Pratite nas

Kultura

„Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“

Objavljeno

na

Davno je već napisan roman južnoafričkog književnika Alana Patona Plači, voljena zemljo (Cry, the Beloved Country).Preričem taj naslov romana u ovo moje kratko javljanje koje naslovljujem „Plači, voljena Croatio“ Skupi se ponekad grumen bola u grlu i nezaustavljivo izaziva plač, stvarne suze, jer se dodiruje nešto što je sveto, uzvišeno, dragocijeno. Pokojni zagrebački pomoćni biskup, isusovac, znameniti propovjednik i pisac Pater Mijo Škvorc rado je govorio da svatko od nas ima četiri majke: rođenu majku koja ga je rodila i na svijet donijela, potom majku domovinu ili zemlju, ozemlje gdje je rođen i u kojem je rođen, koje ga hrani i okružuje, zatim majku Crkvu koja ga je po krštenju i ostalim svetim sakramentima preporodila za kršćanski, kristovski život, te konačno nebesku majku Mariju, Isusovu majku i majku crkve. I ove se četiri majke vole i ljube svim srcem i dušom, one su nešto najsvetije i najuzvišenije u našim životima. Lijepo je to pjesnik sročio i pretočio u stihove a klapa „Intrade“ na tisuće puta otpjevala „Croatio ka mater te volim,umorna si, samo mi ne placi“.

Ali nažalost mora se ponoviti, piše Fra Nikola Mate Roščić:

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer si u sebi razdijeljena, jer su brojni tvoji sinovi koji te ne vole i ne prihvaćaju, koji preziru Tvoje ime, Tvoj jezik, Tvoju povijest, tvoju prošlost, tvoje sklopljene kršćanske ruke, tvoje crkve i tvoje zvonike, tvoje znane i neznane grobove.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer danas nemaš vrsnih državnika, stamenih i čestitih političara, nepotkupljivih upravitelja i gospodarstvenika.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer mnogi tvoji sinovi postupaju s tobom i odnose se prema tebi ne kao prema majci nego kao prema maćehi koju žele samo iskoristiti, orobiti, pa i rasprodati, samo da njima bude lagodnije živjeti.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer se mnogi tvoji sinovi odmetnuše od Boga, preziru svetu majku Crkvu, ne poštuju ni vlastito hrvatsko ime, pogrđuju rod iz kojeg su pročedili, i suludo se hvale da su ateisti, agnostici, apatridi, suludo napuštaju djedovska ognjišta, sulodo gladni zarade, zabave.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer nestaje tvoje djece, gase se naša obiteljska ognjišta, korov i drača posvuda preuzima maha, nestaje zemlje i naroda Hrvatâ.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer prede svim nedaćama političkog života, kulturnog urušavanja, gospodarskog osiromašenja, uljudbenog sunovrata, svi se mi, sa tobožnjim našim intelektualcima, klerom i biskupima, kukavički pretvaramo u „hrvatsku šutljivu većinu“ koja oko sebe besciljno zuri i zvirka te nemušto ponavlja „kuda plovi ovaj brod?“

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ Gorak je okus sadašnjeg političkog, gospodarskog, kulturološkog, moralnog i uljudbenog trenutka, pa ipak unatoč i usprkos svemu, nasuprot tjeskobi i tuzi koja nas u grlu steže, mi nekom ludom ljubavlju još uvijek postajao vjerujemo u „Zvonimirovu lađu“ koja je nasukana, „al’ još tu je“ i u raspjevanoj radosti zanosno pjevamo: „Croatio iz duše te ljubim, ja te volim ka i mati dite. Još se sićam onih riči što mi uvik priča ćaća, nemoj sine nikud ići, tvoj je kamen, maslina i draća. Nek te rani kora kruva, kapja vina, zrno soli, nek ti kušin bude stina, al’ Hrvatsku sine voli!“

Fra Nikola Mate Roščić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

NOSTALGIJA

Objavljeno

na

Objavio

Čovjek ode iz rodnoga mjesta
I gdje dođe živi u spokoju
Al nemože zaboravit nikad
Rodnu kuću i rodbinu svoju.

Kad odlazi iz svog rodnog mjesta
Da je tužan to niko ne krije
U principu svi idu za boljim
Ali opet nikom lako nije.

Kad mu neko rodni kraj spomene
Glas zadrhti a duša ga boli
Pedeseta prođe kako ode
Al ga srce i sad jako voli.

Svako mjesto od Boga je dano
I slično je drugima u biti
Rodno mjesto svima je posebno
Ne može ga ništa zamjeniti.

Nostalgija to je teška bolest
Tu lijekovi nikakvi ne vrijede
Rodni kraj se u grudima nosi
Do starosti i do kose sijede.

To je teško objasniti onom
Koji nikud odlazio nije
Kada dođeš svome rodnom kraju
Drugačije pjeva se i smije.

  Ivan Čuljak, Rovišće / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige autorice Blanke Matković u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga „Imotska krajina u dokumentima OZN-e, UDB-e i Narodne milicije (1944.-1957.) – Likvidacije i progoni“ autorice Blanke Matković bit će predstavljena 17.10. u Zagrebu.

Promocija knjige održat će se u prostorima Tribine Grada Zagreba, na adresi Kaptol 27.

Organizator je HDP “Dr. Rudolf Horvat”, a uz voditelja Damira Ljubičića, knjigu će predstaviti Ivan Kozlica, Stipo Pilić, Magdalena Vuković i autorica Blanka Matković.

Dokumenti objavljeni u knjizi prikupljeni su između 2006. i 2011. u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove (SUP) za Dalmaciju koji se čuva u Državnom arhivu u Splitu i u fondu Službe državne sigurnosti (SDS) RSUP-a SRH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a većina nikada ranije nije objavljena.

Okosnicu ove zbirke dokumenata, na preko tisuću stranica, čine elaborati Narodne milicije iz 1956. i 1957. godine i to za svako selo Imotske krajine zasebno te za tri stanična područja – Imotski, Zagvozd i Cista Provo.

U knjizi se nalaze popisi nestalih 1945., 1946. i 1947. te razni popisi kojima se i ne znaju točni autori obzirom da su neki od njih bez potpisa i pečata. Dokumenti u zbirci uključuju popise likvidiranih, nestalih, suđenih, zatočenih, „narodnih neprijatelja“, „ratnih zločinaca“, iseljenika u prijeratnoj i poslijeratnoj emigraciji, osoba na izdržavanju kazne i osoba kojima je bilo oduzimano državljanstvo.

Ova zbirka dokumenata predstavlja doprinos istraživanju suvremene povijesti Imotske krajine, a brojni dokumenti, objavljeni u ovoj knjizi, po prvi puta otkrivaju stvarnu sudbinu mnogih Imoćana koji su do objavljivanja ove zbirke bili tek „nestali na Križnom putu“.

Posjetitelji će ovu knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 200 kn, a ukratko će biti predstavljena i zbirka dokumenata „Split i srednja Dalmacija u dokumentima Ozne i Udbe (1944.-1962.), Zarobljenički logori i likvidacije“ autorice Blanke Matković

Glasnović: Moramo shvatit da smo svi sudionici u odlučnom boju za povijesnu istinu

facebook komentari

Nastavi čitati