Pratite nas

Pet pučkih stranaka potpisalo deklaraciju o zajedničkim vrijednostima i ciljevima

Objavljeno

na

Potpis nije novi savez pučkih stranaka, nego opredjeljenje za europske vrijednosti.

Predstavnici pet narodnjačkih stranaka u Bosni i Hercegovini i predsjedatelj Europske pučke stranke Joseph Daul potpisali su jučer u Sarajevu zajedničku deklaraciju o “Europskim vrijednostima i zajedničkim ciljevima stranaka iz BiH koje pripadaju ili podržavaju EPS grupaciju”.

Europske vrijednosti

Svoje potpise na ovaj dokument stavili su Dragan Čović (HDZ BiH), Bakir Izetbegović (SDA), Martin Raguž (HDZ 1990.), Mladen Bosić (SDS) i Mladen Ivanić (PDP). Deklaracija je potpisana u okviru konferencije “Europske vrijednosti i identitet: Kompas za političku suradnju u BiH” u organizaciji njemačke fondacije “Konrad Adenauer”. Iako nije riječ o stvaranju nekog novog političkog saveza, potpisivanje deklaracije pokazuje da, makar među pučkim strankama u BiH, postoji zajednička želja da se u BiH primjene europske vrijednosti.

Govoreći o potpisivanju deklaracije, predstavnici pet stranaka izrazili su zadovoljstvo te naglasili važnost zajedničkog rada političara u BiH, kako bi se država nastavila kretati prema Europskoj uniji. Poseban naglasak stavljen je na unutarnji politički dogovor, kao jednu od najvažnijih stvari za deblokadu BiH, u iduće četiri godine nakon izbora u listopadu.

Pozvali su na postizanje dogovora u stvarima u kojima postoji zajednički cilj, kao što su ekonomska i socijalna pitanja građana, jer, kako su kazali, o zajedničkoj prošlosti se ne mogu dogovoriti. Izetbegović je kazao kako bi ovaj skup mogao biti upamćen kao prekretnica na političkoj sceni Bosne i Hercegovine.

– O viđenjima prošlosti se nećemo moći dogovoriti, ali važnije je da se dogovorimo o budućnosti, mišljenja je Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također je istaknuo da se jednakopravnost u BiH nikada ne smije zanemariti, naglašavajući da ne bi trebalo najavljivati promjene nakon listopada, nego bi se na njima već trebalo početi raditi.

– Jedini pravi put BiH je njen europski put, a dogovor trebaju postići lideri BiH sami, jer to nitko drugi neće učiniti za njih, kazao je Čović. Za čelnika PDP-a Mladena Ivanića ključna je uspostava vladavine prava i rad na ostvarivanju ekonomske perspektive zemlje da bi zainteresirani investitori došli u BiH. Predsjednik HDZ-a 1990., Martin Raguž, smatra da je BiH potreban temeljni unutarnji dogovor u koji će biti uklesane europske vrijednosti, a dodao je i da je potrebno europeizirati Dayton ne dovodeći ga u pitanje, posebno jer je potrebno djelovati preventivno da se BiH ne bi dogodio ukrajinski scenarij.

Suradnja i dijalog

To što potpisnici deklaracije i sudionici skupa nisu uputili niti jednu riječ mržnje ili konflikta i što su upućeni pozivi svima na suradnju i dijalog, za prvog čovjeka SDS-a Mladena Bosića posebno je važno.

– Potrebno je raditi na boljoj budućnosti i ne biti i dalje okovan prošlošću da bi se generacijama koje dolaze ostavilo nešto bolje, ustvrdio je Bosić, najavljujući da će SDS dati svoj doprinos u izgradnji bolje BiH i novom političkom ambijentu u zemlji./vl

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Svi uhićeni u aferi Agrokor na slobodi; istražni zatvor za Ivicu Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Preokret u slučaju Agrokor. Odluka istražnog suca glasi: Svi osumnjičeni i privedeni su slobodni i večeras mogu svojim kućama. No, to se ne odnosi na Ivicu Todorića kojemu je određen istražni zatvor.

To znači da Todorićevi sinovi mogu doći u Hrvatsku dati svoj iskaz, neće biti pritvoreni.

Odvjetnici osumnjičenih iznimno su zadovoljni odlukom istažnog suca. Razlog takvoj odluci leži u tome da je prošlo šest mjeseci od početka afere te da nema straha od utjecaja na svjedoke. Svi odvjetnici slažu se u jednom – ovo je poraz Državnog odvjetništva.

Za sada se zna da Ante Todorić dolazi u Hrvatsku. Za Ivicu Todorića nemamo potvrdu da će doći i pristati na istražni zatvor.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Uz Todorića i sinove, koji nisu u Hrvatskoj, u slučaju Agrokor su osumnjičeni i u ponedjeljak uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Svi osumnjičeni terete se za više kaznenih djela protiv gospodarstva i kaznena djela krivotvorenja, odnosno za zlouporabe u gospodarskom poslovanju, krivotvorenje isprava i nezakonito vođenje poslovnih knjiga.

Moj branjenik je, kao što govorimo već dva dana, izvan Republike Hrvatske. On je na putu prema Hrvatskoj. Stupio je u kontakt jučer u poslijepodnevnim satima s djelatnicima policije. Od njega je zatraženo da dođe u Republiku Hrvatsku i on je obećao da će doći. On je čovjek koji drži svoja obećanja i doći će. – Kad će doći? – Vrlo vjerojatno tijekom sutrašnjeg ili najkasnije preksutrašnjeg dana. – Je li krenuo ili nije? – Krenuo je. – A gdje je sad? – Ne mogu vam to reći, ja vam nisam ni u ova dva dana ni u jednom trenutku potvrdio da je on u Londonu, rekao je Fran Olujić, odvjetnik Ante Todorića, javlja HRT

Todorić javio policiji: Sutra se vraćam u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati