Plenković: Prvih 100 dana: Radili smo ozbiljno i odgovorno

1
Patrik Macek/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković je, povodom 100 dana Vlade, svima zahvalio na dosadašnjem doprinosu. Percepcija Hrvatske i rada Vlade te našeg doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti jako je dobro prihvaćena, rekao je te prvih 100 dana rada ocijenio vrlo intenzivnim.

Čitam po medijima da završava naš medeni mjesec. Ako je ovo medeni mjesec, nisam siguran da bi se mnogi rado išli ženiti kakav smo tretman imali, koliko je pitanja bilo na dnevnom redu i sa koliko angažmana smo krenuli u ostvarivanje bitnih zadaća koje su prije svega fokusirane na gospodarstvo, na društvenu solidarnost, na pravnu sigurnost i iznad svega ono što je ključ i poruka naše Vlade – politička stabilnost u zemlji, kultura dijaloga, smanjenje podjela i to je onaj stil, onaj smjer kojim će ova Vlada davati ton političkom radu i životu Hrvatske, izjavio je Plenković na početku sjednice.

Učinili smo maksimalan napor da predano pristupimo programu Vlade. Smjer kojim će Vlada ići u političkom životu zemlje je politička stabilnost, kultura dijaloga i smanjenje podjela, rekao je premijer među ostalim.

Ozbiljno i odgovorno smo pristupili svom poslu. Radit ćemo za dobrobit mladih, svih koji rade u svim granama gospodarstva, državne uprave, privatnog sektora, brinut ćemo o umirovljenicima. Zato ćemo nastaviti posao oko socijalnog dijaloga, dodao je.

Premijer je nakon toga riječ predao ministru financija Zdravku Mariću, koji je predstavio novu strategiju vlade za upravljanje javnim dugom.

Na dnevnom je redu, uz ostalo i očitovanje na prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću.

Vlada Andreja Plenkovića izglasovana je u Hrvatskom saboru 19. listopada prošle godine, a prvu je sjednicu održala 27. listopada 2016. O svojih prvih 100 dana na vlasti raspravljat će na 18. sjednici.

Jedan od glavnih ekonomskih ciljeva ove vlade smanjivanje je javnog duga, a na sjednici bi trebalo biti jasnije kako će ministar financija upravljati njime u sljedeće tri godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), potkraj rujna prošle godine javni je dug Hrvatske iznosio 289,1 milijardu kuna, odnosno od kraja 2015. smanjen je za 467,4 milijuna kuna. Tako je i njegov udio u BDP-u smanjen s 86,7 posto potkraj 2015. na oko 85 posto potkraj rujna lani, što je prvi put nakon osam godina kontinuiranog rasta da je zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.

Ministar financija Zdravko Marić više je puta najavljivao kako bi ove godine taj udio trebao pasti i ispod 85 posto BDP-a, a najavljujući donošenje strategije upravljanja javnim dugom od 2017. do 2019., kazao je da će u njoj jasno i transparentno biti nabrojene sve hrvatske obveze i njihova dospijeća te osnovne smjernice, koji su rizici i načini na koje će se aktivno upravljati dugom.

Samo u ovoj godini državi na naplatu dospijeva 30-ak milijardi kuna starog duga, a dodaju li se tomu obveze izvanproračunskih korisnika, ponajprije cestarskih tvrtki, u 2017. će biti potrebno otplatiti i refinancirati više od 40 milijardi kuna duga. Sa zaduženjem država će, prema najavi ministra financija, početi već u prvom tromjesečju.

Na sjednici na kojoj će izvijestiti o svom radu u prvih 100 dana Vlada će se očitovati i o prvom prijedlogu oporbe za pokretanje pitanja povjerenja jednom od ministara, onom zaduženom za resor znanosti i obrazovanja, Pavi Barišiću.

Prijedlog je u saborsku proceduru prošli četvrtak uputilo 45 zastupnika SDP-a, HNS-a i HSU-a, a nakon što je potkraj prošle godine Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ocijenio kako je prijava četvorice znanstvenika protiv ministra Barišića za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora djelomično opravdana.

Premijer Plenković je, pak, u nekoliko navrata u javnosti govorio da ministar Barišiću uživa njegovo povjerenje te da je pitanje pogreške prenapuhano u slučaj plagiranja.

Hrt.hr

facebook komentari

  • Milivoj Lokas

    Samo jedna ispravka netočnog navoda iz teksta ili dopuna:
    Naime, Javni dug RH se neće smanjiti sa razine 86,7 % BDP-a s kraja 2015. na ispod 85,0 % u 2016.
    Točniji podatak jeste da je Javni dug RH sa 86,7 % BDP-a s kraja 2015. smanjen već u listopadu 2016. na cca 83,8 % BDP-a!