Pratite nas

Pregled

Pilotima i tehničarima eskadrile 5000 kn nagrade za boj s vatrom

Objavljeno

na

U najtežoj sezoni od samostalnosti hrvatska protupožarna eskadrila bit će nagrađena na inicijativu ministra Krstičevića

Sljedećeg tjedna Vlada će donijeti odluku o nagradama od 5000 kuna za pilote i tehničare protupožarne eskadrile. Za njih ovog ljeta nema nimalo odmora. Od početka ovogodišnje protupožarne sezone, 1. lipnja, sudjelovali su u gašenju 264 požara. A sada lete već 23 dana bez prestanka.

Nagrađivanje je inicirao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević uz suglasnost predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, piše večernji list

Odluka o nagradama bit će potvrđena na sjednici Vlade idućeg tjedna, a dodjeljuju se novčane nagrade od 5000 kuna (neto) pilotima kanadera, air traktora i helikoptera te zrakoplovnim tehničarima za angažman u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni “koja je bila najgora do sada, od samostalnosti Hrvatske”, kažu u MORH-u.

Protupožarna sezona, kako računaju naši zrakoplovci, traje već 84 dana. Ističu da su od tog ukupnog broja dana zračne protupožarne snage 70 dana bile angažirane u gašenju požara.

U kolovozu 2017. dosad nije bilo nijednog dana u kojem zračne snage nisu bile angažirane na požarištima. Ova nagrada odnosi se na sve pilote i aviotehničare iz sastava protupožarne eskadrile, koja je većim dijelom smještena u 93. zrakoplovnoj bazi u zadarskoj zračnoj luci u Zemuniku te manjim dijelom u splitskim Divuljama, gdje se nalaze dva namjenska protupožarna helikoptera Mi-8 MTV-1 te njihove posade i tehničari. Zemunik je pak baza za posade i tehničare šest kanadera CL-415, šest air traktora (5 AT 802 A te jedan dvosjed AT-802 F).

Ukupno će novčanu nagradu primiti stotinjak pilota i tehničara iz protupožarne eskadrile. Nagrađivanje je inicirao ministar Krstičević nakon što se više puta osobno uvjerio u kakvim uvjetima i uz koliko požrtvovnosti posade i tehničari protupožarne eskadrile odrađuju svoj presudno važan posao u svladavanju ovogodišnjih rekordno brojnih i moćnih požara.

Vidio je da se danju vodi neprestana bitka u zraku, a da se noću ta bitka seli u hangare, gdje ekipe tehničara i inženjera u svega nekoliko sati moraju ponovno dovesti tehniku u letno stanje.

Obavljali su to junaci HRZ-a bez mnogo pitanja, jer pred zoru nije smjelo biti nikakvih izgovora s obzirom na to da su vatrogasni zapovjednici na tlu počinjali zvati u pomoć moćnu eskadrilu kanadera, air traktora i helikoptera koji su mnogo puta pokazali da su jedini spas kada vatra dođe do kuća.

Damir Krstičević: Cijela Hrvatska vam zahvaljuje, vi ste heroji u miru!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati