Pratite nas

Zabolilo ga! Perković umjesto u Remetincu prenoćio u bolnici!

Objavljeno

na

Bivši čelnik jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković prvu noć istražnog zatvora umjesto u Remetincu, kao njegov nekadašnji šef Zdravko Mustač, proveo je u zatvorskoj bolnici zbog narušenog zdravstvenog stanja.

Na zagrebačkom Županijskom sudu doznaje se da je Josip Perković u zatvorsku bolnicu prebačen sinoć, po preporuci zatvorskog liječnika, neposredno nakon što je doveden u istražni zatvor u Remetincu.

Njegov odvjetnik Anto Nobilo potvrdio je tek da je Perković u bolnici, kao i da piše žalbu na jučerašnju odluku da ga se zadrži u istražnom zatvoru do   izručenja Njemačkoj koja ga traži zbog sudjelovanja u organizaciji ubojstva   hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

[pullquote_right]Perković kao i njegov bivši šef te čelnik jugoslavenske Službe državne sigurnosti Zdravko Mustač jučer su se formalno usprotivili izručenju.[/pullquote_right] Došlo je do različitih mišljenja, naime sud smatra da pop zakonu o kaznenom postupku ne treba obrazlagati razloge za pritvor, tužilaštvo je smtralo drugačije i ja samtram drugačije. Pa ćemo iz tih razloga uložiti žalbu. A u narednom tjednu ćemo imati ključno ročište na kojima će se odlučivati da li će ga se izručiti ili ne, rekao je Nobilo.

nobilo

Dakle, ako sud utvrdi da postoji razlog za neizvršavanje uhidbenog naloga, Perković neće biti izručen. Među tim zakonom utvrđenim razlozima je i – zastara.

‘Nema zastare’

Je li u slučaju Josipa Perkovića koji je optužen za ubojstvo emigranta Đurekovića 1983. nastupila zastara – pravni stručnjaci i dalje su podijeljeni.

Smatram da zastara nije nastupila, jer je za to kazneno dijelo, prema onom zakonu koji je tada bio na snazi, propisana zastara u trajanju od 20 godina, jer se radi o teškom obliku kaznenog dijela – ubojstva, a ona je prekinuta sredinom 90.-ih postupanjem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Kada dođe do prekida, prema tom starom zakonu – zastara počinje teći ispočetka. Dakle, prethodne godine kao da su obirsane, ustvrdio je dr. sc. Mato Palić sa osječkog Pravnog fakulteta.

I Mustačeva obrana radi na žalbi

Uz Perkovića istražni zatvor određen je i njegovom nekadašnjem šefu iz jugoslavenske Službe državne sigurnosti Zdravku Mustaču koji je u Remetincu prenoćio nakon što mu je istražni zatvor, do ‘izvršenja rješenja o predaji’, odredio sud u Velikoj Gorici.

I Mustačev odvjetnik Tomislav Antolin također najavljuje žalbu na rješenje o istražnom zatvoru, ali i na odluku o izručenju Njemačkoj.

Na sudovima u Zagrebu i Velikoj Gorici, žalbe će rješavati odvojena   izvanraspravna vijeća. Na zagrebačkom sudu doznaje se da će se najprije   rješavati žalba na odluku o istražnom zatvoru, a potom i na odluku o   izručenju. Izgledno je da će pravomoćnu odluku o konačnici donijeti tek   Vrhovni sud.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati