Pratite nas

Hrvatska

Pelješki most, povijesni projekt za Hrvatsku, bit će dovršen 2021. godine

Objavljeno

na

Povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu i hrvatska ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac potpisale su 7. lipnja u Bruxellesu odluku o financiranju Pelješkoga mosta koji će,  kad bude izgrađen, biti jedan od pet najvećih u Europi.

Taj događaj može se nazvati povijesnim danom za Hrvatsku i njezinu budućnost, a projekt najvećim u novijoj hrvatskoj povijesti, od državotvornoga značenja. Njime se ne povezuje samo državni teritorij Republike Hrvatske, nego i Europske unije, što će pridonijeti lakšemu ispunjavanju kriterija za ulazak Hrvatske u Schengen. Supotpisanom odlukom, Europska komisija odobrila je sufinancirati most te prometnicu preko Pelješca u iznosu od 357 milijuna eura bespovratnih sredstava, odnosno 85 posto projekta, čija ukupna vrijednost iznosi 420 milijuna eura bez PDV-a.

Nakon potpisivanja ministrica Žalac, zahvalivši povjerenici Cretu na uloženim naporima i zalaganju koji su doveli do odluke Europske komisije, izjavila je kako je to povijesni trenutak za Hrvatsku. Izrazila je očekivanje da će radovi početi najesen i biti završeni do 2021. Europska komisija, međutim, odredila je kao zadnji rok korištenja odobrenih sredstava 2023. godine. Europska povjerenica izjavila je da zna koliko građani Hrvatske čekaju taj most te da joj je drago što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novome poglavlju povijesti Hrvatske.

Peljeski most2

Po njezinim riječima, taj je projekt primjer predanosti EK uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Napomenula je kako je to jedan od najvećih infrastrukturnih projekata koji se posljednjih godina financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Istodobno zahvalila je BiH koja je dala suglasnost na projekt.

Europska komisija objavila je da će most više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita, omogućiti neometanu povezanost, znatno koristiti turizmu i trgovini, osnažiti teritorijalnu povezanost Hrvatske te koristiti Crnoj Gori i Albaniji. S objavom odluke o sufinanciranju mosta, Hrvatske su ceste objavile drugi krug natječaja za izbor izvođača mosta i pristupnih cesta u koji je ušlo osam tvrtki i konzorcija.

Natječaj je otvoren do 17. srpnja, nakon čega bi, u rujnu, trebao biti poznat izvođač. U listopadu planira se potpisati ugovor o početku gradnje. Pelješki most, u Malostonskom zaljevu, po projektu, trebao bi biti 55 metara visok, duljine 2,4 kilometra s četirima prometnim trakovima. Glavni projektant Pelješkoga mosta poznati je slovenski arhitekt Marjan Pipenbaher s međunarodnom reputacijom projektiranja mostova i vijadukata.

Dvije njegove tvrtke Ponting i Pipenbaher Consulting Engineers, poslovno udružene sa zagrebačkim Građevinskim fakultetom dobile su 2012. od Hrvatskih cesta ponudu izradbe projektnoga rješenje Pelješkoga mosta. EK financirat će i gradnju prateće infrastrukture – pristupnih cesta, uključujući tunele, mostove i vijadukte te obilaznicu kod grada Stona, duljine 8 kilometara i radove na obnovi postojeće ceste D414. Završetak tih radova očekuje se tijekom 2022.

Dugo razdoblje pokušaja spajanja hrvatskoga državnog teritorija

Na problem presječenosti hrvatskog teritorija, kod Neuma, zbog različitih povijesnih okolnosti, a u povodu rasprava o amandmanima za izmjenu ustava koji je republikama davao atribut državnosti prvi je upozorio Petar Šegedin u knjizi “Svi smo odgovorni?” (Matica hrvatska, Zagreb, 1971.). Zbog toga više puta, u neovisnoj državi Hrvatskoj, posebno prilikom održavanja Dana Petra Šegedina u Korčuli, bivši predsjednik Vrhovnoga suda i član Ustavnog suda Republike Hrvatske Milan Vuković predlagao je da se budući Pelješki most nazove imenom Petra Šegedina, hrvatskoga književnika. Represivni obračun s hrvatskim proljećem, 1971., kao što je poznato, potisnuo je s javne scene svaki razgovor o problemu nepovezanosti i necjelovitosti hrvatskoga teritorija, zapravo ugroženosti hrvatskoga državnog identiteta.

Nakon donošenja Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. počelo se ponovno slobodnije govoriti o povezivanju hrvatskoga državnog teritorija. No srbijanska agresija na Hrvatsku ponovno je to pitanje gurnula u drugi plan. Ali unatoč tomu, po svjedočenju nekadašnjega ministra Jure Radića, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman još mu je 1994. govorio o mostu koji bi povezao hrvatski državni teritorij.

Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje (SDP) 1997. javno je upozorio na potrebu povezivanja juga Hrvatske, mostom između kopna i poluotoka Pelješca. Hrvatska zastupnica u Europskome parlamentu Dubravka Šuica prilikom nedavnoga potpisivanja odluke o sufinanciranju Pelješkog mosta u Bruxellesu prisjetila se da su 1998. građani Dubrovnika skupljali potpise na peticiju kojom su tražili izgradnju mosta, u svrhu otklanjanja izoliranosti Dubrovnika i povezivanja hrvatskoga državnog teritorija. Kamen temeljac Pelješkome mostu prvi je put u studenome 2005. postavio nekadašnji premijer Ivo Sanader, koji je krajem listopada 2007. otvorio i gradilište. No nakon godinu dana radovi su obustavljeni.

Sve se to u medijima povezivalo s predizbornim igrama. Vlada Zorana Milanovića, zbog nedostatka sredstava ili nečega drugoga, dvije godine arogantno je osporavala gradnju Pelješkoga mosta. Kao surogat nudili su ideju o gradnji “koridora” kroz Neum, a njegov ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić predlagao je riješiti povezanost hrvatskoga teritorija trajektima, što je izazivalo podsmijeh.

Suočena s nepodijeljenim gledištem javnosti i stručnjaka o potrebi gradnje mosta, nakon nekoliko izgubljenih godina, Milanovićeva vlada okrenula se europskim fondovima, ali vrlo sporo i kilavo. Postupak priprema za gradnju mosta ubrzao se tek dolaskom na čelna mjesta ministarstava regionalnoga razvoja te prometa, Tomislava Tolušića i Olega Butkovića.

EK poslala jasan signal do kakve joj je Hrvatske stalo

Odlukom o sufinanciranju Pelješkoga mosta Europska je komisija uoči preslagivanja vladajuće većine u Hrvatskom saboru uputila jasnu poruku kako joj je iznad svega stalo do političke stabilnosti u Hrvatskoj, predane radu i gospodarskome razvoju.

Za takvu Hrvatsku opredijeljeni su i hrvatski građani, za razliku od aktualnih jalovih oporbenih političara koji bi se najradije bavili šupljim moralnim prodikama i politikantstvom, manipulacijama, po mogućnosti jednom godišnje parlamentarnim izborima i svekolikim cirkusanjem, nezavisno o državnim interesima i interesima građana.

Hrvatski tjednik u nizu svojih napisa pisao je o gradnji Pelješkoga mosta, održavao svijest o potrebi povezivanja hrvatskoga teritorija, poticao njegovu gradnju, čak i propitivao druge mogućnosti. Tekst iz 2012. kada je na stranicama Tjednika postavljeno retoričko pitanje – hoćemo li čekati odlazak Zorana Milanovića s vlasti da bi se počeo graditi Pelješki most, bio je u neku ruku iz današnje perspektive znakovit.

Osiguranjem glavnine novca iz europskih fondova za gradnju Pelješkoga mosta učinjen je važan korak u realizaciji čitava projekta, u kojem je kroz proteklo desetljeće bilo mnogo nesnalaženja i posrtanja. Time, naravno, nisu otklonjeni svi problemi koji će se javiti u tijeku izgradnje mosta, a bit će više manje domaće prirode.

