Connect with us

Naši u svijetu

Petro Porošenko, predsjednik Ukrajine: Rusija je započela vojnu invaziju!

Published

on

Ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine, prenose agencije.

porosenko-ap_fPetro Porošenko, predsjednik Ukrajine, optužio je Rusiju da je započela vojnu invaziju na njegovu zemlju. “Otkazao sam radni posjet Turskoj jer je počela invazija ruskih snaga na Ukrajinu”, stoji u Porošenkovoj izjavi koja je objavljena na njegovim službenim internetskim stranicama.

Pozivajući se na ukrajinske vojne izvore, agencija Reuters je javila da se u Novoazovsku nalaze postrojbe redovne ruske vojske. “U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije”, rekao je jedan borac takozvanog Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.

“Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama”, rekao je taj izvor.

Jedan je drugi izvor iz Novoazovska, grad na Azovskom moru, rekao da vlast u gradu imaju predstavnici DNR-a. “Tenkovi se kreću po gradu, ali nema nikakvih borbi”, rekao je taj izvor koji se predstavio kao Mikola.

Ruski vojnici “na godišnjem odmoru” bore se uz separatiste

nn_03_iw_ukraine_140315.nbcnews-video-reststate-480Čelnik proruskih separatista Aleksander Zakarčenko potvrdio je da se ruski vojnici bore na strani pobunjenika protiv ukrajinske vojske ali je naglasio da su oni na godišnjem odmoru.

“Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži”, rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.

Agencija Reuters prenijela je da su proruski separatisti zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu, istočno od Donecka, s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine. Ukrajinski vojni izvor potvrdio je pobunjeničko zauzimanje Savur-Mohile. “Da, imamo takve informacije”, rekao je izvor.

Ruski protuzračni raketni sustav u Ukrajini

Diplomat NATO-a kazao je u srijedu navečer da je na istoku Ukrajine, koji nadziru proruski separatisti, uočen ruski protuzračni raketni sustav SA-22 ili Pantsir-S1.

“Sustav SA-22 je sada u tome području”, rekao je diplomat, dodajući kako se sumnja da je jedan drugi raketni sustav, sustav zemlja-zrak SA-11 ili Buk, srušio putnički zrakoplov Malaysia Airlinesa 17. srpnja, pri čemu je poginulo 298 ljudi.

Sustav Pantsir-S1 (ili SA-22 po klasifikaciji NATO-a) može pogoditi sve zračne mete na 20 kilometara udaljenosti i visini od 15 kilometara. Može gađati četiri mete u isto vrijeme a njegovi projektili mogu doseći brzinu od 1300 metara u sekundi.

Diplomat, koji je želio ostati neimenovan, također je spomenuo “ukrajinske informacije”, po njegovu mišljenju vjerodostojne, o “malim ruskim vojnim postrojbama koje ulaze na ukrajinski teritorij.”

“Nije riječ više samo o tenkovima i oklopnim vozilima (…) Ruski vojnici ulaze u Ukrajinu”, rekao je, dodajući i da “Rusija topništvom i raketama napada ukrajinske oružane snage s ruskog teritorija i u Ukrajini.”

SAD: Traje ruska protuofenziva

Sjedinjene Države ocijenile su u srijedu da novi vojni upadi preko ukrajinske istočne granice upućuju na to da je u dva ukrajinska grada vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije.

“Ti upadi upućuju na to da je u Donecku i Luhansku vjerojatno u tijeku protuofenziva vođena iz Rusije”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Jen Psaki.

Ukrajina je zarobila još jednog ruskog vojnika na istoku zemlje, koji je priznao da je pružao vojnu potporu separatistima, prenio je Interfax, pozivajući se na izvor iz državne službe sigurnosti SBU.

Vojnik, 19-godišnji član jedne motorizirane brigade ruskih oružanih snaga, rekao je tijekom ispitivanja da je njegova postrojba slala vojnu opremu, uključujući projektile Grad i oklopna vozila, proruskim separatistima.

Moskva takve optužbe uporno opovrgava.

Merkel traži transparentnost

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru u srijedu da je potrebno razjasniti izvješća o novim ruskim vojnim upadima na ukrajinski teritorij.

“Zadnja izvješća o prisutnosti ruskih vojnika na ukrajinskom teritoriju moraju biti objašnjena”, rekao je njezin glasnogovornik Steffen Seibert. “Naglasila je veliku rusku odgovornost za smanjenje napetosti i kontrolu vlastitih granica.”

Jacenjuk: Zamrznite rusku imovinu dok okupacija ne završi

article-2735602-20D7B25100000578-179_634x448Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je u četvrtak Sjedinjene Države, Europsku uniju i zemlje skupine G7 da zamrznu rusku imovinu sve dok se ruske snage ne povuku s ukrajinskog teritorija.

Jacenjuk je na sastanku ukrajinske vlade pozvao “Sjedinjene Države, EU, zemlje G7, da zamrznu rusku imovinu i financijska sredstva sve dok Rusija ne povuče svoje snage, opremu i agente”.

On je isto tako rekao da će ministarstvo financija poduzeti mjere za jačanje deviznih rezervi i stabilizaciju grivnje.

Litva traži hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti

Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog “očigledne ruske invazije” na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini, priopćila je američka misija pri toj međunarodnoj organizaciji.

OESS je u Beču potvrdio održavanje sastanka posvećenog “najnovijem razvoju događaja u Ukrajini”, u trenutku kada se sve više govori o direktnom sudjelovanju ruskih vojnika u događajima na istoku zemlje.

Ukrajinske vlasti optužuju ruske trupe da djeluju na njihovom teritoriju kao potpora proruskim separatistima. Poljska i NATO tvrde da imaju dokaza za to, dok Moskva to odlučno niječe.

SAD i Francuska: Ruske postrojbe u Ukrajini neprihvatljive

Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je nazočnost ruskih vojnika u Ukrajini nazvao “nedopustivim i neprihvatljivim”.

Litva je u četvrtak optužila Rusiju za “očiglednu vojnu invaziju” Ukrajine.

“Litva snažno osuđuje evidentnu invaziju oružanih snaga Ruske Federacije na ukrajinski teritorij (…) i predlaže da se o tom pitanju razgovara na Vijeću sigurnosti UN-a što je moguće prije”, kazalo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova.

Ukrajina optužila Rusiju za invaziju, pobunjenici napreduju

Ukrajina je u četvrtak optužila Rusiju da je napala njezin jugoistok kako bi pružila potporu tamošnjim proruskim pobunjenicima, koji su nastavili teritorijalno napredovanje i najavili zauzimanje grada Mariupola na Azovskom moru, prenose agencije.

Ukrajinsko sigurnosno i obrambeno vijeće objavilo je da su pogranični grad Novoazovsk i drugi dijelovi ukrajinskog jugoistoka pali su ruke ruskih vojnika koji su zajedno s proruskim pobunjenicima pokrenuli protuofenzivu. “Protuofenziva ruskih snaga i separatističkih jedinica nastavlja se na jugoistoku”, objavilo je vijeće.

Rusija negira da je poslala vojnike u Ukrajinu. Rusko ministarstvo obrane odbilo je komentirati vijesti o ruskim tenkovima u Novoazovsku. “Ruske su vlasti mnogo puta rekle da tamo nema ruskih snaga. Rusija ne sudjeluje u tom oružanom sukobu”, kazao je Reutersu ruski diplomatski izvor.

Do posljednje eskalacije petomjesečne krize u Ukrajini došlo je svega dva dana nakon sastanaka dvojice predsjednika Porošenka i Vladimira Putina i dogovora da će zajedno raditi prema pokretanju mirovnog procesa.

Snage proruskih separatista učvrstile su u četvrtak kontrolu nad područjem u istočnoj Ukrajini uz Azovsko more, a cilj im je zauzeti ukrajinski lučki grad Mariupol, rekao je čelnik samoproglašene Narodne republike Doneck Aleksander Zakarčenko.

Zakarčenko je u razgovoru za Reuters kazao da se oko 3000 ruskih dragovoljaca bori u redovima proruskih pobunjenika, te dodao da među stranim dragovoljcima ima i Srba, Francuza i Turaka.

“Danas smo došli do Azovskog mora, do obale, a proces oslobađanja naše domovine, koju su privremeno okupirale ukrajinske vlasti, nastavit će se”, rekao je samoproglašeni premijer u Donecku, glavnom uporištu pobunjenika na istoku Ukrajine.

Kako je objavljeno ranije u četvrtak, ukrajinski separatisti, potpomognuti ruskim vojnicima, ušli su u grad Novoazovsk na jugoistoku zemlje, te zauzeli strateški važnu uzvisinu Savur-Mohilu s koje je moguće kontrolirati prostrana nizinska područja istočne Ukrajine.

“Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam tisuća”

Ukrajinski vojni izvori kazali su da u separatističkoj ofenzivi sudjeluju postrojbe redovne ruske vojske. “U Novoazovsku se nalazi vojna oprema koja je prije dva dana prešla granicu iz Rusije”, rekao je jedan borac Azovskog bataljuna, postrojbe koja se bori uz Ukrajinsku vojsku.

“Na opremi se nalaze zastave DNR-a (Narodne republike Doneck), ali riječ je o redovnim ruskim postrojbama”, rekao je taj izvor.

Zakarčenko je kazao da je nova bojišnica koja je otvorena na jugu Ukrajine uz Azovsko more “ekonomski, vojno i politički jedini front na koji trebamo staviti naglasak”.

“Zauzimanje Mariupola, drugog najvećeg grada u regiji Donecka, omogućit će nam da povećamo broj svojih vojnika za pet do sedam tisuća”, rekao je Zakarčenko.

Mariupol se nalazi na Azovskom moru, preko puta Krimskog poluotoka koji je Rusija anektirala u ožujku. U gradu se trenutno nalazi sjedište prokijevskih ukrajinskih vlasti koje su pobunjenici istjerali iz Donecka.

Zakarčenko je opovrgnuo optužbe Porošenka da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu, ali je potvrdio da u njegovim postrojbama ima ruskih dragovoljaca.

“Bilo je i ima dragovoljaca iz Rusije. Oni dolaze odasvud, ne samo iz Rusije: imamo Srbe koji se bore, imamo Francuze koji se bore, imao Turke, imamo čak i Talijana koji ima dozvolu za privremeni boravak u Ukrajini”, rekao je Zakarčenko.

Također je rekao da se ruski vojnici koji se bore u Ukrajini nalaze na “godišnjem odmoru”.

“Uz nas se bore i aktivni ruski vojnici, koji svoj odmor radije provode s nama, među braćom koja se bori za slobodu, nego na plaži”, rekao je Zakarčenko u razgovoru za Vesti.ru, internetski portal ruske državne televizije.

Upitan želi li i službenu podršku ruske države, Zakarčenko je rekao: “S jedne strane, to bi za nas pojednostavilo stvari. Rat bi brzo završio. S druge strane, jasno mi je da to nije realno, da to nije moguće.”

“Međunarodna zajednica jednostavno to ne bi dopustila … da budem iskren, mi smo sami sposobni postići svoje strateške i taktičke ciljeve. Naša ofenziva to jasno pokazuje”, rekao je.

Litva je u četvrtak zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog “očigledne ruske invazije” na Ukrajinu, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) najavila je za četvrtak izvanredni sastanak posvećen sudjelovanju ruskih vojnika u borbama u Ukrajini.

Američki veleposlanik u Kijevu je danas ponovio te optužbe, a francuski predsjednik Francois Hollande je nazočnost ruskih vojnika u Ukrajini nazvao “nedopustivim i neprihvatljivim”.  AP/Hina

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading