Connect with us

Vijesti

Plastika na jeziku

Published

on

Mikroplastika se danas dodaje u brojne kozmetičke proizvode kako bi se postigao učinak čišćenja. No, te sitne čestice plastike putem otpadnih voda dospijevaju u okoliš i na naše tanjure.

Svaki put kada bi oprao zube, Martin Löder začudio bi se bijelom filmu koji se zadržavao na njegovu jeziku. Ovaj inženjer zaštite okoliša slutio je što bi to moglo biti, ali želio je točno znati o čemu se radi. Procijedio je sadržaj tube svoje paste za zube kroz mikro mrežicu te je ostatke promatrao pod mikroskopom. Ono što je vidio, bila je plastika: „prekrasne plastične kuglice“, opisao je Löder svoje otkriće.

No, pitanje je što plastika uopće radi u pasti za zube?

Plastika kao čistač

Mikroskopske plastične kuglice pojavljuju se uglavnom u proizvodima za peeling većine proizvođača kozmetike. Zahvaljujući njima postiže se abrazivni učinak čišćenja te se na najnježniji mogući način uklanjaju odumrle stanice kože. Kuglice su mekane i zato se dodaju i u pastu za zube, budući da ne uništavaju zubnu caklinu. No, mikroplastiku nalazimo i u većini ruževa za usne, maskarama i ostaloj dekorativnoj kozmetici. Ako pogledamo sastojke peeling gela za tuširanje, tekućeg pudera ili paste za zube, često ćemo naići na pojmove kao što su polyethylen (PE) ili polypropylen (PP). A to je zapravo plastika. Njemačko Udruženje za okoliš i zaštitu prirode (BUND) objavilo je listu proizvođača i njihovih proizvoda u kojima je moguće pronaći mikroplastiku.

Dakle, plastika u kozmetici nije tajna. No, usprkos tome, kozmetičke korporacije o tome ne žele govoriti te su odbile svaki zahtjev Deutsche Wellea za intervjuom o toj temi. Mnoge tvrtke navode kako planiraju razviti zamjenu za mikroplastiku te postepeno izmijeniti proizvodni proces. Francuska kozmetička kuća L´Oréal namjerava plastiku zamijeniti drugim sastojkom do 2017., za DW je u pisanom odgovoru navela glasnogovornica te tvrtke. Također u pisanoj izjavi, tvrtka Beiersdorf, čiji je najpoznatiji brand Nivea, izvjestila je kako će do 2015. plastika nestati iz svih njihovih proizvoda. No, kozmetika ovdje nije najveći problem: putem otpadnih voda, plastika dospijeva u rijeke, a onda i u mora.

Mikroplastika u Sjevernom i Baltičkom moru

Iz Sjevernog i Baltičkog mora Martin Löder izvadio je mikro-čestice plastike. On od 2011. radi na projektu “Mikroplast” i istražuje ispiranje plastike u morima. Njegova istraživanja sufinancira Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF), budući da prije donošenja eventualnih zabrana vezanih uz mikroplastiku, država treba pouzdane podatke.

Upravo iz tog razloga, Martin i njegov tim godišnje profiltriraju i do 80,000 litara vode te uzimaju uzorke sedimenta na različitim mjernim postajama Sjevernog i Baltičkog mora. „Biološki ulov“, prije svega plankton, otapa se uz pomoć enzima kako bi plastika ostala na filteru. Uzorak se potom suši i stavlja pod posebni mikroskop koji može pronaći i najsitnije čestice. Mikroplastikom se smatraju svi komadići plastike manji od pet milimetara, a najmanji od njih nisu vidljivi golim okom.

Tragom plastike

Zato istraživački tim Martina Lödera koristi tzv. FTIR-spektroskopiju. Na uzorak pod mikroskopom usmjerava se infra-crveno svjetlo od kojega molekule plastike počinju vibrirati. Ta rotacija svojstvena je svakoj plastici. Na taj je način kod polypropylena, koji se često javlja u kozmetici, moguće svaki put izmjeriti jednaka gibanja. Ovako sa sigurnošću utvrđuju o kojoj je tvari riječ i nedvojbeno prepoznaju plastiku.

Slabost ove metode je u tome što je moguće izmjeriti samo čestice veličine do pet mikrometara. „No, komadići mikroplastike mogu biti još puno sitniji“, objašnjava Löder.

Prema podacima organizacije za zaštitu okoliša NABU, svake godine u Sjevernom moru završi više od 20.000 tona plastičnog otpada, čiji sastavni dijelovi s vremenom postaju sve manji i manji. Löder je stoga siguran da će se koncentracija mikroplastike u Sjevernom moru idućih godina još povećati.

Osim toga, mikroplastika u moru ima i vrlo negativnu nuspojavu – naime, ona poput magneta privlači i na sebe veže postojeće štetne tvari iz mora, poput pesticida i industrijskih kemikalija. Tako da ribe i ostale morske životinje ne gutaju samo plastiku, već i visokokoncentrirani otrovni koktel koji konačno završava na našim tanjurima.

Od travnja ove godine, Löder i njegov tim u Njemačkoj će postaviti nekoliko pročišćivača vode kako bi ispitali mogu li oni i u kojoj mjeri isfiltrirati mikroplastiku iz kozmetike i zubne paste. Druge studije bave se koncentraciojm čestica plastike u slatkim vodama, dakle u jezerima i rijekama.

Vosak i silicij umjesto plastike

“Za najviše dvije godine, vlasti bi trebale imati dovoljno podataka za donošenje odluke“, nada se Löder. No, znanstvenicima je već danas posve jasno: „mikroplastici nije mjesto u okolišu“, budući da postoje kvalitetne zamjene.

A to dokazuju proizvođači prirodne kozmetike poput Welede. U njihovom peeling gelu za tuširanje od breze, učinak čišćenja kože postiže se kuglicama voska. U pastama za zube, osim silicija i sode bikarbone, abrazivni učinak osigurava kalcijev karbonat – glavni sastojak vapnenca i mramora.

Frédéric Anklin, glasnogovornik Welede, u razgovoru za DW priznaje kako korištenje isključivo prirodnih sirovina znatno komplicira proizvodni proces. Kuglice voska u peelingu topive su na temperaturi od 80 stupnjeva te su stoga potrebne niže temperature nego u uobičajenoj proizvodnji kozmetike. “Potrebne su puno nježnije metode“, pojašnjava Anklin. Ali tome su se, kaže, već prilagodili.

Martin Löder prešao je na pastu za zube sa silicijem. Ne smeta mu što sada mora pažljivije četkati zube kako ne bi oštetio caklinu. Više puta dnevno prati zube plastikom, za njega više ne dolazi u obzir.

DW.DE

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Published

on

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Continue Reading

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Published

on

By

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Continue Reading