Pratite nas

Hrvatska

Perkovića se u Njemačkoj tereti da je poslao ubojice na S. Đurekovića

Objavljeno

na

 

 

[dropcap]H[/dropcap]rvatska će od 1. srpnja morati poštovati sve obveze koje proizlaze iz Europskog uhidbenog naloga (EUN). Takav je odgovor stigao iz ureda potpredsjednice EK zadužene za pravosuđe Viviane Reding na naš upit hoće li Hrvatska, nakon što postane punopravna članica Europske unije, morati izručiti svog državljanina Josipa Perkovića Njemačkoj. Perković, bivši dužnosnik jugoslavenske tajne službe, u Njemačkoj je optužen za organiziranje ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

Nalog već u Zagrebu

hl3studeniEuropski uhidbeni nalog pojednostavljuje proceduru izručenja između dvije države. Riječ je o sudskoj odluci donesenoj u jednoj državi članici radi uhićenja i predaje tražene osobe od druge članice zbog kaznenog progona ili izdržavanje kazne zatvora.

Perkovića se u Njemačkoj tereti da je poslao ubojice na bivšeg disidenta Stjepana Đurekovića, koji je ubijen 1983. u Wolfratshausenu u Bavarskoj s pet pucnjeva i udarcima sjekirom u glavu. Uz njega, u Njemačkoj su raspisani uhidbeni nalozi za još pet osoba za koje se sumnja da su bili Perkovićevi suradnici, a njemačko državno odvjetništvo za njihovo uhićenje raspisalo je nagradu od 12.000 eura, jučer je ustvrdio njemački tjednik Focus te tvrdi da su njegovi novinari otkrili da se osumnjičeni nalaze u Zagrebu. [pullquote_right]Tjeralica je za Perkovićem bila raspisana, ali je povučena nakon diplomatske inicijative Vesne Pusić[/pullquote_right]

Jedan od njih, 71-godišnji bivši šef tajne službe Zdravko Mustač, tvrdi da nije znao za naloge za ubojstva hrvatskih emigranata te da je jugoslavenski režim imao pravo “energično” postupati prema “ekstremnim Hrvatima u izbjeglištvu”, optužujući ih da su pokušavali krijumčariti eksploziv za napade u Jugoslaviji, nastavlja Focus. Vrhovni zemaljski sud u Münchenu utvrdio je 2008. u presudi Krunoslavu Pratesu, optuženomu za ubojstvo Đurekovića, da su samo u razdoblju između 1970. i 1989. u Njemačkoj pogubljena 22 Hrvata, za čija se umorstva tereti jugoslavenska tajna služba. U presudi se također podsjeća da su Njemačke vlasti pokušavale dobiti pravnu pomoć od Hrvatske, ali su se hrvatske vlasti redovito oglušivale na te zamolbe.

Prema Večernjakovim informacijama, uhidbeni nalog je već stigao u Zagreb polovinom prošlog mjeseca, a njemački list tvrdi da će nalog službeno biti uručen prvog dana članstva. Iz njemačkog ministarstva pravosuđa neslužbeno su potvrdili da je za Josipom Perkovićem još 2012. raspisana Interpolova tjeralica, no o Europskom uhidbenom nalogu nisu željeli govoriti, kao ni policija i državno odvjetništvo iz Bavarske, federalne države koja traži izručenje Perkovića.

EUN se mora primijeniti

Iako 1. srpnja na snagu stupa Europski uhidbeni nalog – pojavile su se špekulacije da se on ne može primijeniti na slučaj Perković. Naime, EUN je prihvaćen 2004. u državama članicama EU, a navodni zločin za koji se tereti Perković datira iz 1983. Prema tumačenju Europske komisije, to nije točno.udba2

– Hrvatska će od 1. srpnja morati primjenjivati EUN. On će zamijeniti sve postojeće bilateralne sporazume s državama članicama Unije. Napominjemo, Europski uhidbeni nalog djeluje retroaktivno, što znači da će ga Hrvatska, ali i bilo koja država članica, moći koristiti i u slučaju zločina počinjenih prije nego se Hrvatska pridružila Uniji – odgovorila je Mina Andreeva, glasnogovornica europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding.

Koristit ćemo sva sredstva jer suđenje Pratesu nije bilo korektno

Odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa Josipa Perkovića, spreman čeka europski uhidbeni nalog (EUN), ali o tomu što će poduzeti ne želi otkrivati pa nam nije htio odgovoriti niti postoji li mogućnost osporavanja naloga zbog zastare kaznenog progona ili zbog političkih razloga.

– Koristit ćemo sva pravna sredstva jer držimo da prvo suđenje Krunoslavu Pratesu (2008. osuđen je na doživotni zatvor op.a.) nije bilo fer i korektno. Temeljilo se na lažnom svjedočenju Vinka Sindičića o super tajnoj službi izvršnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za koju nitko nije čuo, a koja je bila iznad ondašnje hrvatske i jugoslavenske službe državne sigurnosti. Ali o tomu ćemo ako bi došlo do suđenja. Više je pravnih osnova na kojima ćemo osporavati europski uhidbeni nalog, ali o tomu nebih sada govorio – odlučan je odvjetnik Nobilo.

Kad smo mu rekli kako europski dužnosnici govore o EUN-u kao manje više rutini kojoj od 1. srpnja ništa ne stoji na putu, Nobilo je ipak uzvratio:

– I Njemačka u svom zakonu ima čitav niz restrikcija kod primjene europskog uhidbenog naloga! (mj) 

Vecernji.ba

[box_light]

Njemački tjednik Fokus je danas izdao članak u kojem tvrdi kako će s privm danom ulaska Hrvatske u EU u Zagreb stići nalog za izručenje Josipa Perkovića zbog ubojstava hrvatskih disidenata u Njemačkoj u između 1970 i 1989.g. Njemački list navodi i njemačko savezno odvjetništvo traži još 5 pripadnika zloglasne UDB-e za koje je ponuđeno i do vpusic112.000 eura nagrade i čiji će uhidbeni nalozi također stici u Hrvatsku s prvim danom ulaska u EU.

Podsjećamo kako je tjeralica za Perkovićem bila raspisana, ali je povučena nakon diplomatske inicijative Vesne Pusić. Nagađalo se kako je to možda samo napravljeno kako bi se pripremio pravni temelj za europski uhidbeni nalog, koji stupa na snagu ulaskom Hrvatske u EU. Prema dosadašnjim zakonima, Hrvatska nije mogla stranim zemljama isporučivati svoje građane, dok eurospki uhidbeni nalog donosi novost i zemljama EU-a, odnosno da se na traženje pravosuđa osumnjičeni moraju isporučiti gotovo bez mogućnosti pravne odgode izručenja.

Fokus piše i kako su razgovarali sa Zdravkom Mustaćem, jednim od osumnjičenih za ubojstva koji je izjavio kako o nalozima za ubojstva nije znao ništa. Rekao je i kako je Jugoslavija imala pravo energično djelovati protiv disidenata koji su htjeli u zemlju unijeti oružije i eksploziv i tako zapravo pokazao da je suglasan sa ubojstvima pripadnika emigracije koji su politički djelovali.

Zemaljski sud Bavarske utvrdio je kako je između 1970. i 1989. u Njemačkoj ubijeno 22 Hrvata od strane jugoslavenske tajne službe. (dnevno.hr)

[/box_light]

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati