Pratite nas

BiH

Picula: Dayton onemogućava normalno funkcioniranje BiH

Objavljeno

na

Danas su već i dizajneri tog sustava skloni priznati kako je došlo vrijeme njegovog ozbiljnog remonta

Koliko god je obično točna pretpostavka kako izbori u demokratskim društvima uglavnom razrješuju nagomilane napetosti i otvaraju prostor novim rješenjima za tekuće probleme zajednice, u Bosni i Hercegovini izborna izjašnjavanja imaju drugačiju prirodu. Nedavni opći izbori u toj zemlji bili su već osmi po redu nakon završetka rata i, kao i svaki put prije toga, promatrači međunarodne zajednice nisu imali ozbiljnije prigovore na njihov tok i organizaciju. Međutim taj podatak treba upariti sa Izvještajem o napretku kojeg je podnio, po posljednji put u svom mandatu, Stefan Fule, povjerenik Europske komisije za proširenje.

picula

On je BiH smjestio u svom ekspozeu u Europskom parlamentu baš na osmo mjesto od devet zemalja koje su trenutno u euro-čekaonici za buduće članstvo. Nabrojio je pri tome cijeli niz zaostataka i nerješenih pitanja, a kao glavni razlog za izostanak napretka naveo je pomanjkanje političke volje za dogovorom stranačkih elita.

“U BiH je potrebno osigurati prijelaz iz daytonske u njenu briselsku fazu”, zaključio je posljednji povjerenik za proširenje jer će njegov nasljednik Austrijanac Hahn imati drugačiji opis posla.

Na devetu poziciju Fule je smjestio Kosovo, najmlađu europsku državu koja je baš nakon nedavno održanih parlamentarnih izbora zapala u ozbiljnu institucionalnu blokadu kojoj doprinose, svatko na svoj način, pobjednici, gubitnici, ali i Ustavni sud. I u ovom slučaju potrebno je spomenuti povoljne ocjene međunarodne zajednice za provedbu samih izbora.

Ali, osim neveselih pozicija na Fuleovoj ljestvici, što još povezuje BiH i Kosovo?

Za razliku od BiH, Kosovo već živi u svojevrsnoj “briselskoj fazi” ako ni zbog čega drugog ono zbog činjenice da će mjera njegovog napredovanja prema nekom boljem mjestu na euro-listama za proširenje biti ispunjavanje obveza iz tzv. Sporazuma iz Bruxellesa. Taj dokument, posredovan EU diplomacijom, potpisali su premjeri Dačić i Thachi i tako otvorili mogućnost da se njihove države izvedu iz balkanskog ćorsokaka na aveniju eurointegracija.

Dakle, međunarodno posredovani i jamčeni sporazumi određuju ne samo svrhovitost izbornih procesa u te dvije zemlje nego konstituiraju i njihov politički profil.

Međutim, na ovom mjestu želio bih uključiti sličnosti i razlike briselskog sporazuma Beograda i Prištine sa druga dva važna sporazuma kojima su zaključeni ratni sukobi u druge dvije države, ne negdje daleko, na drugim kontinentima, nego u neposrednoj blizini Kosova. Riječ je o, već spomenutom, Daytonskom sporazumu, ali i o Erdutskom sporazumu koji su označili kraj konflikata u BiH i Hrvatskoj.

Ako bih morao sumirati njihove sličnosti i razlike rekao bih da su oba sporazuma definitivno donijeli mir i BiH i Hrvatskoj, ali za razliku od Daytonskog, Erdutski sporazum je osigurao i punu integraciju ugovornog područja u ustavno-pravni poredak zemlje. Dayton je, po mojoj ocjeni, bio održiv dogovor o prekidu vatre između strana u sukobu, ali nije omogućio izgradnju jedinstvene i funkcionalne države. Danas se pokazuje da taj dokument umnognome onemogućava normalno funkcioniranje države i europski put za BiH.

S druge strane, Erdutski sporazum potpisan 1995. godine između Hrvatske i Srbije kojim je hrvatsko područje podunavlja mirno reintegrirano uz posredovanje međunarodne zajednice, bio je svojevrstan uvod u europsku i euroatlantsku budućnost Hrvatske.

Mnoge su poveznice Erdutskog i Sporazuma između Kosova i Srbije; prisutnost, posredovanje i nadgledanje međunarodne zajednice (u slučaju Erduta radilo se o UN-u, dok u slučaju Kosova EU ima dominantnu ulogu), poseban naglasak na institucionalno i teritorijalno uređenje s naglaskom na prava i zastupljenost manjina, ostanak manjinskog stanovništva na području koje ulazi u ustavno-pravni poredak druge države.

Najveći uspjeh Erdutskog sporazuma, osim mirne reintegracije, je i činjenica da preko dvije trećine srpskog stanovništva još uvijek živi na spomenutom teritoriju. Također, od krajnje turbulentne situacije gdje je plan vojne akcije već bio razrađen s obje strane perspektiva se značajno promijenila – od brojnih protesta srpske zajednice prilikom pregovora i potpisivanja sporazuma, Srbi su postali veći zagovarači sporazuma od Hrvata.

Erdutski sporazum, koji je zbog niza ustupaka izazvao nezadovoljstvo prognanih Hrvata s toga područja, potvrdio je orijentaciju hrvatske politike u nastojanju da, čak i uz bolne kompromise, probleme s pobunjenim Srbima rješava pregovorima i mirnim putem.

Zahvaljujući tom sporazumu izbjegnuto je dodatno stradavanje stanovništva i imovine, u tom je dijelu Hrvatske ostao živjeti zasigurno veći broj Srba nego što bi ostao da je provedena vojna operacija. Utoliko bih želio da se duh Erdutskog sporazuma, kao primjera dobre prakse u regiji pogođenoj dugogodišnjim ratnim stradanjima, odrazi u daljnjim dogovorima između Beograda i Prištine. Pregovori su pokazali kako EU, unatoč gospodarskoj krizi, još uvijek ima dovoljno snage i privlačnosti uvjeriti treće države da mirnim putem riješe svoje sporove kako bi mogle razviti bliži odnos s Unijom. Istodobno je poslan snažan signal zemljama u regiji, ali i izvan nje kako je EU ozbiljna u namjeri da stabilizira svoje neposredno susjedstvo posredujući u sporovima i nudeći im zajedničku EU budućnost.

Naravno vidljive su i koncepcijske razlike između Daytonskog i Erdutskog sporazuma jer je ovaj potonji rješio (re)integraciju jedne manjine u teritorijalno-politički sustav većinskog naroda respektirajući njihova prava na visokoj razini. Dayton je, s druge strane, imao zadaću (re)konstituirati državu tri ravnopravna naroda ne dovodeći ni jednog u marginalnu poziciju ili položaj manjine u nedemokratskom sustavu.

Danas su već i dizajneri tog sustava skloni priznati kako je došlo vrijeme njegovog ozbiljnog remonta.

Autor: Tonino Picula/VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati