Pratite nas

BiH

Početak sahranjivanja platformaške vlasti

Objavljeno

na

Koalicijski sporazum, što su ga ovog tjedna potpisali, s jedne strane, vodstvo HDZ-a BiH i, s druge strane, čelnici SDA i Demokratske fronte (DF), označio je početak praktičnog sahranjivanja platformaške vlasti koja je u proteklom četvorogodišnjem razdoblju proizvela najopasniju poslijeratnu krizu u BiH.

Znakovito je da su autori koalicijskog sporazuma upravo isti akteri koji su, na ovaj ili onaj način, bili dio platformaške zavrzlame-Bakir Izetbegović (SDA), Željko Komšić (DF) i Dragan Čovića (HDZ BiH).

platformaška vladaIzetbegovićev SDA skupa sa Lagumdžijinim SDP-om, koji je politički proizveo Komšića, nametnuli su bili platfomašku vlast kojom je pogažena glasačka volja Hrvata, a koji su pretežito poduprli HDZ BiH, te u tijela vlasti instalirali one stranke i kandidate koji su bili po volji bošnjačkog stranačkog dvojca SDA-SDP, a ne one koje su izabrali Hrvati. Podsjećanje na tu svima poznatu činjenicu nužno je i sada radi shvaćanja obrata koji je nastao koalicijskim sporazumom što su ga potpisali Izetbegović, Komšić i Čović.

Taj se obrat najsugestivnije očituje u prvoj rečenici koalicijskog sporazuma koja glasi: „Prilikom donošenja ustavnih rješenja osigurati punu ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda (zajedno s Ostalima), i građana BiH- kako stoji u Ustavu BiH-Aneks IV. na cijeloj teritoriji BiH“.

Potpisavši sporazum, kojim se poziva na „ustavnu i institucionalnu ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda (i Ostalih)“, Izetbegović i Komšić su Gospodnje 2014. godine (ne)izravno priznali da je platformaškom vlašću, koju su režirale bošnjačke stranke kojima su pripadali, bila zgažena ravnopravnost Hrvata tako što su iz vlasti protjerani oni za koje su pretežito glasovali Hrvati.

Potpisivanjem koalicijskog sporazuma s HDZ-m BiH, kojima se zagovara „institucionalna ravnopravnost“, Komšić je dodatno (ne)izravno priznao da je obavljajući u dva mandata dužnost člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali uz dominantnu potporu bošnjačkog biračkog tijela, zapravo sudjelovao u jednoj političkoj obmani visokog rizika kojom je poništavana ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Jer, kakva je svrha da oni sada posežu za koalicijskim sporazumom u kojem se zagovara „institucionalna ravnopravnost“ ako su uspostava platformaške vlasti i Komšićevo članstvo u Predsjedništvu BiH bili tobože ispravan potez?

Očito su Izetbegovića i Komšića nakon nedavnih izbora, na kojima su Hrvati rezolutno odbacili upravo one stranke i njihove kandidate koji su sudjelovali u platformaškoj vlasti, zažuljale spoznaje da su njihove stranke stvorile rasprostranjeno nezadovoljstvo među Hrvatima u BiH pa su njih dvojica odlučili kazati laku noć toj i takvoj platformaškoj ujdurmi koja je četiri godine potresala hrvatsko-bošnjačke odnose.

Preuranjenim se čini zaključivati je li se Komšić otcjepljenjem od SDP-a i stvarno emancipirao od te stranke ili je formiranje Demokratske fronte s njim na čelu tek politička mimikrija kojom se gradi odstupnica za SDP-ovce u slučaju eventualnog daljnjeg potonuća SDP-a BiH. Komšić ima na repertoaru obje mogućnosti.

Koalicijskim sporazumom Izerbegović-Komšić-Čović Hrvati su u BiH, makar na papiru, izašli iz političkog deficita dostigavši, metaforički rečeno, tek pozitivnu nulu ali još nisu u političkom plusu. Politički pozitivan razultat Hrvati će u BiH dostići onda kada se se njihova institucionalna ravnopravnost zajamči zakonom i Ustavom. Jedino na taj način će se spriječiti cijepanje Hrvata na one koje je kalkulatnski prigrlila bošnjačka politička elita nameću ći im platformaše i Komšiće, i na one koje je ništa manje kalkulatnski prigrlila RS-ovska elita namećući Emila Vlajkija za dopredsjednika tog entiteta iz reda hrvatskog naroda ali mimo glasačke volje tog naroda.

I u jednoj i u drugoj kalkulaciji Hrvatima je namjenjena uloga politički neželjenog djeteta te su platformaši, Komšići i Vlajkiji bili alatke za obespravljivanje Hrvata u oba entiteta. Niti se za vrijeme platformaške vlasti i Komšićevog stolovanja u Predsjedništvu BiH popravila pozicija Hrvata u Federaciji BiH. Naprotiv! Niti se za vrijeme Vlajkijevog dopredsjednikovanja Republikom Srpskom popravila pozicija Hrvata u tom entitetu, niti je olakšan povratak Hrvata u Posavinu. Naprotiv!

To su činjenice pred kojima ni sekunde ne smiju zatvoriti oči aktualni hrvatski pregovarači u BiH u vezi uspostave nove vlasti te političkih reformi „na svim razinama države“ koje se zagovaraju najnovijom njemačko-britanskom inicijativom a koja poprima obilježje incijative Europske unije.

Treba reći kako u slabljenju pozicije hrvatskog naroda u BiH bez grijeha nisu niti političke elite Hrvata u BiH koje su upadale u zamku da budu katkad poprskane političkim bošnjaštvoma a katkad političkim srpstvom. Takvom političkom luksuzu ističe rok trajanja u najnovijim geopolitičkim nadmetanjima koja uzimaju maha na Balkanu, to jest i u BiH.

Svaka eventualna nesmotrenost upadanja Hrvata u ralje političkog bošnjaštva ili političkog srpstva ubuduće bi značila istodobno puhanje u jedra geopolitičkim ambicijama Rusije ili Turske na Balkanu i u BiH.

Ovom prigodom ćemo načelno podsjetiti na nedavno agitiranje Bakira Izatbegovića za Taypa Erdogana uoči predsjedničkih izbora u Turskoj nazivavši ga „naš vođa“ i „naš predsjednik“ što je zvuičalo kao zazivanje Turske na (geo)politički angažman i u BiH.

Trenutačno su mnogo indikativnije Ruske geopolitičke pretenzije prema Balkanu. One su se očitovale u nedavnoj zajedničkoj srbijansko-ruskoj vojnoj vježbi „Srijem 2014“ na vojnom poligonu Nikinci, kod Srijemske Mitrovice, a u kojoj je sudjelovalo i 207 pripadnika ruskih zračno-desantnih snaga.

Ruski geoplitički apetiti prema BiH demonstrirani su u Vijeću sigurnosti UN-a gdje je produžen mandat misiji EUFOR-a u BiH, ali je tom prigodom Rusija po prvi puta bila suzdržana. Ruski velepolsanik pri UN Vitalij Čurkin, obrazlažući takvu suzdržanost svoje zemlje, rekao je kako međunarodna nazočnost u BiH može biti shvaćena kao „instrument za ubrzavanje integracije BiH u EU i NATO“, te da je „neprihvatljivo da se BiH gura u smjeru Europske unije“.

Iz ovih Čurkinovih riječi posve je jasno da se Rusija sada i javno angažira na odvraćanju Bosne i Hercegovine od njenog integriranja u NATO i Europsku uniju. Na takvu Čurkinovu izjavu reagirala je Njemačka kancelarka Angela Merkel u Australiji gdje je nazočila summitu G20 koji okuplja dvadeset najrazvijenih država svijeta.

Merkel je naglasila kako bi bilo nedopustivo da Europska unija mora pitati Rusiju za dopuštenje smije li primiti neke zemlje u svoje članstvo ili ne. „Čovjek se mora zapitati mora li se pitati za dozvolu za Srbiju, morali se pitati za ostale zemlje Zapadnog Balkana“, istaknula je Merkel.

Treba primjetiti kako su Ruski veleposlanik Čurkin i Njemačka kancelarka Merkel za iznošenje svojih (geo)političkih stajališta u vezi BiH i Balkana odabrali događanja na koja su upereni refletori najmoćnijih medija i pažnja svjetske javnosti.

To znači kako su njihove poruke dizajnirane s namjerom da imaju što je moguće globalniji odjek. Takvo iščitavanje njihovih poruka usmjerava na zaključak kako u vezi Bosne i Hercegovine glavno gepolitičko kolo vode veliki, a domaće političke elite su tek mrve u široj globalnoj priči. Ne uočavati šira geopolitička rivalstva znači biti slijepac.

za hms.ba piše Pejo Gašparević

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ponavlja se suđenje radikalnom islamistu u BiH

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine naložilo je obnovu suđenja protiv radikalnog islamista Osmana Abdulaziza Kekića koji je prvostupanjskom presudom bio oslobođen optužbi za sudjelovanje u paravojnoj terorističkoj organizaciji Islamskoj državi (IS).

Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Suda BiH, prizivno vijeće ukinulo je prvostupanjsku presudu Kekiću kojom je oslobođen optužbi za formiranje i pridruživanje stranim paravojnim formacijama i naložilo ponovno suđenje.

Njega su sredinom 2016. švedske vlasti izručile Bosni i Hercegovini smatrajući ga nacionalnom prijetnjom označivši ga kao pripadnika terorističke organizacije ‘Islamske države’.

Državno odvjetništvo BiH optužilo je pripadnika radikalnog selefijskog pokreta da je u ožujku 2015. otputovao u Tursku, nakon čega se u Siriji priključio postrojbi “Anwar al-Awlaki” koja se bori na strani terorističke organizacije Islamske države.

Po navodima iz Državnog odvjetništva do danas je optuženo 20 osoba za kaznena djela u svezi s terorističkim aktivnostima i sudjelovanjem državljana BiH na stranim ratištima Sirije i Iraka. Slučaj Osmana Abdulaziza Kekića je bio prvi u kojem je prvostupanjska presuda bila oslobađajuća.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Miloš Zeman: Bosni i Hercegovini prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Češke Miloš Zeman izjavio je da BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama, te da to u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije.

Češki predsjednik je upozorio da taj novac ne služi da BiH postane bogatija, već da su to ulaganja u džamije, što može izazvati žarište vjerske netrpeljivosti.

“Četvorica predsjednika jasno su se složili da prije svega u BiH prijeti opasnost daljeg širenja radikalnog islama. Drago mi je da su moje kolege upozorile da to širenje u velikoj mjeri financiraju izvori iz Saudijske Arabije”, rekao je Zeman, prenose beogradski mediji.

On je nakon dvodnevnog summita šefova država Višegradske grupe u Seksardu, na jugu Mađarske, rekao da podržava integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, ali da je Kosovo upitno zato što ga nisu priznale ni neke članice EU, prenosi Srna.

Predsjednici Poljske Andžej Duda, Češke Miloš Zeman, Slovačke Andrej Kiska i domaćin sumita, mađarski predsjednik Janoš Ader razgovarali su tijekom summita o problemima i eurointegraciji zapadnog Balkana i ocijenili da ulazak regije u Uniju treba podržati, potaknuti i ubrzati.

Predsjednik Zeman izjavio je na kraju summita da se u potpunosti slaže s idejom angažiranja da zapadni Balkan uđe u EU, ali je napomenuo da upitno ostaje Kosovo, pošto njegovu neovisnost nisu priznale sve članice EU, javila je češka agencija ČTK.

Predsjednik Češke protivnik je odluke tadašnje češke vlade da nakon nekoliko mjeseci prizna neovisnost Kosova i, kako je sam nedavno ponovio, odbija u Prištini imenovati veleposlanika.

>>> Predsjednik Češke Miloš Zeman: U BiH već vijore crne zastave Islamske države

 

facebook komentari

Nastavi čitati