Počela sezona kuka

0

S nastupanjem proljeća počela je i sezona berbe kuka. U našem kraju svako malo dijete za par sati kao od šale nabrati će jedan dobar “buket” kuka. Ime su dobile vjerojatno po kukastom izgledu. Za one koji ne znaju, riječ je o samoniklom jestivom bilju. Najčešće se nalaze u krajevima livada (ne u blatu), uz suhozid i draču. To je biljka penjačica i izdanci rastu ovijajući se i penjući se uz draču.

Pojedini izdanci narastu u visinu od 1 do 2 m, a neke su “prizemnice” visine do 50-ak cm. Debljina je do 10 mm. Jestivi dio je onaj mekši, koji se nalazi pri vrhu (20-ak cm) i koji se ujedno i bere. Kuke najbolje rastu nakon kišnog vremena kad doslovno bujaju. Sezona im traje negdje do pred kraj svibnja kad otvrdnjavaju i nisu za jelo (zbog tvrdoće). U dobrom “lovištu”, može se za sat vremena nabrati snop kuka debljine 20 cm što je obilan ručak za nekoliko ljudi.

Zajedno s kukama beru se i divlje šparoge kojih je manje. Divlje šparoge su ravne i u većini slučajeva tanje od kuka. Kod nas se još nazivaju zmijske kuke i ljudi ih rijetko beru, iako su jestive.

Spremanje: svježe ubrane kuke se sjeckaju/kidaju ručno, odnosno lome na komadiće dužine 2-3 cm. Potom se kuha 30-ak minuta. Voda se potom iscijedi a kuke se začine sirćetom i uljem. Doda se ljutike (mlade zelene kapulice) i tvrdo kuhanih jaja i delikatesa je spremna za jelo, topla ili hladna svejedno. Takva delicija je malo gorkastog okusa. Ovo je ujedno najčešći recept u našem kraju, negdje se kuke umjesto kuhanja prže u tavi.Također, kuke se mogu poslužiti i kao salata, dakle bez kuhanja, čime još više čuvaju vrijedne minerale i vitamine.

Kuke imaju nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali – fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi.

Kuke sadrže najviše vode, 93%. Od vitamina, kuke su najbogatije vitaminom C – 23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B.

O ljekovitosti kuka postoje razna proturječna mišljenja.

U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta kuka s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva.

Kuke povoljno djeluju kod zatvora te kod slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se jesti osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje jesti kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice.

Široka je paleta načina pripreme šparoga od juha, salata do paniranih šparoga i omleta kakva je primjerice istarska «fritaja». Kao hrana i lijek veoma je bila cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. g.p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90%, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali. Vrlo malo ugljikohidrata i nimalo masti čine ju preporučljivom namirnicom u prehrani dijabetičara i osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom. Šparoga sadrži oko 22 kcal na 100 g. te je kalorijski siromašna, ali nutritivno bogata namirnica.

Ljekovite i djelotvorne tvari 
-asparagin,
-arginin
-jantarna kiselina
-tirozin
-tragovi holina
-vitamini: A, B, C, folna kiselina
-minerali: kalij, kalcij, magnezij i fosfor
-mikro elementi: željezo, cink i bakar

Ljekovito djelovanje
-djeluje kao diuretik (pospješuje izlučivanje tekućine iz tijela)
-mali sadržaj ugljikohidrata čini ju odličnom dijetalnom hranom u prehrani dijabetičara
-ima svojstva laganog purgativa budući da sadrži celulozna vlakna koja povećavaju volumen stolice i na taj način stimuliraju pražnjenje debelog crijeva, pa se izdanak šparoge ubraja u » korijenje koje otvara» uz komorač, peršin i celer
-pospješuje rad jetre i bubrega, a savjetuje se i u dijeto terapiji nakupljanja mokraćne kiseline, gihta (arthritis urica) i reume
-budući da sadrži sastojke poput folne kiseline, željeza, beta karotena i vitamina C važnih za stvaranje i sazrijevanje stanica krvi savjetuje se kod anemije

Šparoge s jajima i domaćim sirom

Sastojci:
1 svežanj šparoga,
4 jaja,
15 dg domaćeg sira,
10 gr maslinova ulja, Kuke i šparogezačini

Priprema:
Odvojiti vrške šparoge nejestivog dijela.
Prokuhati šparoge u malo vode.
Na polu zagrijanom ulju popeći ocijeđene šparoge.
Dodati umućena posoljena jaja.
Dodati gratani sir i pustiti da se rastopi.

Salata od kuka i divljih šparoga 

Sastojci za 4 osobe
1 kg kuka ili divljih šparoga
1/2 kg mladog zelenog luka
6-8 tvrdo kuhanih jaja
po želji začina soli, maslinovog ulja, octa i papra

Priprema
1. kuke izlomiti, početi ih savijati i tek kad to savijanje prestane, a počne pucati, nastaviti ih lomiti sve do samog cvijeta na dužinu cca 3 cm…izlomljene dijelove stavljati u jednu posudu, a vrhove u drugu….
2. u posudu sa ključalom vodom staviti izlomljene i oprane kuke i neka kuhaju oko 10 minuta
3. dok se kuke kuhaju, očistiti mladi luk, oprati i isjeći na komade iste dužine i dodati ih nakon 10 minuta kuhanja i sve zajedno još neka kuha 5-10 minuta( netko voli dobro skuhane, a netko malo manje, zato ponovno probati)
4. na kraju dodati cvjetove i sve još kuhati 5 minuta….procijediti, staviti u posudu za salatu, dodati oguljena i na kolutiće izrezana kuhana jaja, posoliti, dodati maslinovog ulja i octa po želji…..
Kuke i šparogePosluživanje
Kuke su malo gorke, to im daje tu ljekovitost, ali ja osobno volim i moji doma jači okus gorkastih kuka pa stavljam 2/3 kuka 1/3 mladog luka i 8 kuhanih jaja…
osim što su pune željeza, prijeki lijek su za izbacivanje viška vode iz organizma, zato sada je poželjno ih jesti poslije blagdanske trpeze, a i iskoristiti preostala bojana jaja. Uz to može i čaša crnog vina…

 

Ivona B./kamenjar.com

facebook komentari