Počela je sezona berbe kuka

0

Sa proljetnim kišama po livadama i hercegovačkim kamenjarima bude se i proviruju kuke, tradicionalni hercegovački proljetni specijalitet.

Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

kuke

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su “prizemnice” visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom “lovištu”, može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Kuke

Zajedno s kukama beru se i divlje šparoge kojih je manje. Divlje šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. Kod nas se još nazivaju zmijske kuke i ljudi ih rijetko beru, iako su jestive.

Spremanje: svježe ubrane kuke se sjeckaju/kidaju ručno, odnosno lome na komadiće dužine 2-3 cm. Potom se kuha 30-ak minuta. Voda se potom iscijedi a kuke se začine sirćetom i uljem. Doda se ljutike (mlade zelene kapulice) i tvrdo kuhanih jaja i delikatesa je spremna za jelo, topla ili hladna svejedno. Takva delicija je malo gorkastog okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u našem kraju, negdje se kuke umjesto kuhanja prže u tavi.Također, kuke se mogu poslužiti i kao salata, dakle bez kuhanja, čime još više čuvaju vrijedne minerale i vitamine.

Kuke imaju nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali – fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

Kuke sadrže najviše vode, 93%. Od vitamina, kuke su najbogatije vitaminom C – 23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.

O ljekovitosti kuka postoje razna proturječna mišljenja.

Šparoge
Šparoge

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta kuka s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

Kuke povoljno djeluju kod zatvora te kod slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se jesti osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje jesti kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.

Široka je paleta načina pripreme šparoga od juha, salata do paniranih šparoga i omleta kakva je primjerice istarska «fritaja». Kao hrana i lijek veoma je bila cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. g.p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90%, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali. Vrlo malo ugljikohidrata i nimalo masti čine ju preporučljivom namirnicom u prehrani dijabetičara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Šparoga sadrži oko 22 kcal na 100 g. te je kalorijski siromašna, ali nutritivno bogata namirnica.

Ljekovite i djelotvorne tvari 
-asparagin,
-arginin
-jantarna kiselina
-tirozin
-tragovi holina
-vitamini: A, B, C, folna kiselina
-minerali: kalij, kalcij, magnezij i fosfor
-mikro elementi: željezo, cink i bakar

Ljekovito djelovanje
-djeluje kao diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela)
-mali sadržaj ugljikohidrata čini ju odličnom dijetalnom hranom u prehrani dijabetičara
-ima svojstva laganog purgativa budući da sadrži celulozna vlakna koja povećavaju volumen stolice i na taj način stimuliraju pražnjenje debelog crijeva, pa se izdanak šparoge ubraja u » korijenje koje otvara» uz komorač, peršin i celer
-pospješuje rad jetre i bubrega, a savjetuje se i u dijeto terapiji nakupljanja mokraćne kiseline, gihta (arthritis urica) i reume
-budući da sadrži sastojke poput folne kiseline, željeza, beta karotena i vitamina C važnih za stvaranje i sazrijevanje stanica krvi savjetuje se kod anemije.

Jela od divljih šparoga i kuka ne bi se smjela izostaviti iz proljetne prehrane!

facebook komentari