Connect with us

Gospodarstvo

Plaćanje PDV-a po novim propisima od travnja

Published

on

Novo Vijeće ministara bit će formirano najkasnije sredinom veljače iduće godine i nakon što službeno preuzme dužnost, već početkom ožujka izmijenit će Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Parlamentarna većina u kojoj su Demokratska fronta, SDA i Savez za promjene koji čine SDS, PDP i NDP, usvojit će te izmjene do 20. ožujka i nova pravila u plaćanju PDV-a stupit će na snagu 1. travnja.

Loši ruše dobre

pdv_BiHKako doznaje Dnevni list, ovo predviđa Mapa puta nove državne vlasti. U ožujku se očekuje i uspostava mehanizma koordinacije kako bi se deblokirao put BiH k euroatlantskim integracijama i stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s Europskom unijom davnog 16. lipnja 2008. u Luksemburgu. Bez stupanja na snagu tog Sporazuma, naša zemlja ne može podnijeti aplikaciju za kandidatski status u Europskoj uniji.

U sporazumu DF-a, SDA i Saveza za promjene o koaliranju u državnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, izmjene Zakona o PDV-u su u vrhu liste hitnih reformskih mjera koje moraju biti donesene kako bi se gospodarstvo rasteretilo.
Planirane su tri krupne izmjene sadašnjih zakonskih odredaba koje, po ocjenama ekonomskih stručnjaka, guše gospodarstvo i ne dopuštaju mu stati na noge i razviti se.

Prva izmjena je da se plaćanje PDV-a obavlja zadnjeg dana u mjesecu, a ne kao sada do desetog dana u mjesecu. Druga je uvođenje obveze plaćanja PDV-a za mala poduzeća po naplati potraživanja umjesto sadašnjeg propisa po kojem je plaćanje obvezno po izdavanju fakture. Treća izmjena Zakona o PDV-u podrazumijeva ukidanje prava na odbitni porez na dodanu vrijednost za svaku fakturu koja nije plaćena.

Ovakve izmjene Zakona o PDV-u bile su, uz ostalo, uvjet Demokratske fronte za ulazak u državnu vlast, a rezultat su ozbiljnih ekonomskih analiza koje je izradio stručni tim ove stranke. SDA i Savez za promjene su u potpunosti prihvatili zahtjev DF-a. Zanimljivo je da je kompletan tekst novih rješenja već napisan i praktično samo čeka zeleno svjetlo Vijeća ministara i Parlamenta BiH.

Gospodarstvo umire u unutarnjoj nelikvidnosti, a razapeto je i zloporabama kojih ima u sadašnjim pravilima u sustavu PDV-a, posebno zloporabama prava na odbitni PDV. Nova rješenja podrazumijevaju redovite i ozbiljne porezne kontrole, a rezultati će se brzo pokazati – stav je ekonomskih stručnjaka.

Jedan glas

Po mišljenju stručnjaka koji su izradili prijedlog izmjena Zakona o PDV-u, sadašnja pravila su mimo logike jer se previđa da ekonomski ciklus završava tek kada se roba pretvori u novac.

– Već dugo smo u potpuno nepodnošljivoj situaciji u kojoj loša poduzeća zbog neplaćanja uništavaju ona dobra. Unutarnja nelikvidnost poprimila je zastrašujuće razmjere i njoj se ne može stati ukraj bez vladavine prava.

Iako neke stranke iz koalicije, prije svih PDP, zagovaraju uvođenje diferencirane stope PDV-a, od toga nema ništa. Kako doznajemo, suglasnosti među strankama nema i budući da u startu postoje sporenja, to će biti ostavljeno po strani kako ne bi bilo dovedeno u pitanje usvajanje izmjena Zakona o PDV-u koje su već dobile potporu. S druge strane, uvođenje diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost je na duže razdoblje nemoguća misija i zbog obveza BiH koje je sama prihvatila potpisujući aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) po kojem se neće uvoditi bar do 2016. godine.

Naši izvori iz stranaka koalicije kažu da su u potpunosti uklonjeni svi nesporazumi i sva neslaganja vezana za uvođenje mehanizma koordinacije na čemu posebno inzistira Europska unija i da će u ožujku iduće godine on biti uspostavljen. Prevedeno, to znači da će BiH napokon dobiti jednu adresu i da će u istupima u međunarodnoj zajednici, prvenstveno EU-u i SAD-u, govoriti jednim glasom – nastupat će kao jedinstvena država što će joj otvoriti blagajne europskih pretpristupnih fondova (IPA) i osigurati potpuno novu poziciju u EU-u.

Kako doznaje Dnevni List, odmah po preuzimanju dužnosti, novo Vijeće ministara morat će skresati javnu potrošnju i u tome će imati punu potporu parlamentarne većine. U svakom slučaju, bit će to bolne, ali nužne mjere i rezovi, a krajnji rok za njihovo donošenje je ljeto iduće godine.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Published

on

By

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Continue Reading

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Published

on

By

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Continue Reading