Hrvatska u gradnji mosta morat će pokazati veliki stupanj odgovornosti i umješnosti kako bi u zadanim rokovima obavila jedan vrlo složeni građevinski i organizacijski zadatak. Vrijeme realizacije projekta počelo je otkucavati.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Policajci će testirati novu hrvatsku pušku VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Policajci će testirati novu hrvatsku pušku VHS-K2

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor karlovačke tvrtke HS Produkt Željko Pavlin svečano su u utorak potpisali sporazuma o poslovnoj suradnji na testiranju i ispitivanju nove hrvatske puške.

Prema sporazumu MUP će 15. listopada dobiti prvih sto pušaka HS Produkta i testirati ih u četiri policijske uprave nakon čega se očekuje isporuka tisuću pušaka s predloženim doradama hrvatskim policajcima.

“Sporazumom bi se trebao zaokružiti ciklus suradnje između ministarstva koja se bave sigurnosnim pitanjima i namjenske industrije u cilju proizvodnje što boljeg i konkurentnijeg proizvoda”, kazao je prilikom potpisivanja Božinović.

Direktor HS Produkta Pavlin kazao je da je riječ je o novoj pušci VHS-K2 prilagođenoj policajcima za koju očekuje da će nakon testiranja postati standardno oružje hrvatske policije. Testiranje će, smatra, omogućiti daljnji razvoj i ispitivanje hrvatskog naoružanja i u konačnici opskrbljivanje hrvatske policije s hrvatskom puškom.

Dodao je da HS Produkt, najveći izvoznik vojne opreme u Hrvatskoj, godišnje proizvede od 500 do 600 tisuća pištolja te od 10 do 20 tisuća pušaka te izveze roba u vrijednosti preko 100 milijuna eura. HS Produktovo oružje koriste primjerice policajci u Albaniji, BiH, Indoneziji, Iraku, Tunisu i Maleziji.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Ministarstvo hrvatskih branitelja RH i Podravka potpisali Sporazum o suradnji

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo hrvatskih branitelja RH i Podravka potpisali Sporazum o suradnji u otkupu poljoprivrednih proizvoda zadruga hrvatskih branitelja.

Podravka će proizvođačima iz braniteljskih zadruga pružati i stručnu pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji kroz edukacije, osiguranje repromaterijala te nadzor proizvodnje

Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja i Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke d.d. potpisali su Sporazum o suradnji Ministarstva hrvatskih branitelja RH i Podravke u realizaciji potencijalnog otkupa proizvoda zadruga hrvatskih branitelja za potrebe prerade Podravke za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Uz poslovnu suradnju sa zadrugama hrvatskih branitelja vezano uz otkup poljoprivrednih proizvoda, Podravka će proizvođačima pružati i stručnu pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji od početka vegetacijskog razdoblja do berbe, a koja se odnosi na edukaciju, osiguranje repromaterijala te nadzor proizvodnje i kvalitete proizvoda.

Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja naglasio je kako će Ministarstvo hrvatskih branitelja pružati potporu zadrugama hrvatskih branitelja na međusobnom povezivanju i umrežavanju radi zajedničkog nastupa kao potencijalnih kooperanata Podravke te zahvalio Podravki, što je kao vodeća domaća prehrambena kompanija kao svoje partnere prepoznala i hrvatske branitelje te im na ovaj način pruža svoju podršku.

„Potpisivanje današnjeg Sporazuma je i prilika da se javnost upozna s jednim od najboljih načina zapošljavanja i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja, gdje se zadrugarstvo pokazalo kao uspješan model razvojnih, gospodarskih i poduzetničkih potencijala hrvatskih branitelja koji dovodi do njihovog osnaživanja jer u zadrugama
pronalaze priliku za novi početak, doprinoseći održivosti sela i razvoju naše Domovine.“

„Daljnja suradnja s braniteljskim zadrugama i partnerstvo s Ministarstvom hrvatskih branitelja još je jedan iskorak prema povećanju udjela domaće sirovine u proizvodima Podravke, što je jedan od strateških ciljeva Podravke u budućem periodu.“ – istaknuo je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke.

facebook komentari

Nastavi čitati