Pratite nas

Politika

Plenković: Prvih 100 dana: Radili smo ozbiljno i odgovorno

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković je, povodom 100 dana Vlade, svima zahvalio na dosadašnjem doprinosu. Percepcija Hrvatske i rada Vlade te našeg doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti jako je dobro prihvaćena, rekao je te prvih 100 dana rada ocijenio vrlo intenzivnim.

Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti kakav smo tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i sa koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost, na pravnu sigurnost i iznad svega ono što je ključ i poruka naše Vlade – politička stabilnost u zemlji, kultura dijaloga, smanjenje podjela i to je onaj stil, onaj smjer kojim će ova Vlada davati ton političkom radu i životu Hrvatske, izjavio je Plenković na početku sjednice.

Učinili smo maksimalan napor da predano pristupimo programu Vlade. Smjer kojim će Vlada ići u političkom životu zemlje je politička stabilnost, kultura dijaloga i smanjenje podjela, rekao je premijer među ostalim.

Ozbiljno i odgovorno smo pristupili svom poslu. Radit ćemo za dobrobit mladih, svih koji rade u svim granama gospodarstva, državne uprave, privatnog sektora, brinut ćemo o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti posao oko socijalnog dijaloga, dodao je.

Premijer je nakon toga riječ predao ministru financija Zdravku Mariću, koji je predstavio novu strategiju vlade za upravljanje javnim dugom.

Na dnevnom je redu, uz ostalo i očitovanje na prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću.

Vlada Andreja Plenkovića izglasovana je u Hrvatskom saboru 19. listopada prošle godine, a prvu je sjednicu održala 27. listopada 2016. O svojih prvih 100 dana na vlasti raspravljat će na 18. sjednici.

Jedan od glavnih ekonomskih ciljeva ove vlade smanjivanje je javnog duga, a na sjednici bi trebalo biti jasnije kako će ministar financija upravljati njime u sljedeće tri godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), potkraj rujna prošle godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,1 milijardu kuna, odnosno od kraja 2015. smanjen je za 467,4 milijuna kuna. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen s 86,7 posto potkraj 2015. na oko 85 posto potkraj rujna lani, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić više je puta najavljivao kako bi ove godine taj udio trebao pasti i ispod 85 posto BDP-a, a najavljujući donošenje strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019., kazao je da će u njoj jasno i transparentno biti nabrojene sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te osnovne smjernice, koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva 30-ak milijardi kuna starog duga, a dodaju li se tomu obveze izvanproračunskih korisnika, ponajprije cestarskih tvrtki, u 2017. će biti potrebno otplatiti i refinancirati više od 40 milijardi kuna duga. Sa zaduženjem država će, prema najavi ministra financija, početi već u prvom tromjesečju.

Na sjednici na kojoj će izvijestiti o svom radu u prvih 100 dana Vlada će se očitovati i o prvom prijedlogu oporbe za pokretanje pitanja povjerenja jednom od ministara, onom zaduženom za resor znanosti i obrazovanja, Pavi Barišiću.

Prijedlog je u saborsku proceduru prošli četvrtak uputilo 45 zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, a nakon što je potkraj prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

Premijer Plenković je, pak, u nekoliko navrata u javnosti govorio da ministar Barišiću uživa njegovo povjerenje te da je pitanje pogreške prenapuhano u slučaj plagiranja.

Hrt.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati