Pratite nas

BiH

Pelješki most – BiH traži koridor po ‘slovenskom modelu’

Objavljeno

na

Hoće li SDA zaozbiljiti spor time da od Vijeća ministara BiH kojega vodi SDA-ov Denis Zvizdić zatraže da uputi prosvjednu notu Hrvatskoj!?

Kada predsjednik Glavnog odbora SDA, glavne Bošnjačke političke stranke Halid Genjac sazove u Sarajevu u subotu izvanrednu presicu kako bi proveo izravni politički napad na Hrvatsku te zaprijetio da će BiH ultimativno zatražiti da se zaustavi gradnja Pelješkog mosta, onda se to zove – namjerna politička eskalacija u odnosima između RH i BiH.

Stoji li iza nastupa Genjca i politički šef Bakir Izetbegović, izlišno je spekulirati, a do kuda su u SDA pripravni ići u eskalaciji vidjet će se jako brzo. Hoće li sve ostati na izvanrednoj presici ili će prema Bruxellesu krenuti protestna pisma još neidentificiranih “bh parlamentaraca”? A još više – hoće li SDA prijeći Rubikon i “zaozbiljiti” spor time da i službeno od Vijeća ministara BiH (vlada) koje vodi SDA-ov Denis Zvizdić zatraži, sukladno zahtjevima Zastupničkog doma parlamenta BiH od 5. srpnja, da uputi prosvjednu notu Hrvatskoj te zatraži prekid svih radova, te zaustavljanje raspisivanje natječaja za izvođača, sve do rješavanja spornih pitanja (!).

BiH “priključni koridor”

Hrvatska i BiH već se desetak godina spore oko izgradnje Pelješkog mosta, no u posljednjih nekoliko godina činilo se da je nastupio “status quo” te da je most “izvučen” izvan sporenja dviju država oko razgraničenja na kopnu i moru oko Neuma. U tijeku sporenja sastajale su se međudržavne komisije koje su, napokon i dogovorile rješenje s kojim je, činilo se i BiH, zadovoljena. Most je, naime, od prvog projekta u visini narastao s 35 na 45 metara, da bi na kraju hrvatska strana pristala dotjerati ga na 55 metara visine te 200 metara širine prolaza između glavnih stupova mosta. I onda je 7. lipnja Europska komisija dodijelila Hrvatskoj 357 milijuna eura za gradnju mosta. BiH nije reagirala.

No, onda dolazi 29. lipnja, kada se u Haagu čita arbitražno rješenje za razgraničenje Hrvatske i Slovenije i tu su opet narasli politički apetiti SDA, a moguće i srpskog vodstva u BiH. To otvoreno priznaje i SDA-ov Genjac jer gradnju mosta opet izravno veže uz pitanje konačnog razgraničenja. Definira da BiH ima pravo na priključni koridor od svojih teritorijalnih voda do otvorenog mora te da taj koridor podliježe istom principu kakav je dodijeljen Sloveniji.

Čak se spominje i “junction”, dakle onaj “dimnjak” koji su Slovenci tražili do otvorenog mora. Što može doista tu BiH napraviti, tužiti Hrvatsku? – Mogu, pred Međunarodnim sudom u Haagu, primjerice, no nema međunarodnog suda pred koji tužena država mora izaći.

Dakle Hrvatska bi trebala dati pristanak da izađe pred sud, pred kojim je eventualno tuži BiH. Oni mogu dići tužbu, a Hrvatska oglušiti se – kaže naš stručnjak i bivši ministar vanjskih poslova Davorin Rudolf. Smatra kako RH i BiH imaju toliko zajedničkih interesa za suradnju i dobrosusjedstvo tako da je ova politička eskalacija potpuno nepotrebna i bespredmetna.

Davor Ivanković/vecernji.hr

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati