Pratite nas

Naši u svijetu

Pitanje trenutka kad će izbiti rat?! Rusija postavila vojnu invaziju na jugoistoku Ukrajine

Objavljeno

na

Vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev u intervjuu za Reuters rekao je kako osuđuje održavanje referenduma o tomu hoće li se poluotok pridružiti Rusiji te ga nazvao “rušenjem elementarne logike i demokratskih načela”. Ponovio je da članovi njegove zajednice neće u nedjelju izaći na biralište.

Ukrajina je optužila Rusiju da je vojno zauzela njezin teritorij, razmjestivši 80 vojnika, helikoptere i oklopna vozila u selu smještenom s druge strane administrativne granice između poluotoka Krima i kontinentalnog dijela Ukrajine.Ukrajinski ministar vanjskih poslova traži “hitno povlačenje” snaga te prijeti da će odgovoriti “svim sredstvima kako bi zaustavio rusku vojnu invaziju”. Istodobno rusko ministarstvo unutarnjih poslova u subotu izvješćuje kako Rusija razmatra “zahtjeve za obranom mirnih građana” u Ukrajini

Prije dva tjedna ruski je parlament odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina da razmjesti oružane snage u Ukrajini da bi se ondje zaštitilo većinsko rusko i rusofono stanovništvo, nakon što je s vlasti poslije velikih prosvjeda svrgnut ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.

“Rusija neprestano prima brojne zahtjeve za obranom mirnih građana u Ukrajini i razmotrit će ih”, stoji u priopćenju ministarstva.

Nakon razgovora u petak s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva nema i ne može imati planove o invaziji istočne Ukrajine. No njegovo je ministarstvo izvijestilo i kako Rusija zadržava pravo da obrani svoje sunarodnjake.

Vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev u intervjuu za Reuters rekao je kako osuđuje održavanje referenduma o tomu hoće li se poluotok pridružiti Rusiji te ga nazvao “rušenjem elementarne logike i demokratskih načela”. Ponovio je da članovi njegove zajednice neće u nedjelju izaći na biralište.

70-godišnji Džemilev rekao je da krimski Tatari, koji su čvrsto podupirali postsovjetsku ukrajinsku državu, ne vjeruju obećanjima o dobrobiti koju bi im donijeli novi krimski proruski orijentirani čelnici.

Tatari, kazao je, strahuju da će biti mete novih napada, a možda i novih masovnih deportacija, poput onih prije 70 godina, za vrijeme sovjetskog razdoblja. “Krimski Tatari sustavno su podupirali ukrajinski teritorijalni integritet i neprestano otvoreno istupali protiv proruskog separatizma i pretpostavljam da bismo zbog toga mogli biti glavna meta… ukoliko Krim postane dio Rusije.” “Članovi zajednice krimskih Tatara strahuju da bi opet moglo doći do deportacije. Borili su se za povratak u svoju domovinu punih 50 godina i smatraju da bi bilo bolje umrijeti ovdje nego se suočiti s potencijalnom novom deportacijom”.

On smatra i da je nasilje između krimske etničke većine – Rusa i muslimanskih Tatara također moguće. “To se ne može isključiti. Prema informacijama kojima raspolažemo bande koje sebe nazivaju jedinicama za samoobranu ponašaju se vrlo bahato. Dosad nisu napali nikoga od krimskih Tatara, no ako dođe do sukoba, bit će to teško spriječiti”.

Krimski Tatari nekad su činili više od trećine stanovnika Krima, a danas ih je ondje među dva milijuna stanovnika toga poluotoka samo 12 posto.

Hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati