Pratite nas

Peticiju podrške Josipu Šimuniću potpisalo više od 53.000 ljudi

Objavljeno

na

Peticiju podrške hrvatskom nogometnom reprezentativcu Josipu Šimuniću pod sloganom “S Josipom Šimunićem na SP u Brazil 2014” do danas, 21. siječnja, potpisalo je više od 53 tisuća osoba.

Uz poruku da “noćas nitko ne spava, cijeli svijet sa nama”, upućen je poziv na prikupljanje 200.000 potpisa podrške Šimuniću.

Zbog skandiranja “Za dom spremni” nakon utakmice kvalifikacija između Hrvatske i Islanda, FIFA je kaznila hrvatskog reprezentativca s deset utakmica suspenzije.

U izjavi za Fenix, magazin hrvatske dijaspore, odvjetnik Prtenjača, koji Šimunića zastupa u postupku žalbe FIFA-i za ukidanje ili smanjenje izrečene kazne od deset utakmica, kazao je da je podršku dosad potpisalo više od deset tisuća Hrvata iz Australije, te gotovo dvadeset tisuća iz BiH. S ciljem podrške Šimuniću organizirana je radijska emisija za Hrvate izvan domovine i Hrvate u domovini u saradnji sa RADIO MOST, Radio Herceg-Bosne i Radio Melbourne.

Uz novinarku HTV-a Branku Šeparović i odvjetnika Prtenjača, kako se prenosi u medijima hrvatske dijaspore, u emisiji je gostovao i Marinko Čavara, zastupnik HDZ-a BiH u Federalnom parlamentu i član Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.

Govoreći o “slučaju Šimunić” i razlozima pokretanja peticije, odvjetnik Prtenjača je izjavio kako potpisima podrške želi pokazati FIFA-i “da najveći broj Hrvata nije osudio Šimunićev istup nakon utakmice” te da “ogromna većina Hrvata ne razmišlja poput onih koji su ga prijavili nogometnoj organizaciji”.

Ako se potpisivanje nastavi ovakvim tempom, očekujemo da bi do kraja tjedna mogli prikupiti oko 75.000 potpisa. Kada smo krenuli sa prikupljanjem potpisa za peticiju, nadali smo se da će je potpisati 100 tisuća ljudi. Sad procjenjujemo da će to biti i više od 180 tisuća jer novi val potpisivanja očekujemo nakon objave obrazloženja FIFA te naših argumenata za obranu Šimunića“, kazao je Prtenjača.

U obrazloženju FIFA-e je navedeno da je Šimunić, zajedno s grupom navijača, koristio pozdrav kojeg su tijekom Drugog svjetskog rata koristili fašisti pod imenom “Ustaše”, prenosi Anadolija.

Disciplinski odbor FIFA-e zaključio je kako je Šimunićev pozdrav bio diskriminirajući te je “uvrijedio dignitet skupine ljudi na rasnoj, religioznoj i etničkoj razini”.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Josip Jović: Nekad je bio Goli otok

Objavljeno

na

Objavio

Jedna ljudska sudbina bolje objašnjava prilike i klimu nekog vremena od suhoparnih, brojkama nabijenim povijesnih analiza.

Jedna od takvih sudbina zapisana je u upravo na Pravnom fakultetu u Splitu, pred prepunom velikom dvoranom, promoviranoj knjizi Jakoslava Davida Rojnice “Ja sam 6387”, u kojoj on u trećem licu piše o svom suđenju i zatvaranju na zloglasnom Golom otoku.

Ne, nije, ako ste pomislili, Rojnica informbiroovac. On je rođen 1956., iste godine kad je progon “staljinista” Staljinovim metodama bio završen, a Tito otoplio odnose sa SSSR-om. No, osuđenici su tamo i dalje pristizali sve do 1988. godine. Neki zbog kriminala, a neki zbog delikta mišljenja, piše Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Rojnica je optužen i osuđen (zajedno s Mirkom Rajčićem, Markom Juranovićem i Fabijanom Dumančićem) na tri godine zatvora zbog navodnog podrivanja sistema, rušenja Jugoslavije i odvajanja Hrvatske, a jedini dokazi za tu urotničku djelatnost bilo je posjedovanje lista “Nova Hrvatska” i još neke nezgodne literature.

Imao je samo dvadeset dvije godine, u istrazi je proveo šest mjeseci, podvrgavali su ga elektrošokovima, doveli ga na rub smrti kad mu je postalo svejedno hoće li živjeti ili umrijeti. Trajno mu je uništen dio života, one možda najbolje godine. Prekinuo je studij prava, koji nikada neće nastaviti.

U zatvoru se našao u društvu okorjelih kriminalaca, koji ga nisu maltretirali kao što oni znaju raditi, i to samo zato što je bio pismen pa im je pisao molbe i žalbe.

Kaže kako su mu molitva, vjera u Boga, majčini i sestrini posjeti bili jedina pomoć, utjeha i nada. Danas je pun opraštanja i razumijevanja, miran i bez imalo osvetničkoga u sebi. Pod inicijalima je čak sakrio i imena onih koji su ga teretili da bi spasili sebe.

“Ja sam 6387”, kao i brojne druge knjige, zapisi, sjećanja itd., snažan je odgovor učestaloj tezi kako smo živjeli u socijalizmu s ljudskim likom i u pravednoj državi, kako je čak nekada bilo bolje, kako su priče o progonima samo propagandne nacionalističke bajke.

Nekad je, međutim, bio Goli otok. Na promociji je povjesničar Josip Jurčević temeljem vlastitih istraživanja iznio podatak kako je od 1945. do 1950. bilo trideset tisuća političkih procesa te kako je sto tisuća ljudi osuđeno iz političkih razloga. Sve je bilo po zakonu, samo što su zakoni bili u službi režima, u službi ideologije i jedine partije.

Posljednji politički zatvorenik na Golom otoku, spomenuo je Rojnica, došao je tamo 1983. i ostao sve do 1988. godine, a njegov krimen bila je parola “Živjela Hrvatska”, koju je napisao na nekom zidu. Takva kazna, ako je vjerovati nekim najavama novog kaznenog zakona, čeka onoga tko napiše ili uzvikne “Za dom spremni”!

Moderni tzv. antifašisti priznat će eufemistički kako je Goli otok bio “greška”, ali im Bleiburg nije bio niti greška. Jer, valjda, na otoku su stradali njihovi.

Foto Vojko Bašić / HANZA MEDIA, Reuters

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati