Pratite nas

Herceg Bosna

Pešes zna što, kako i za koga svira

Objavljeno

na

Kad sam negdje 2012. godine prvi put putem društvene mreže podijelio prilično klišeiziran, ali dobar spot Do kraja, breljansko-širokobriješke grupe Pešes, nekako sam osjetio da bi to moglo biti to i željno sam očekivao njihov prvijenac. On je napokon objavljen 2014. godine i nazvan je jednostavnim nazivom Bajka. S nazivima treba biti oprezan. Bajke nam donose važne pouke za život, ali isto tako i priče koje pričamo djeci da lakše zaspu.

Iz2452423rezakNakon traženja dodirnih točaka s alter rockom, odustao sam, jer Pešes već sada posjeduje jedan pečat zbog kojeg mu ne trebaju ladice. Na prvo slušanje album je odličan, naročito jer “odiše” pozitivnom energijom. Iako je sniman u tri studija, sve numere su se odlično uklopile. Ima ih deset, odlično i odlučno slijede jedna drugu do samog kraja. Album bi tekstualno trebao biti mnogo bolji, to jest, opjevana stanja, odnose i osjećaje trebao je iznijeti na više maštovit i domišljat način, a ne biti toliko opći. Unatoč tome, imamo blistave trenutke poput: “Znaš li kako nebo gleda se?”,” Letiš, al’ da nekad vraćaš se” ili “Moj um – pokvaren kompas, stavljam na dlan, tupo gledam”.

peses-photo-300x192Osim pjesama To je ljubav, Sam ili Do kraja, izdvojio bih Ledinu kao, meni osobno, harmonijski najzanimljiviju. Postavlja se pitanje koliki je bio utjecaj Nevena Marinca prilikom produciranja i miksanja pjesme Plava svjetlost, jer je prema mom mišljenju, upravo ona, najbolja numera na albumu. Prilikom pešestog preslušavanja albuma za redom, pojavljuje se problem da se devet prvih numera gotovo stopi u jednu, jer su sve prilično u četvrtoj ili petoj brzini (ni četvrta nije spora), dok Plava svjetlost i dalje ostaje “karizmatična” i izdvojena.

Pešes sam imao priliku uživo slušati dva puta. Na Mostar Summer Festu i Kupres Play koncertu, stoga mogu zaključiti da su uživo mnogo bolji nego studijski, što je za jedan bend jako važno. Međutim, ono što mi se najviše dopada osim toga što su Pešes domaći, ali i prilično svjetski, jest to da su kao bend u prilično širokom luku zaobišli sva ona underground prenemaganja koja postoje kod nekih bendova, koji se u svojoj “visokoj umjetnosti” vode životnim principom: “Želimo da svi znaju za nas, ali ne želimo novac…”. Pešes mi se čini prilično organiziranim bendom, koji zna što, kako i za koga svira, a kao takvom mu želim još mnogo dobrih uradaka i mnogo uspjeha. Željama se pridružuje i uredništvo portala Kamenjar.com.

[ad id=”40551″]

Piše: Mladen Topić, Hrvatski Medijski Servis

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Kardinal Vinko Puljić: Opstanak Hrvata u BiH je i opstanak Katoličke crkve!

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić izjavio je u subotu u Vatikanu kako vjeruje da će doći do kanonizacije Alojzija Stepinca i da treba biti strpljiv, a nada se da će sve predradnje za taj postupak pridonijeti povezivanju ljudi i dati smjernice za suživot u Hrvatskoj i u odnosima sa susjedima.

Premijer Andrej Plenković, koji boravi u službenom posjetu Vatikanu i koji je s Papom u subotu među ostalim razgovarao o postupku kanonizacije blaženoga Stepinca, tijekom obilaska Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima susreo se s nadbiskupom Barišićem i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, koji su također bili na audijenciji kod Svetog Oca.

Barišić je kazao novinarima da je Stepinac neizbježna tema svaki put kada dođe u Rim.

“Ja se nadam da će sve ove radnje, predradnje za kanonizaciju pridonijeti da ovaj čovjek poveže ljude međusobno da nam dade smjernice kako graditi naš život i suživot za budućnost, kako u hrvatskom društvu tako i u odnosima s našim susjedima. Ja očekujem što prije da se dogodi taj događaj jer je tu negdje na pomolu, ali do tada trebamo imati strpljenja. Vjerujem ovdje da se isplati čekati jer dobitak je velik.”

Također je rekao da je uputio poziv za susret episkopa, biskupa iz Hrvatske, BiH i  Srbije. “Bez protokola, bez politike, kao ljudi da porazgovaramo da se upoznamo, kao braća na istom putu poziva evangelizacije. Vjerujem da bi to bio čvrsti temelj na kojem bi se moglo nešto graditi”.

Sve ih je pozvao u Split ako ne bude drugih prijedloga iz BiH i Srbije za mjesto održavanja susreta. Rekao je da još nije dobio odgovor i da ga vjerojatno razmatraju.

Na pitanje novinara vjeruje li da politika i odnosi između RH i Srbije usporavaju postupak kanonizacije Stepinca, odgovorio je kako smatra da ga  “to potvrđuje u njegovoj veličini” i da je ovo “dobar put jer sve su opcije iscrpljene, argumenti na stol izneseni i mislim da je bez sjene. To je svetac bez sjene”.

Upitan je li moguće da se u budućnosti stajališta malo približe glede kanonizacije Stepinca, Barišić je rekao kako su se već približila.

“Ja mislim da su se približila jer naći se više puta za istim stolom zajedno i razgovarati to je već jedna velika gesta i znak približavanja. Vjerujem da ima svatko svoje zaključke, svoja mišljenja. Uostalom,  danas smo u tom jednom ozračju slobode na svim stranama i nije onda zabranjeno misliti i malo drukčije”, istaknuo je.

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, rekao je novinarima da je Papi stalo do opstanka Hrvata i Katoličke Crkve u BiH.

“Opstanak Hrvata je opstanak i Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini”, istaknuo je Puljić. “Tu je prevažno zauzeti jedan jasan stav da nema onoga kupoprodajnog ‘mi ćemo vama dati nego treba stvoriti uvjete da smo jednakopravni i kao građani BiH i kao narod koji je konstitutivan”, dodao je.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Poruka Kataloniji iz Mostara: Mi smo sljedeći!

Objavljeno

na

Objavio

Poruka Kataloniji iz Mostara: Mi smo sljedeći!

”Sretno”, poruka je Kataloniji koja je osvanula u noći s četvrtka na petak u Mostaru.

Na mjestu pored mostarske katedrale, s kojeg se često odašilju poruke, ispod zastava hrvatskog naroda u BiH i Katalonije uz ”sretno” stoji poruka i ”Mi smo sljedeći”, prenosi Bljesak.info

Podsjećamo, na katalonskom referendumu je glasalo 2,6 od 5,3 milijuna pozvanih stanovnika s pravom glasa. Od onih koji su izašli, uglavnom zagovornici nezavisnosti, 90 posto se izjasnilo za proglašenje nezavisne republike Katalonije.

Policija je pokušala spriječiti glasanje, a u sukobima sa zagovornicima nezavisnosti povrijeđene su 893 osobe.

Croacia avui, demá Catalunya iliti Hrvatska danas, Katalonija sutra!

facebook komentari

Nastavi čitati