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa za referendumske inicijative.

izvor: politikaplus.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Komadina poručio Opačić: Budi pristojna i slušaj svog predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik SDP-a Zlatko Komadina uzvratio je u srijedu na kritike SDP-ovaca upućene vodstvu stranke, poručivši im da obiđu teren i rade u interesu stranke, umjesto da “rovare po medijima”.

Nakon jučerašnje burne sjednice Kluba zastupnika, na kojoj je predsjednik stranke Davor Bernardić optužen i da laže, Komadina je u izjavi novinarima situaciju u stranci okarakterizirao konstatacijom da je “za sukob potrebno dvoje” te istaknuo da su izjave predsjednika stranke Bernardića s te sjednice u medijima “istrgnute iz konteksta”.

Komadina je pozvao SDP-ovce da rade u interesu stranke umjesto da rovare u stranci i pune medijske stupce sa stvarima koje štete stranci. To jednostavno nije pristojno, istaknuo je potpredsjednik stranke.

“Oni koji su u Saboru trebaju se boriti za interese građana, davati zakonske inicijative, obilaziti teren izbornih jedinica u kojima su izabrani. Svi imaju dovoljno posla, umjesto da se bave jedni drugima”, izjavio je Hini Komadina.

Uzvratio je i na kritike saborske zastupnice Milanke Opačić, poručivši joj kako bi joj bilo bolje da bude pristojna i sluša svog predsjednika (Davora Bernardića) dok govori u Saboru.

“Ne znam i ne razumijem zbog čega se kolegica Opačić bavi sa mnom. Ja nemam problema ni sa kim u stranci, radim svoj posao, a na svoju sam dužnost izabran voljom birača kako za župana tako i za potpredsjednika stranke za razliku od nje koja je postavljena.

Preporučam joj da obiđe svoju izbornu jedinicu, poplavljene u Ogulinu, da bude pristojna na aktualnom prijepodnevu i sluša svog predsjednika dok govori, umjesto da bude prazna sabornica”, rekao je Komadina.

Milanka Opačić danas je u Saboru izjavila kako Davor Bernardić od SDP-a nastoji napraviti sektu svojih prijatelja, među kojima je posebno apostrofirala Zlatka Komadinu za kojega je rekla da je “pobjegao iz Vlade (Zorana Milanovića) jer se nije mogao nositi s problemima u svojem resoru”.

BURAN SASTANAK KLUBA SDP-a ZAVRŠIO ŽESTOKOM SVAĐOM

facebook komentari

Nastavi čitati