Pratite nas

Intervju

PETROV za N1: Milanović ne može biti premijer, za Plenkovića još ima nade

Objavljeno

na

Čelnik Mosta, Božo Petrov, dao je veliki intervju za N1. Petrov je između ostalog napravio i zanimljivu distinkciju između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Milanović ne može biti premijer poručuje, za Plenkovića još ima nade.

Na pitanje o tome zašto Milanović ne može biti premijer, Petrov je bio jasan. “Tu smo jasno iznijeli stav i prije godinu dana, ne vidim što se značajno promijenilo. Naravno da će na kraju prvo birači reći svoje, nakon toga i Nacionalno vijeće Mosta. Ali, iskreno, ne vidim da se nešto značajno promijenilo. Gospodin Milanović je imao svoju priliku pokazati što može u jednoj vladi koja mu je jamčila stabilnost i volju birača da se zaista provedu reforme u trenutku kad je 2011. dobio mogućnost da zaista nešto napravi, a nije napravio. Tako da ne vidim razlog zbog čega bi bio predsjednik Vlade”, rekao je Petrov.

Komentirao je i Andreja Plenkovića. “Kad bismo mi znali da se zaista HDZ promijenio i da su spremni napraviti nešto za Hrvatsku, da se struktura HDZ-a promijenila, da oni interesni lobiji, koji su na kraju rušili vladu koju su oni predložili prije tri mjeseca, da se to promijenilo, onda bismo mi rekli da se promijenio HDZ. Promjena jednog čovjeka ne znači ništa, to je jedna stvar. Druga stvar, ja iskreno ne znam zbog čega se još uvijek koristi zamjenska pozicija u slučaju da se ne uspije. Treća stvar, mene je iskreno strah, ja ne znam, možda je strah neopravdan, ali bojazan postoji. Ja ne znam hoće li se više slušati interesi građana Republike Hrvatske ili interesi Europske unije. A nama Europska unija nije baš uvijek u svemu bila majka, malo više je nekad bila maćeha”, rekao je Petrov.

Nije Plenkovića, kaže, unaprijed otpisao. “Ja nisam unaprijed otpisao, ja sam rekao da izražavam bojazan, a on je četiri dana imao priliku, prvu priliku koja mu se daje, da pokaže da je spreman raditi, da nije onakav kakvi su bili prethodno ljudi koji su vodili HDZ”, rekao je Petrov.  “Ja nemam otpora, ja samo konstatiram da zadnja četiri dana, otkako smo iznijeli jamstva koja tražimo od HDZ-a, to su jamstva koja oni propovijedaju, oni u 4 dana nisu odgovorili da su spremni to napraviti. Mi trebamo imati itekakve bojazni i prema SDP-u i prema HDZ-u”, rekao je Petrov.

Rekao je da očekuje da HDZ i SDP pokažu da su spremni raditi. “Pa neka se provede barem ovih sedam zahtjeva. Stvorit ćete demokraciju u izbornom sustavu, pokazat ćete ljudima gdje je mjesto kriminalcima, zaštitit ćete nacionalne interese kroz gospodarski pojas, pomoći ćete poduzetnicima kroz ukidanje poreza na tvrtku. Nakon toga, smanjit ćete ljudima, kojima se bezobrazno uzima preko ovrha, mogućnost da završe na cesti. Zar to nisu dobre promjene? Zašto ih HDZ i SDP odbijaju, zašto šute?”, pita Petrov.

“Ja ne otpisujem nikoga, ja komentiram njihove postupke. Nakon ovih 10 mjeseci iskustva s političarima na državnoj razini, ja slobodno mogu reći: Ja ne šljivim njihove riječi, ja šljivim njihova djela. Puno toga obećaju, jako malo daju, sve vam uzmu. Ovaj put, zbog povjerenja birača koje su dali Mostu, oni po prvi put neće moći provesti tu praksu. Morat će opravdati povjerenje. Ono što smo mi cijelo vrijeme govorili kroz kampanju, Most je jedini jamac građanima da se promjene mogu dogoditi”, rekao je Petrov.

Pitali smo ga zašto unaprijed odbacuje Plenkovića te je li mu i on jednako sporan kao i bivši HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko. “Ja ne govorim da je jednako sporan kao Karamarko, on se mora dokazati djelima, a to je nešto što ne radi”, rekao je Karamarko.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati