Pratite nas

Intervju

Plenković o ostavci Stiera, novim ministrima, kurikularnoj reformi i drugim aktualnim temama

Objavljeno

na

Hrvatski premijer gostovao je u RTL-a Danas te progovorio o ostavci Stiera, novim ministrima, kurikularnoj reformi i brojnim drugim aktualnim temama.

U petak se činilo da je sve gotovo, maratonska sjednica Sabora, a jučer ostavka Stiera. Je li Vam žao?

Nije me iznenadila ta odluka, jer već dulje vremena smo razgovarali i primjetio sam svojevrsnu distancu koja se stvorila kod kolege Stiera nakon 27. travnja, on nije nastupao ni javno ni politički i nije bio involiran u ove razgovore. Dao je do znanja da procesi idu u ovom smjeru. Svatko je gospodar svojih odabira pa tako i kolega Stier. Ono što po mišljenju može biti iznenađenje široj javnosti jest da je Stier 2013. kada su došli u Europski parlamet zajedno s kolegom Piculom radio na zajedničkom amandmanu za rezoluciju oko Bosne  i Hercegovine te se stvorila jedna lijepa tema te je dobio i nagradu predsjednika Josipovića. Ne vidim ništa sporno ni strateški ni u ideološkom smislu vezano uz malu participaciju s HNS-om u Vladi s kolegom Štromarom da doživimo na dramatičan način.

Nije li Stier rekao da odlazi zbog HNS-a?

Nije. On je izrazio želju da se vratio u Sabor i posveti angažmanu kao saborski zastupnik, nešto što je drugačije od onog što je bio u Vladi. Sve je to legitimno i njegov odabir.

On je politički tajnik HDZ-a kako može ostati na toj funkciji ako je otišao iz Vlade?

O tome nismo razgovarali. Stier je saborski zastupnik, znam ga 20-ak godina i može dati veliki doprinos HDZ-u. Pustimo malo da se stvari slegnu.Ovo je njegov jučerašnji odabir. A mi ćemo prvo imenivato novu ministricu Mariju Pejčinović Burić, a onda ćemo rješavati interne stranačke stvari. Ona će biti i potpredsednica Vlade. Stier je bio zadužen za koordinaciju za vanjske europske poslove i ljudska prava, a istu tu  kordinaciju vodit će Burić. Štromar će biti zadužen za sektorsku politiku, a pravosuđe i uprava bit će u nadležnosti potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

Čuli ste danas kritike od vaših bivših partnera iz Mosta. Mislite li da treba zatražiti odluku Povjerenstva s obzirom na situaciju sa suprugom?

Ne, ona je tražila očitovanje povjerenstva za sukob interesa, povjerenstvo se očitovalo ne vidim u tom nikakv problem. Dosta je te dramatike koju gledamao zadnjih dana i izljeve primitivizma koji nisu dostojni ponašanja saborskih zastupnika.

Ne isključujete mogućnost da netko drugi dođe na poziciju političkog tajnika u HDZ-u?

O tome ćemo razgovarati kasnije. To nije predmet rasprava koje su slijedeći tjedan.

Kad govorimo o koaliciji s HNS-om slušali ste dosta kritika na taj račun, pa čak i da ste prevarili što svoje birače, a što one koji su glasali za HNS.

Ja sam strašno puno čudnovatih teza čuo ovih dana od komentatora, od političara. Dopustite mi da to objasnim hrvatskoj javnosti jer mislim da je to potrebno u ovoj šumi dezinformacija i manipulacija. Treba reći istinu. Hrvatski izborni sutav je takav da biramo 140 ljudi u Hrvatski sabor u deset izbornih jedinica, razmjernim sustavom plus osam zastupnika manjina i troje Hrvata van Hrvatske.  U takvom sustavu gotovo je matematički nemoguće, ne znam što bi se to trebalo dobiti da netko dobije 76 mandata i apsolutnu većinu.

Svaki izborni rezultat, svaka pobjeda, kao naša 11. rujna je relativna. Ona pretpostavlja razgovore nakon izbora. Evo vam primjer: ljudi koji su glasali za HDZ su, vjerujem, mislili da će Andrej Plenković biti premijer. Oni koji su glasali za koaliciju koju je predvodio SDP su mislili da će to biti Zoran Milanović. Onaj koji je glasao za Most možda je htio da to bude Božo Petrov. Dakle da li je Božo Petrov iznevjerio svoje birače ako je s 13 mandata, nakon 11. rujna, u otvorenim transparntnim pregovorima odlučio ići s HDZ-om i napraviti koaliciju? Pretpostavljm da nije.

Kada je Most odlučio pomoći SDP-u da sruši vlastitog kolegu i ministra financija onda je ta suradnja gotova. Istodobno, ljudi koji su izabrani na listi Kukuriku koalicije ili nekoliko stranaka, kad su izgubili izbore oni su svi oformili svoje klubove u saboru. Oni nisu vezani predizbornom koalicijom za svoje političke odluke nakon toga. Tu nema nikakve prevare, postoje politički dogovori. Meni je bitno da Hrvatska kao zrela demokracija ne može ići u dvije i pol godine tri puta na parlamentarne izbore.

Zašto ste izbjegli izbore jer po anketama na tim istim izborima HDZ bi najbolje prošao?

Ajmo sad malo brojati. HDZ ima predsjednicu države, ima predsjednika vlade, ima predsjednika Hrvatskog sabora, ima 13 županija, ima 62 grada, 204 općine, između ostaloga sada i gradonačelnika Splita. 5 od 10 najvećih gradova ako ne računamo Zagreb. Nepodnošljiva lakoća zazivanja izbora u javnom prostoru dolazi od ljudi koji niti su politički akteri, niti znaju što su izbori, niti ih je briga koliko oni koštaju niti kakve reperskusije izbori imaju na kreditni rejting zemlje, na rješavanje, recimo, krize u Agrokoru, na rješavanje pitanja na granicama, na turističku sezonu.

Pa nije Vlada tu da bi svako malo odlučivala da ponovno idemo na izbore. Ne treba ići na izbore. Imamo političku odgovornost za stabilnost zemlje i tu se razlikujemo. Zato sam rekao, ovo je vježba razotkrivanja. Vi danas kada ste imali tematske bitne zakone, u Saboru nitko nije imao raspravljati. Ako treba o proceduri i vrijeđanju kolega i pritisku, onda ćemo raditi filibustering od dvadeset sati, e to je važno i to ljudi moraju vidjeti. Imate ozbiljne stranke i neodgovorne političare koji se ponašaju na nepriomjeren način i to ljudi mroaju vidjeti i čuti i zaključiti.

Sada kada govorimo o toj većini imali ste u petak 78 ruku zajedno s Tomislavom Sauchom. Je li vam to dovoljno ili možemo očekivati još nekih promijena?

Svi su dobrodošli koji žele poduprijeti stabilnost, gospodarski rast, društvenu solidarnost, pravnu sigurnost, povoljnu klimu u društvu kao žele se priključiti parlamentarnoj većini mi ćemo biti otvoreni za razgovore. Vi ste maloprije spominjali prevaru birača. Pa da li je veća prevara birača, ako netko, tko dobije povjerenje HDZ-ovog predsjedništva, Nacionalnog vijeća, dođe na listu HDZ-a i ima praktički sada još višu HDZ-ovu Vladu za podržat nego u listopadu, recimo glasa protiv kao što je glasao gospodin Hasanbegović i gospođa Esih.

Oprostite, ako nekome poklonite šansu da vam bude na listi kao nestranačka osboa imate minmum moralne obveze. Ako želite imati svoju stranku, dobili ste mandat u gradskoj skupštini, pa pustite onda ovaj mandat.

Kad ste ih spomenuli, njima bi moglo smetati što su ostale neodgovorene neke stvari vezano uz HNS primjerice ploče u Jasenovcu. Štromar nam je u petak rekao da će baš ovaj tjedan razgovarati s vama o tome. Jeste li postigli dogovor?

Kave to veze ima s Hasanbegovićom i Esih? Nisu oni stavili ploču.

Kako ćete se postaviti u toj konkretnoj situaciji. hoćete li ovaj tjedan razgovarati sa Štromarom?

Ovaj tjedan sigurno ne. Razgovaramo  o tome već jako dugo. ministarstvo uprave ima nalog da ispita sve pravne mogućnosti kako riješiti taj problem, također imamo Vijeće koje smo osnovali koje će o tome raspravljati i raditi preporuke. Mislim da sam prije 6 mjeseci objasnio da iammo različitu upravnu praksu, različitu sudsku praksu. cilje je ujedančiti to i jasno definirati hrvatskim zakonom, postići politički konsenzus. mislim da gospodin štromar ima puno razumjevanja za takav pristupk.

Čekat ćemo vijeće da donese svoju odluku?

Niste me dobro slušali.

Dobro. vidjet ćemo dakle kako će sve izgledati. gospodin Štromar je jasno rekao u petak da će se ovaj tjedan o tome razgovarati. on želi da se ta ploča ukloni iz Jasenovca.

Dobro, razgovarat ćemo.

Ne otklanjate to kao mogućnost?

Rekao sam da ću razgovarati s njim. To sigurno nije tema ovoga tjedna čovjek već sutra prvi put doći na uži kabinet, na vladu ima puno drugih zadaća.

Još jedna stvar, naravno isto ideološka, možemo to slobodno tako reći – kurikularna reforma. Kakva će biti daljnja situacija? Natječaj neće biti poništen, ostaje li dalje gospođa Culej na čelu kao voditeljica?

Temu obrazovne reforme, pa i kurikuralnu reformu, ja ne želim gledati prosvjede o toj temi u Republici Hrvatskoj ni u jedno mgradu, ni u Zagrebu ni u manjim gradovima. Mislim da je ta tema toliko ispolitizirana, izmanipulirana do mjere da je nevjerojatna. Vi kad biste pitali ljude da o tome govore tko je od njih pročitao strategiju odgoja obrazovanja i znanosti koju je donio Sabor, tko je od njih pročitao bilo koji dokument koji se odnosi na drugih 20 skupna, ne samo ekspertnu radnu skupinu koju je nekada vodio gospodin Jokić kad se osamo on javio na poziv, ne na natječaj. Ministar Barišić i stručno povjerenstvo koje sam ja oformio koje ima 11 članova u kojem su i ljudi iz akademske zajednice naravno svi, iz HDz-a, SDP-a, Mosta, HNS-a, nesuđeni kandidat, čitam po medijima, gospodin Lučin je također u toj skupini, iz SDSS-a. sasvim pluralističan koncept. Da li se vi sjećate ikoga tko je bio osim profesora Budaka u onoj prijašnjoj komisiji. Ne znate vi, ne zna nitko. Zato što smo to digli na jednu razinu konsenzusa. Moj je pristup konsenzus, gospođa Divjak koja je nova minsitrica.

Imat će odriješene ruke?

U Vladi nitko nema odriješene ruke. U Vladi postoji kapetan broda, to je predsjednik Vlade, postoji politički legitimitet i postoji politički dogovor partnera koji u toj vladi sudjeluju. Nije ministarstvo znanosti nekakav instut u kojem će neko dobiti odirješne ruke i raditi što hoće. Toga nema nigdje ni u jednoj vladi ni u jednoj zemlji pa neće biti u Hrvatskoj. gospođa Divjak je bila prorektor zagrebačkog sveučilišta.

Profesorica je, matematičar je, razumje se u temu ima veliku odgovornost i ima ključnu zadaću da u svojim aktivnostima i u konačnom rezultatu dovede do kompromisnog rješenja koji će opomiriti ideološki naelektritzirane rasprave o temi o kojoj ja sam uvjeren, a to ćemo napraviti, ja obećajem , ćemo postići društveni konsenzus. to je cilj i to je njena zadaća.

Što kažete na slučaj s Janicom Kostelić? vaš ministar je rekao da se radi o neujednačenoj sudskoj praksi. Može li se tome tako doskočiti.

Prvo se radi o jednom groznom divljaštvu. Radi se o jednom divljaštvu prema Janici Kostelić koja je najtrofejnija hrvatska sportašica, koja je žena, koja je zajedno s dvije suradnice bila na trajetku koaj je doživjela takvo verbalno blaćenje i uvrede koje su nedostojne bilo koga tko je normalan i zdrave glave. dami netko pravadava takvu situaciju to ne dolazi u obzir.

Nitko ne opravdava situaciju.

Oprostite ovaj sramotni skeč troje saborskih zastupnika SDP-a koji su nastojali banalizirati situaciju koju se i ona i njene suradnice osjećaju ugroženo na trajektu, bez muškarca, a kamo li bez policije i zaštite ne dolazi u obzir. To je no go. Oni se s takvim mogu šaliti u svom kružoku u nekom podrumu uz pivu, kavu ili vino, ali ne u ozbiljnoj politici. To im nećemo dopustiti. U Hrvatskoj postoje zakoni, postoje institucije, postoji djelovanje policije koje je bilo sasvim primjereno, sukladno onome što je napravljeno.

Što se tiče sudstva, odluka da se zadrže u zatvoru?

Sudovi su neovisni. Vi mislite da ja utječem na odluku sudova?

Ne mislim. Mislite li da se može ujednačiti sudska praksa?

Sigurno da se može.

Može se na tome poraditi tako da ne bude ovakvih situacija?

Može se, ali nemojmo izvrtati teze. Vidjeli ste kako je to izgledalo, siguran sam da ste pregledali video i većina ljudi.

Nitko ne osporava da se radi o vulgarnom napadu. Radi se o tom da je odluka sutkinje se zadrže u zatvoru iza rešetaka. Treba li za svaki takav slučaj postupati na isti način?

A što su trebali? Dobiti sladoled? Da im se kaže bravo? Budimo ozbiljni. sutkinja donosi svoje odluke. Nitko na to ne utječe.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati