PITKA VODA – Strateški interes br. 1

0

“Budimo kao izvor što se prelijeva, a ne kao bunar u kojem stoji uvijek ista voda.”

U vremenu kad je čovjek zaboravio na svoje porijeklo, kad je slijep da prepozna i  svoje najsušnije potrebe da preživi, voda i ostali izvori su postali žrtve njegovog nehaja.

Voda je najvažniji faktor u nastajanju života. Čak je 80% zemljine površine pokriveno vodom, a naše je tijelo sadrži još više – 90%.

Dakle, sav je život nastao i održava se u vodi. Čovjek bez vode može živjeti svega 72 sata, ali, nažalost, posljednji podaci pokazuju da je svega 1% pitke vode na Zemlji ispravno i potpuno neškodljivo za čovjeka.

Hrvatska je u odnosu na svoju površinu prva zemlja u Europi po zalihama vode i treća u svijetu. Ispred je tako samo na prvom mjestu Bangladeš (zbog velikih dotoka iz Indije i s Himalaja) te Libanon (zbog male površine i jakih kiša i bujica tijekom zimskog razdoblja). Ako se uzme u obzir činjenica da Hrvatska ima dovoljne količine pitke vode za budućnost (ukoliko bude dobro gospodarila njome) te procjena kako će se daljim porastom broja stanovnika svijeta smanjivati raspoloživa količina pitke vode, pitka voda postaje možda i najvažniji hrvatski resurs 21. stoljeća, onaj koji bi mogao znatno utjecati na sigurnosni i geopolitički položaj zemlje, ali i na razvoj njezina gospodarstva i društva.

No ako pitka voda u 21. stoljeću bude imala ulogu kakvu danas u međunarodnim odnosima ima nafta, onda će pitku vodu slijediti i sigurnosni izazovi koji danas prate naftu (ratovi, gospodarsko-politički pritisci, terorizam), ali bi se mogli pojaviti i neki novi, jednako opasni izazovi, poput migracija iz područja s nedostatkom vode prema područjima gdje je ima dovoljno, pojačani pritisak na granice zemalja s dovoljnom količinom vode i sve veći broj (legalnih i ilegalnih) emigranata koji se želi naseliti u te zemlje. Hrvatska doista pripada skupini zemalja svijeta koje imaju iznadprosječne zalihe pitke vode, no Hrvatska je istovremeno geografski relativno blizu već danas djelomično žednim zemljama južnog Mediterana te žednim i politički nestabilnim zemljama Bliskog istoka.

Hoće li i do Hrvatske stizati izbjeglice iz zemalja s nedostatkom vode ili će zavjetrina članstva u Europskoj Uniji i NATO-u ublažiti negativne posljedice mogućega svjetskog nedostatka pitke vode, ostaje vidjeti. Ono što je sigurno jest da će se Hrvatska u bliskoj budućnosti suočiti s potpuno novim izazovima za svoju suverenost, nacionalnu sigurnost i gospodarstvo.

Primjer Bolivije, gdje je prodaja vodnih resursa multinacionalnoj korporaciji početkom novoga milenija dovela do povećanja cijena pitke vode i u konačnici do sveopće pobune stanovništva i uličnih nemira, nakon kojih je cijeli dogovor poništen, pokazuje put kojim ne treba krenuti. Nije čudno kako su bogati državni fondovi (naftom) bogatih zemalja poput Norveške ili multinacionalne korporacije, koje nisu nužno iz sfere proizvodnje hrane i pića, već dulji niz godina sustavno usmjereni na kupnju izvora pitke vode diljem svijeta (uglavnom u zemljama u razvoju), pravilno procjenjujući kako nakon ere nafte dolazi era vode.

Bogate zalihe pitke vode kojima raspolažu sadašnji stanovnici Hrvatske nije samo njihovo vlasništvo, nego voda pripada i budućim naraštajima. Zbog toga bi se svaka rasprava o uporabi hrvatskih zaliha pitke vode trebala donositi isključivo nakon široke javne rasprave u kojoj bi sudjelovali i stručnjaci i obični građani, u koju bi se uklopio i jasni sporazum svih političkih stranaka u Hrvatskoj. U protivnom može se dogoditi da zbog kratkoročna dobitka i dodvoravanja međunarodnoj zajednici Hrvatska izgubi svoje najveće blago.

Mnogi postavljaju pitanja, kako objasniti čudesna svojstva vode na mjestima poput Lourdesa, čiji su izvori iscjeliti tisuće neizlječivih bolesnika, a 65 je tih iscjeljenja kao čudo priznao i sam Vatikan.

U Nordenauu, koji se nalazi u njemačkoj pokrajini Schmalenburg, u napuštenom je rudniku škriljaca otkriven izvor vode za koju čak i mnogi njemački liječnici tvrde da ima fantastična svojstva.. Puno je primjera.

Hrvatska voda je još „čudesnija“. Imajmo to u vidu jer: tek kada je bunar prazan, shvatimo koliko nam je voda bila važna

[mom_video type=”youtube” id=”lcL678AASFc” width=”750″ height=”420″]

[ad id=”40551″]

Ivan Remeta Jonnny

facebook komentari