Pratite nas

Pitanje Bosne i Hercegovine najkompleksnije je europsko pitanje

Objavljeno

na

Ulaskom u EU Hrvatskoj su otvorene mogućnosti da napreduje i prva je godina članstva potvrdila da taj napredak ovisi o nama samima, ali nije bilo realno očekivati da će se odmah ostvariti ‘korak od sedam milja’, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u razgovoru za Hinu u povodu godišnjice članstva.

“U vrijeme pregovora pa sve do samog ulaska u EU uvijek sam upozoravao na to da nam ulazak u članstvo osigurava okvir i otvara mogućnosti za napredak. Napredak će ovisiti, a to potvrđuje i prva godina članstva, o nama samima”, smatra Josipović.

ivo-josipovic-2013Josipović naglašava kako je Hrvatska svojim članstvom u EU napravila povijesni iskorak i u odnosu na svoje susjedstvo, odnosno “u mogućnostima da pomogne da se ovaj dio Europe jednom zauvijek stabilizira u svakom smislu, i sigurnosno i gospodarski”. Ističe i kako je to apsolutno i u hrvatskom i europskom interesu.

“Pitanje Bosne i Hercegovine najkompleksnije je europsko pitanje”, uvjeren je hrvatski predsjednik. “Hrvatska ima poseban višestruki interes da najvažnija susjedna zemlja bude stabilna i funkcionalna”, kaže Josipović i dodaje da cijela EU i BiH moraju zajedno razmisliti kako dalje.

Nije pobornik sniženja kriterija

“Bosna i Hercegovina je europska zemlja i nema drugog scenarija osim integracije u Uniju. Ne smije ga biti”, naglašava Josipović i navodi da nije pobornik smanjenja kriterija, “jer kriteriji stvaraju sustav povjerenja i kompetencija što je sama srž Europske unije”.

“Mislim da nam za razgovor o Bosni i Hercegovini treba više otvorenosti, više jasnoće da se točno razluči što je potrebno da ta zemlja dođe u situaciju da počne pregovarati s Unijom o članstvu”, rekao je Josipović.

Jednim od najvažnijih elemenata smatra ravnopravnost ljudi svih naroda u BiH.

“Bez te ravnopravnosti, nema europske perspektive. Hrvati u BiH su nizom intervencija u izborni sustav došli u situaciju da jedini od tri konstitutivna naroda ne mogu provesti svoju većinsku biračku volju, i to nije dobro, jer ih to frustrira i udaljava od osjećaja pripadnosti državi koja je njihova domovina”, kaže Josipović.

Naglašava da je izrada pravednog i transparentnog izbornog zakona ključ početka procesa konsolidacije Bosne i Hercegovine kao složene federalne države koja može itekako biti funkcionalna.

Velikim problemom smatra ogromno nepovjerenje koje vlada u BiH, što paralizira bilo kakav politički dogovor.

“Dosta puta čujem neke strane dužnosnike kako su zdvojni i umorni od te paralize političkog odlučivanja”, rekao je Josipović i naglasio da “Hrvatska sebi ne može priuštiti da bude ni umorna ni zdvojna” i da unutar EU uporno nameće temu potrebe da se BiH gradi od zajedničke volje njenih naroda i građana.

Sa Srbijom tehnički vakuum

Unatoč velikosrpskoj agresiji, Hrvatska i Srbija uspjele su naći dovoljno snage i razuma da bilateralne odnose konačno postave u jedan racionalni kontekst, kaže Josipović.

“Sa Srbijom trenutno imamo jedan, rekao bih, tehnički vakuum, niz bilateralnih komisija koje se bave najvažnijim i najosjetljivijim temama, od nestalih do graničnih problema, ne sastaju se uopće, ili makar ne dinamikom koja bi bila zadovoljavajuća”, rekao je Josipović i dodao kako se nada da će se s novom vladom u Srbiji napokon početi rješavati preostala pitanja.

“Ali tu moram nešto dodati: za rješavanje najtežih pitanja potrebna je hrabrost. Potrebno je biti sposoban naći kompromisna rješenja koja štite interese zemlje, objasniti ljudima što taj kompromis donosi, i ne plašiti se svakog negativnog komentara. Ti se problemi neće riješiti sami po sebi, i ne može ih riješiti nitko osim nas”, naglasio je predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati