Pratite nas

PISMO RANKA PRIMORCA MIRI BAREŠIĆU 23.2.1981.

Objavljeno

na

Donosim ovdje jedno pismo, jedan mali – ali povijesni – dio hrvatske iseljeničke povijesti u borbi za oslobođenje Hrvatske. Pismo je pisao Ranko Primorac (1946-2009) a objavio Hrvatski Tjednik iz Australije od 11.8.1981., strana 16., tada sa slobode hrvatskom uzniku Miri Barešiću. Kada je Ranko ovo pismo pisao, nije znao da će biti uhićenen sa još devetoricom (9) Hrvata četiri mjeseca i dva dana kasnije, tj. 25 lipnja 1981. godine. Ako se ukaže potreba neke stvari u pismu pojasniti, to ću učiniti.


ranko primorac

PISMO MIRI BAREŠIĆU

23 veljače 1981.

Dragi Miro!

Pišem ti jer pripadam onom dijelu iseljene Hrvatske koja je uvijek stajala na državotvornoj liniji, pišem ti kao pripadniku HN “Otpora”, ogranka koji nosi ime heroja i mučenika koji je bio tvoj brat, suborac i otac. (Ovdje se radi o Stipi Mikuliću rođen 23.9.1941. u Širokom Brijegu, hrvatskome emigrantu, Glavnom Povjereniku i Pročelniku HNO za Skandinaviju, kojeg je u Švedskoj ubojica i agent Udbe Ifran Kuburaš, kodnog imena “SANA”, ubio 15 prosinca 1975. godine u 5 sati ujutro, kada je Stipe po običaju polazio na posao, i za to ubojstvo Udba ga platila 40 tisuća švedskih kruna, što je mnogo manja svota od cijene Ilije Stanića za ubojstvo generala Maksa Luburića. Stipe Mikulić je bio Mire Barešića odgojitelj i učitelj, na što svakako Ranko misli kada kaže: “…bio je tvoj brat, suborac i otac…”, mo. Otporaš.) Stipe je znao kako prići hrvatskom rodoljubu i što upotrijebiti protiv hrvatskog neprijatelja. Svi mi osjećamo tvoje patnje koje nevin podnosiš samo zato jer si iskreno ljubio porobljenu nam Hrvatsku.

Moje zdravlje i moje životne mogućnosti ne dozvoljavaju mi da te posjetim, pa se zbog toga koristim načinom koji je moguć. (Ranko je bolovao od šećerne bolesti. Sam sebi je dva puta dnevno insulin davao. Bilo mu je ograničeno kretanje. Za posjetiti neke Hrvate u Ameriku, moralo se je s Rankom “švercati”. Nisam bio sam koji ga je u tom “švercanju” pomagao., mo.) Prvo bih htio napisati nekoliko riječi o samim poteškoćama koje nedozvoljavaju da osobno upoznam hrvatskog ratnika, borca, vojnika – heroja koji je Hrvatskoj potreban. Ostani onakav od kakvog Hrvatska može imati koristi, ostani fizički zdrav da bi mogao svoje znanje prenositi onima za koje si Ti postao mit i koji su voljni žrtvovati se za Hrvatsku. Više od šest godina nalazim se od domovine. Bolujem od šećerne bolesti zbog koje živim pod posebnim uvjetima. Svaki dan primam dvije injekcije i nekoliko tableta, a posebnu pažnju moram posvećivati hrani da bih se održao na životu. Nalazim se dvije govine na listu za izručenje. Nemam pravo na rad i opstanak u USA. Nalazim se pod kontrolom policije koja se neljudski odnosi prema meni. Sve zbog nekih izmišljenih priča koje dolaze od udbaških uhoda i prodanih duša. Pripisuje mi se ono što nikada nisam znao, čuo ni vidio.

Još gore da sam se viđao s hrvatskim herojom Barešićem kojeg nikad nisam vidio ni upoznao. Jedino kada je onog velikog dana Beograd počeo napadati. Tada sam čuo za to ime, (ime Mire Barešića, mo) jer Domovina ga proglasi herojem.

Vidim, ne želiš nevin podnositi kao Tvoja braća diljem svijeta i porobljene Hrvatske. Vojniče, činiš neprijatelju uslugu, neprijatelju koji te nije uspio suditi i ubiti u Beogradu.

Ti štrajkaš glađu što izaziva poremećaj fizičke sposobnosti, izaziva bolest koja vodi u smrt. Hrvatska gubi čovjeka koji joj je potreban, ali, on joj treba fizički jak da u budućnosti povede hrvatske borce.

Brate vojniče, prestani glađu i traži još više hrane da bi sačuvao zdravlje, poveo borce i opet rušio hrvatskog neprijatelja. (Da, istina je da je naša hrvatska legenda Miro Barešić došao odmah u početku Domovinskog rata 1991. godine u Hrvatsku, priključio se HOS-a RH u rušenju hrvatskog neprijatelja, ne misleći da će one iste strukture koje su čuvale Jugoslaviju na čelu šefa hrvatske Udbe Josipa Perkovića i njega ubiti u srpnju 1991., mo. Otporaš)

Budi čvrst i snažan. Neki su izdržali Sibir, druge progone i nevine osuđuju, a mnoge je neprijatelj i pobio. Još ni jedan Hrvat nije želio takovu smrt. (kao ti glađu, mo.) Što su Česi imalo od svojeg heroja koji se polio benzinom i zapalio?!

Napajaj se duhom našeg generala Drinjanina, našeg Poglavnika, Mikulića, Vučića, Bušića i ostalih koji se nisu predavali.

Izdrži jer moraš, Hrvatskoj si potreban.

Ne slušaj one koji dolaze sa suzama u očima, koji se okreću i mole, ili one što pjevaju uz gitare, oni se boje sami sebe.

miro baresic i andjelko brajkovic kamenjarSlušaj borce diljem svijeta, oni su s Tobom i nikad Te neće napustit
i. Samo borci su stvaraoci slobode. Moraš prestati s glađu. Danas Hrvatskoj trebaš više nego ikada prije.

Znaj, i drugi pate, a Hrvatska treba zdrave i odvažne!

Ja dobro znam kad ljudi obole, oči oslabe, tijelo ne može više, a duh hoće. Od tog hrvatskoj nema pomoći. Poslušaj, ne pravi gluposti, čuvaj zdravlje, oči, a duhom Ti si najjači.

Miro, borci su stvaratelji slobode. Zato prestani s time da bi Hrvatskoj bilo lakiše. Ja vjerujem da ćeš prestati s gladovanjem. Moraš zbog svih noih koji dadoše živote za Hrvatsku.

A ja, i pokraj zdrastvenih problema i u progonstvu, želio bih da se osobno upoznam s Tobom, da bih onima koji mi oduzimaju pravo na slobodu i zađtitu mogao reći da sam upoznao hrvatskog vojnika i heroja Barešića!

Tvoj Ranko Primorac.

(Eto, pročitali smo Ranka Primorca pismo upućeni Miri Barešiću u švedski zatvor dok je štrajka glađu protiv nezakonitog posrtupka prema njemu u zatvoru. Miro je štrajkao i bio prešao preko mjesec dana bez vode i ikakovog jela. Bio je sama kost i koža. Mnogi smo mu pisali, a mnogi su ga išli i posjetiti u zatvor, i po svoj prilici da je i ovo pismo Ranka Primorca mnogo djelovalo na Mira Barešića.

Bio sam sa Rankom Primorcem na sudu u New York-u od 16 veljače do 15 svibnja 1982. godine, kada je US. državni tužitelj Stuart Baskin pritiskao pitanjima Ranka Primorca da je on bio suradnik Mire Barešića u “terorističkim” akcijama, našto je Ranko odgovorio Baskinu da on, Ranko Primorac nikada u životu nije imao priliku susresti niti vidjeti hrvatskog junaka i Viteza Miru Barešića, kojeg on smatra za hrvatskog JUNAKA isto onak kao što Amerikanci smatraju Audie Murphie. Audie Murphie (1925-1971) je jedan od najodlikovanijih američkih vojnika WW2. Za svoje vojničke hrabrosti odlikovan je svim mogućim vojničkim odlikovanjima. Zato je Ranko Primorac usporedio Miru Barešića s ovim najodlikovanijim američkim vojnikom, kojeg Amerikani smatraju VITEZOM SVIH VITEZOVA. Mo. Otporaš.)

[divide]

Ranko Primorac je rodjen godine 1946. u Metkovićima, Hrvatska. Otac Ivan bio je Branitelj Nezavisne Države Hrvatske, NDH, i kao takov bio mnogo proganjan od bivše Titine vlasti.

     Ranko je u svojo mladosti volio šport i pokazao se vrlo nadaren u nogometu. Igrao je za nekoliko momčadi kao profesionalac. Godine 1974. dolazi u Toronto, Canada, sa zagrebačkom momcadi igrati protiv METROS-CROATIA. Tada i tu je upoznao čestite i aktivne hrvatske aktiviste/rodoljube: Karla Soptu, Marin Soptu i druge. Nije Ranku trebalo mnogo vremena da uoči odlučnost ovih Hrvata u borbi za oslobodjenje Hrvatske. Odmah se je odlučio ne vratiti se nazad u Zagreb. Njegov trener i suigrači su ga odvraćali od toga, ali Ranko je ostao uporan u svojoj ideji da dezertira Jugoslaviju i da se priključi ovim aktivnim rodoljubima i Hrvatima u  njihovu radu za oslobodjenje Hrvatske. Tako je i bilo! Ranko Primorac Ostaje!

Kanadske vlasti nisu mu htjeli izdati potrebne papire da može ostati u Kanadi. Godine 1976. Ranko dolazu u Los Angeles, Californija. Tu se odmah pridružuje hrvatskim nogometnim momčadima San Pedra i Los Angeles. Svojom športskom nadarenošću oživljiva obe momčadi do vrhunca. U tom radu na športskom polju razvija hrvatsko/državotvorno nacionalno gibanje. Osniva ogranak HRVATSKOG NARODNOG OTPORA, HNO, STIPE MIKULIĆ. (Potrebno je ovdje reci tko je bio Stipe Mikulić. Stipe Mikulić je rođen 1941. u Širokom Brijegu a u Švedskoj je bio Predsjednik HNO za Skandinaviju. Jugoslavenski konzul u Švedskoj, Blagoje Čerkez, organizira ubojstvo Stipe Mikulića u Švedskoj, kojeg jugoslavenski plaćenik i Udbin doušnik Ifran Kuburaš ubija 15 prosinca, dakle 10 dana prije Bozića 1975 godine., Otporaš.) Mnogi bivši Hrvati San Pedra i Los Angelesa jugoslavenske orijentacije i osjećaja  postaju sada čestiti i aktivni hrvatski rodoljubi, kako bi se to danas reklo DOMOLJUBI.

Naravno da su jugoslavenske tajne i javne službe budno pratile rad svakog istaknutog Hrvata, posebice hrvatskog aktiviste, pa tako i Ranka Primorca. Tako i naš RANKO PRIMORAC upada u oči jugoslaveke konzularne službe u Los Angelesu, koja sve u ” rukavicama “ dojavljuje amerčkim vlastima, i to FBI. Po svojoj dužnosti FBI je budno pratila rad i kretanje Ranka Primorca.

Godine 1981, dan poslije ukazivanja GOSPE u Medjugorju, 25 lipnja dolazi do hapšenja desetorice (10) istaknutih hrvatskih rodoljuba i članova HNO, medju njima i Ranko Priporac. Ovoj hrvatskoj desetorki sud u New Yorku počima 15 veljače 1982. a završava 15 svibnja iste godine. Porota je pronašla Ranka Primorca krivim i sud ga je osudio na 40 godina zatvora.

Ranko Primorac je odležao svoju kaznu u američkim zatvorima medju najgorim kriminalcima i sa najvećim poniženjima. Pisac ovih redaka je bio Rankov prijatelj. Često puta me je zavio iz zatvora. Posjećivao sam ga mnogo puta u zatvoru. Godišnje doba se po prirodi mijenja, ali naš ČVRSTI RANKO PRIMORAC u svojim idejama u borbi za Hrvatsku Državu se ne mijenja i niti se je promijenio. Nije se dao lomiti! Njega je sada pokojni Mile Markić (1926-2007) nazvao VENTURA BALJAK. Tko je bio Ventura Baljak? To je jedan Branitelj Nezavisne Države Hrvatske, NDH, Ustaša, ako netko želi pobliže znati.

Ranko Primorac je pušten iz američkog zatvora u veljači 2005. godine, i odmah otpremljen za Hrvatsku. Imao je visokog stupnja šećernu bolest, preko trideset godina. Mnogo je bolovao i patio. Posjetio sam ga u svibnju 2007. Mnogo smo razgovarali, o sveme, naravno najviše o Hrvatskoj i njezinoj aktualnoj politiki. Nikada neću zaboraviti njegove zvučne riječi, koje mi još uvijek zuje u ušima: ” Otporašu, nije ovo ona Hrvatska za koju smo se ti, ja i mi mnogi borili. Ovo je njihova, komunistička, država, a ne naša”.

Uljudno bih zamolio one koji nešto znaju o ovom izvanrednom hrvatskom patniku i rodoljubu Ranku Primorcu, da iznesu u svojim komentarima. Jer, nezaboravimo jednu stvar, danas imamo Hrvatsku Državu, kakva je, takva je, naša je, zahvaljujući upravo RANKU PRIMORCU i sličnima njemu. Svi mi koji danas slavimo našu RH trebamo u našim mislima imati i one koji su diljem slobodnog svijeta svoju ljubav za Hrvatsku svjedočili u stranim zatvorima, pa tako i naš sada pokojni Ranko Primorac.

DRAGI NAŠ RANKO,  POČIVAO U MIRU BOŽIJEM !!!
Tvoj suborac, Otporaš Mile Boban.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati