Pratite nas

Komentar

‘PO ŠUMAMA I GORAMA’ – Siroti, bez braće Rusa ni pjesmicu nisu znali smisliti

Objavljeno

na

Melodija ove pjesme potječe sa ruskog dalekog istoka i nastala je 1915. godine među ruskim vojnicima za vrijeme Prvoga svijetskog rata pod nazivom Marš Sibirskog puka (rus. Марш Сибирского полка). Autor teksta ove pjesme je bio pjesnik Vladimir Giljarovski, a ubrzo se pojavila i proširena verzija pjesme pod nazivom Marš Sibriskih strihelaca (rus. Марш Сибриских стрелков), piše Mate Bašić.

Za vrijeme Ruskog građanskog rata, od 1917. do 1923. godine, ova melodija je također bila popularna i to na obje strane – i među vojnicima Crvene armije i među vojnicima Bijele garde, ali su obje imale različite tesktove. Također ovu melodiju, sa svojim tesktom, pjevali su i „Mahnovci“ pripadnici anarhističke Ustaničke armije ukrajinske tzv Crne armije Nestora Mahnoa, koja se borila za nezavisnost Ukrajine i protiv Bijelih i protiv Crvenih.

Marš Drozdovskog puka (rus. Марш Дроздовского полка) je bila pjesma Bijlih nastala 1919. godine u čast pohoda generala Mihaila Drizdovskog – tzv Drozdovski pohod (rus. Дроздовский поход). Drizdovski se za vrijeme Prvoga svjetskog rata borio na rumunjskom frontu, a 1918. godine se odlučio priključiti Bijeloj gardi. Autor teksta ove pjesme je bio pukovnik P. Batorin.

Marš dalekoistočnih partizana (rus. Марш дальневосточных партизан) poznatiji pod nazivom “Po dolinama i gorama” (rus. По долинам и по взгорьям) je bila pjesma Crvenih nastala 1922. godine u čast pobjede dalekostočnih partizana nad pripadnicima Bijele garde u završnici građanskog rata. Autor teksta je bio pisac Petar Parfenov. Godine 1929. je izmijenjen dio teksta, a ubrzo se ona proglašava za Partizansku himnu (rus. Партизанска гимна).

Tijekom Španjolskog građanskog rata, od 1936. do 1939. godine nastala je ruska verzija na španjolskom jeziku, a tijekom Drugoga svjetskog rata od 1941. do 1945. godine ova nastaju verzije na francuskom, njemačkom, grčkom i na tzv. srpskohrvatskom jeziku.

https://sr.wikipedia.org/…/%D0%9F%D0%BE_%D1%88%D1%83%D0%BC%…

Mate Bašić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Jurič: Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

Objavljeno

na

Objavio

RTL je emitirao dokumentarni film ‘Gazda’ o načinu stvaranja Todorićevog imperija Agrokor.

Zanimljivo je kako je taj dokumentarac zgotovljen prije godinu dana, ali tada RTL-u nije bio zanimljiv. No dobro to ne čudi, treba preživjeti pa onda i znati birati tajming emitiranja.

Ipak, dokumentarac je odlično napravljen jer tako jasno raskrinkava velikog tajkuna Todorića kao sitnog žmuklera koji u svakoj prilici raznim muljažama izigrava zakone, a onda sve one koji su mu u tome pomogli zapošljava u Agrokor.

Azil za one koji su trebali završiti u Remetincu

Jezive su savjesti tih ljudi koji su prodali svoje kolege s posla, sindikata, udruženja malih dioničara, ili oštetili državu muljanjem u državnim agencijama za upravljanje imovinom, robnim rezervama pa sve do korumpiranih Saborskih povjerenstava. Metodologija zgrtanja bogatstva neodoljivo podsjeća na seriju ‘Prosjaci i sinovi’.

Izgleda da je Agrokorov neboder bio azil za one koji su trebali završiti u Remetincu.

Marko Jurič: Hrvati – državni narod ili politički tamburaši

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pater Ike Mandurić: Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš

Objavljeno

na

Objavio

JESI LI SLOBODAN? (PRIJAVI SE!)

Kad je rat započeo; kad je postalo opasno; kad se tražio netko tko je spreman preuzeti odgovornost, isplivala je prikrivena vrijendost duše.

Najednom je postalo vidljivo kako nisu svi isti, i kako su, među privodno jednakima, velike razlike. Iskrsnuli su oni koji su imali vlastiti stav, istinsku spremnost, crtu samopouzdanja; oni koji su se vlastitom idejom i mišlju davno otrgnuli od majčinih skuta; oni koji su duhom bili slobodni i svoji – i već odavna nisu morali polagati račune nekim tutorima.

Isplivali su slobodni duhom, i koji su se već odavno bili lišili toga da za stvari srca moraju pitati tatu i mamu. Takvu su već dugo, i prije rata, slobodarskom spremnošću za žrvu živo disali punim plućima.
Isplivao je Blago Zadro.

Bilo je onih koji su od ovih slobodnih, izgledali bolji i plemenitiji. Onih koji su poznavali više domoljubnih pjesama, povjesnih tragedija; bilo je puno onih koji su više lili suze za domovinom Hrvatskom; koji su imali više načelnog suosjećana; više blagosti i nježnosti… Ali, samo zato jer nisu bili svoji, i jer nisu bili slobodni, ostali su na dnu, i zarobljeni, i neslobodni, mogli su samo gledati kako im povijesni trenutak krade šansu za herojstvo, i kako život pored njih prolazi. A on uvijek prolazi.

Rijetki to, kao Bruno Bušić, znaju prepoznati, i koji su slobodni krenuti za srcem.

Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš, za nju se sam odgojiš. Životna šansa i poziv stalno su u Tvojoj svagdašnjici. I prigoda da slobodu pronađeš.

Na današnji dan za Domovinu i za ljudskost, život su dali dva heroja. Blago Zadro i Bruno Bušić! Naizgled, posve različiti. A u jednom posve isti: posve slobodni da, žive ili umiru, za ono za što sami žele.

Puno je dobrih i “svetih”, ali neslobodnih toliko da se ni za Kristom ne usude krenuti bez dopuštenja drugih. Šteta, šteta za takve! Oni ni sveti nikad postati neće, ako prije toga ne postanu slobodni.

Danas te pozivam u školu slobode. Dečki, Vas posebno!
Prijavi se, čekam te!

PRIJAVI SE!

>> Prijava ovdje

facebook komentari

Nastavi čitati