Pratite nas

Hrvatska

Počeli su izbori za Predsjednika Republike Hrvatske. Od 7 sati ujutro otvorena su birališta diljem Hrvatske

Objavljeno

na

Počeli su izbori za Predsjednika Republike Hrvatske. Od 7 sati ujutro otvorena su birališta diljem Hrvatske, a glasuje se i u inozemstvu u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH. Glasovati se može na ukupno 6350 birališnih mjesta.

Predsjedničke izbore danas nadgleda 21.819 promatrača. Od toga su 794 promatrača regrutirale nevladine udruge, njih 21.012 političke stranke, a dolaze i četiri strana promatrača (po dvojica iz Litve i Letonije). Rad Državnog izbornog povjerenstva (DIP) nadgledat će 11 promatrača – 9 iz udruga, a dvojica iz političkih stranaka.

Podaci su to iz DIP-a, kojemu su do ponedjeljka 22. prosinca stranke i udruge trebale vratiti popunjene tablice s imenom i prezimenom promatrača te biračkim mjestom na kojemu će nadgledati izbore.

Promatrači će, kažu u DIP-u, nadgledati rad biračkih odbora te povjerenstava.

– Poanta je da će se na biračkim mjestima unaprijed točno znati ime i prezime promatrača koji dolazi, a svi će promatrači imati naljepnice s jasno naznačenom njihovom ulogom na izborima – kaže predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

Najviše promatrača prijavio je HDZ, njih 9782, od čega će 61 nadgledati izbore u inozemstvu. Stranke koje podupiru kandidaturu aktualnog predsjednika Ive Josipovića (SDP, HNS, HSU i ORaH) najavile su 8728 promatrača, stranke koje podupiru Milana Kujundžića (HDSSB, Savez za Hrvatsku, HSP, Hrvatska zora i druge) regrutiraju 1875 promatrača, od čega će ih 61 biti u inozemstvu, dok je Živi zid koji stoji iza predsjedničkih ambicija Ivana Vilibora Sinčića najavio 362 promatrača.

Osim prijava koje su stigle u DIP, tri stranke – HNS, HSS i ORaH – su “na terenu” prijavile još 265 promatrača. Za razliku od Kolinde Grabar Kitarović i Milana Kujundžića, kandidati Ivo Josipović i Ivan Vilibor Sinčić neće imati promatrače u inozemstvu.

Izbore će promatrati i pet nevladinih udruga. GONG je prijavio 15 promatrača, Hrvatsko odgovorno društvo njih pet, katolička udruga Palma njih 39, Udruga promatrač je najavila 53 osobe, a najviše – njih čak 682 DIP-u je prijavila udruga U ime obitelji. Predsjedničke izbore nadgledati mogu samo one političke stranke koje imaju kandidate.


Otvaranjem birališta u Australiji u subotu, u 21 sat po našem vremenu, počinju šesti predsjednički izbori od stjecanja hrvatske neovisnosti – birači ce odlučiti kome dati povjerenje da idućih pet godina vodi državu: Kolindi Grabar-Kitarović (HDZ), Ivi Josipoviću (SDP), Milanu Kujundžiću (Savez za Hrvatsku) ili Ivanu Sinčiću (Živi zid).

Birališta su se u 21 sat otvarila u Canberri, Sydneyu i Melbournu, a u 23 sata otvaraju se u Japanu, u ponoć u Perthu u Australiji te u Kini.

Posljednje će se biralište zatvoriti u Los Angelesu, u ponedjeljak u 4 sata ujutro po našem vremenu.

Osim u domovini, Hrvati će glasovati u još 50 zemalja, pet manje nego na posljednjim izborima 2009. godine. Izbora ovaj put neće biti u Libiji, Maleziji, Peruu, Siriji i na Novom Zelandu.

Za Hrvate van Hrvatske tek 90 biračkih mjesta u cijelome svijetu

Za hrvatske birače u inozemstvu u nedjelju, 28. prosinca otvara se 90 biračkih mjesta, što je 160 mjesta manje nego na izborima prije pet godina, ovoga puta glasovat će se samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Najviše biračkih mjesta, njih 15, otvara se u Bosni i Hercegovini – dva u Sarajevu, deset u Mostaru, dva u Tuzli i jedno u Banjoj Luci.

U Njemačkoj, gdje živi brojna hrvatska zajednica, moći će se glasovati na 13 mjesta, po jedno je određeno u Berlinu, Düsseldorfu i Hamburgu, dva u Frankfurtu, tri u Münchenu te pet u Stuttgartu.

U Austriji će se moći glasovati samo u Beču, u Švicarskoj u Bernu i Zürichu, u Italiji u Rimu, Milanu i Trstu, u Srbiji samo u Beogradu i Subotici.

Samo četiri biračka mjesta bit će otvoreno i u Sjedinjenim Državama – u Washingtonu, Chicagu, New Yorku te u Los Angelesu.

Hrvatin vjeruje da će hrvatski birači izaći na izbore u velikom broju

hrvatinPredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin izrazio je uvjerenje da će hrvatski birači u velikom broju izaći na nedjeljne predsjedničke izbore.

Vjerujem da će birači shvatiti svoje demokratsko pravo i obvezu i izaći u što većem broju na izbore, rekao je Hrvatin u subotnjem Dnevniku javne televizije.

Hrvatin ne očekuje da bi snježno nevrijeme, najavljeno za veći dio zemlje, moglo utjecati na izlaznost. “Ne očekujem da će, ako će možda biti vremenskih nepogoda, biti takve da bi to bio razlog neizlaska”, rekao je predsjednik DIP-a.

Podsjetio je da je za nedjeljne izbore samo u Hrvatskoj određeno 6260 biračkih mjesta, raspoređenih tako da su dovoljno blizu biračima.

Predsjednik DIP-a potvrdio je da je prvi, od dva dana izborne šutnje, prošao s manjim brojem prijava da se šutnja krši.

Mnogo je manje prijava građana o kršenju šutnje, nego ih je bilo na prošlim predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

To su sporadični događaji, vidjet ćemo što će biti u nedjelju, ali ne očekujem neke veće probleme, rekao je Hrvatin. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ivan Anušić: Treba prestati kukati i početi mijenjati sustav u kojem živimo

Objavljeno

na

Objavio

Percepcija o Hrvatskoj i njezinoj budućnosti mora se početi mijenjati pozitivnim primjerima, radom na projektima koji će ljudima dati nadu da će se ovdje nešto dogoditi za nekoliko godina i da će ovdje imati budućnost.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić (HDZ) izjavio je u utorak da je u posljednje dvije godine u toj županiji 5209 osoba odjavilo prebivalište, a 8500 ih je privremeno promijenilo boravište, te kako za zaustavljanje procesa iseljavanja, uz oporavak gospodarstva, treba mijenjati percepciju o Hrvatskoj kao zemlji u kojoj je sve loše.

Odgovarajući na vijećnička pitanja o problemu iseljavanja na sjednici Županijske skupštine Anušić je rekao kako je glavni razlog iseljavanja gubitak nade u život na ovim prostorima jer se, uz, godine nerada, ljudima koji žele ostati ovdje preko medija godinama šalje pogrešna poruka kako u Hrvatskoj ništa ne valja i da je stanje katastrofalno.

Ocijenio je kako se percepcija o Hrvatskoj i njezinoj budućnosti mora početi mijenjati pozitivnim primjerima, radom na projektima koji će ljudima dati nadu da će se ovdje nešto dogoditi za nekoliko godina i da će ovdje imati budućnost.

Osječko-baranjski župan smatra da ljudi moraju početi vjerovati u politiku, policiju i pravosuđe, u sve ono što državu čini državom, u čemu veliku ulogu imaju mediji u kojima, kako je ocijenio, “stalno dobivamo primjere kako je u inozemstvu sve super, a ovde ništa ne valja”.

“Nema bolje i sigurnije zemlje od Hrvatske, posebno ako ste Hrvat. Svagdje gdje odemo uvijek ćemo biti stranci, radit ćemo više nego ovdje, gdje još imamo besplatno školstvo, zdravstvo i slobodu govora, koja je nemjerljiva, u odnosu na druge zemlje. Treba prestati kukati i početi mijenjati sustav u kojem živimo”, poručio je župan.

Odgovarajući na pitanja o provedbi Projekta “Slavonija”, Anušić je podsjetio da je do 22. rujna u sklopu toga projekta ugovoreno 2,3 milijarde kuna nepovratnog novca iz EU fondova, a samo za tu županiju više od 812 milijuna kuna.

Većinom glasova za drugog potpredsjednika Županijske skupštine izabran je Goran Đanić, vijećnik HNS-a, stranke koja je u ovom sazivu dio vladajuće većine. S obzirom na to da je na konstiturajućoj sjednici u lipnju za prvog potpredsjednika izabran HDZ-ovac Ivica Čeme, vijećnik SDP-a Domagoj Hajduković taj je izbor nazvao kršenjem demokratske prakse u kojoj je bilo uobičajeno da mjesto drugog potpredsjednika pripada oporbi, a bivši župan i vijećnik Snage Slavonije i Baranje Vladimir Šišljagić to je nazvao “političkom farsom”.

Vijećnik HNS-a Stjepan Ćuraj odgovorio je kako se tim izborom nije dogodilo ništa dramatično te da izbor potpredsjednika nije isti u svim sazivima Županijske skupštine, to jest da ovisi o dogovoru vladajuće većine i oporbe.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Damir Krstičević: Hrvatska ima prilike učiti od najboljeg na području obrane i sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman u posjetu Hrvatskoj

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH s izaslanstvom susreli su se u utorak, 26. rujna 2017. godine s ministrom obrane Države Izrael Avigdorom Liebermanom, koji boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj.

Na početku, ministar Krstičević uputio je izraze sućuti izraelskom ministru Liebermanu i izraelskom izaslanstvu zbog  današnjeg terorističkog napada koji se dogodio u Izraelu i tom prilikom rekao: “Izražavam sućut Državi Izrael zbog terorističkog napada i žrtava, i svi zajedno trebamo biti ujedinjeni u borbi protiv terorizma”. U tom kontekstu, ministri su razgovarali o sigurnosnim izazovima i prijetnjama i zaključili kako je nužna prilagodba novim izazovima, sinergija i razmjena informacija kako bi bili brži i spremniji suočiti se sa sigurnosnim ugrozama.

Na sastanku je potvrđena visoka razina prijateljskih odnosa Republike Hrvatske i Države Izrael te zajednička ambicija za unaprjeđenjem suradnje ministarstava obrane kao i sveukupnih bilateralnih odnosa dviju država.

Ministar Krstičević izrazio je zadovoljstvo posjetom izraelskog ministra obrane te istaknuo: “Izrazito mi je drago zbog odlične suradnje dviju prijateljskih zemalja, Hrvatske i Države Izrael i našeg strateškog partnerstva. Hrvatska ima prilike učiti od najboljeg na području obrane i sigurnosti, i želim naša znanja i sposobnosti podijeliti s našim partnerima i prijateljima, osobito s područja gašenja požara iz zraka, gdje smo jedni od najboljih”.

Republika Hrvatska i Država Izrael uspostavile su suradnju prošle godine kada je hrvatska protupožarna eskadrila pomogla Izraelu u gašenju velikih požara, a suradnja i razmjena iskustava nastavlja se i ove godine, kada je u listopadu u Izraelu planirano sudjelovanje Hrvatske na međunarodnoj vježbi na temu gašenja požara.

Izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i zahvalio na pomoći koju je Hrvatska pružila u gašenju požara u Izraelu. Također, istaknuo je zadovoljstvo održanim sastankom i prijateljskim odnosom Hrvatske i Izraela i želju za intenziviranjem i proširenjem buduće suradnje.

Ministri su razgovarali i o intenziviranju suradnje dviju obrambenih industrija, kada je ministar Krstičević izrazio zadovoljstvo što će hrvatske i izraelske tvrtke zajedno sudjelovati na poslovnom susretu koji će se održati sutra u Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekavši: “Ovo je izvrsna prilika za buduću gospodarsku suradnju i nadam se da će to rezultirati i zajedničkim poslovnim aranžmanima”. Ministar Krstičević i izraelski ministar Lieberman sudjelovat će na poslovnom susretu hrvatskih i izraelskih tvrtki, koji će se održati u srijedu, 27. rujna 2017. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Također, na sastanku se razgovaralo i o suradnji na području cyber sigurnosti,i ovom prilikom dogovorena je buduća suradnja i upućivanje dvoje časnika iz Hrvatske na tečaj o cyber sigurnosti u Izraelu.

Ministri su razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Država Izrael jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom. Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. “Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku. Uz strateško partnerstvo, iznimno je važna poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo podizanje tehnološke razine naše države i koja će dati snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane”, istaknuo je ministar.

Tijekom službenog posjeta Republici Hrvatskoj ministar Lieberman s izaslanstvom susret će se s Predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem.

 

facebook komentari

Nastavi čitati