Pratite nas

Počinje Sarajevo film festival, u natjecanju dva naša novinara!

Objavljeno

na

Arsen Oremović u dokumentarnom natjecanju predstavlja “U braku sa švicarcem”, a Zdenko Jurilj “Pacijenta”

Danas počinje Sarajevski filmski festival, najveći filmski festival na Balkanu, koji se ove godine otvara projekcijom filma “Epizoda u životu berača željeza” lokalnog redatelja sa svjetskom karijerom Danisa Tanovića, čiji je film osvojio čak tri nagrade na ovogodišnjem Berlinalu – Zlatnog medvjeda za najbolju režiju, za najboljeg glumca (naturščika) Nazifa Munića te nagradu ekumenskog žirija.

Jelčić otvara program

Iz (doduše, popratnog) programa Berlinala u natjecateljski program Sarajeva ušli su i hrvatski film “Obrana i zaštita” redatelja Bobe Jelčića, koji je nedavno u Puli osvojio sedam Zlatnih arena te nagradu Bauer za najbolji regionalni film na festivalu u Motovunu.

Osim Jelčićeva filma, koji će otvoriti natjecateljski program igranog filma, u dokumentarnom natjecanju još je šest hrvatskih filmova. U Večernjem listu posebno smo ponosni što su među njima čak dva dokumentarca naših novinara: “U braku sa švicarcem” filmskog i glazbenog kritičara Arsena Oremovića te “Pacijent” našeg mostarskog dopisnika i reportera Zdenka Jurilja. Obojica kažu da su nakon uvrštavanja njihovih filmova u službeni program Sarajeva dobili niz ponuda iz inozemstva, a Jurilj se šali da će u programu Sarajeva “s Pjerom Žalicom braniti boje BiH, a s Oremovićem Večernji list”.

Inače, Oremovićev film istražiteljski je dokumentarac koji se bavi mahnitanjem kredita u švicarskim francima, a Juriljev je umjetnički, poetski dokumentarac koji prati anonimnog pacijenta u pripremama, za vrijeme i nakon teške operacije, gradeći atmosferu gotovo u potpunosti lišenu dijaloga.

Gostovanje “Kockica”

U lovu na Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film tu su još hrvatski naslovi “Gangster te voli” Nebojše Sljepčevića, premijerno prikazan na otvaranju ZagrebDoxa, zatim “Presuda” Đure Gavrana također premijerno prikazana na Doxu, “Autofokus” Borisa Poljaka te koprodukcije “Mama Europa” Petre Seliškar i “Okupacija, 27. slika” redatelja Pave Marinkovića.

U konkurenciji kratkometražnog filma hrvatsku predstavlja “Sin” Miroslava Sikavice, koji je kao segment omnibusa “Zagrebačke priče 2” premijerno prikazan prošle godine u Puli.

Tome treba pribrojati još niz hrvatskih filmova i autora u popratnim programima, od projekata u razvoju kao što su “Mia, ja i kromosom viška” Eve Kraljević i “Što da se radi” Gorana Devića, preko kratkih “Terarij” Hane Jušić, “Komba” Tina Žanića, “Babysitter” Ivana Sikavice” i “Onda vidim Tanju” Jurja Lerotića u gostujućem programu “Kockice”, do kinohita “Zagonetni dječak” Dražena Žarkovića u Dječjem programu.

Nema Brangeline

U devetodnevnom rasporedu Sarajeva uobičajeno je dobar balans regionalnih premijera, nezavisnih svjetskih hitova i kvalitetnog mainstreama, a neki će primijetiti da ove godine nema hollywoodskih megazvijezda poput Brangeline ili Morgana Freemana. Neslužbeno najavljenog Kevina Costnera nema na popisu gostiju, a kao najatraktivnija imena ističu se Danny Glover i Armand Assante. I dok će oni u Sarajevo donijeti dozu glamura, filmofilima će puno više značiti gostovanje iznimnog redatelja Leosa Caraxa ili rumunjskog autora Cristija Puiua.

vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Poruka Predsjednice: Nasilje je jezik slabića

Objavljeno

na

Objavio

Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatska taj dan obilježava u znak sjećanja na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje, odvjetnice i stranke u postupku te teško ranjavanje sudske službenice, 22. rujna 1999. godine na zagrebačkom Općinskome sudu. Zločin je tijekom održavanja brakorazvodne parnice počinio suprug stranke u postupku.

“Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu”, upozorava predsjednica u svojoj poruci.

Naglašava da je borba protiv nasilja nad djecom i ženama bitna  prije svega za normalan život naših obitelji i za normalne međuljudske odnose, a samim time ima opću društvenu važnost.

“Odgoj za nenasilje mora biti kontinuiran, a ne kampanjski, tek kada se ono dogodi. Naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, a još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva”, poručuje.

Takav odgoj, naglašava, mora se provoditi kroz resornu suradnju institucija, djelotvornu sudsku praksu, ali prije svega kroz promicanje kulture ophođenja i međusobnog uvažavanja. Ističe pritom i ulogu svih državnih, obrazovanih i religijskih institucija, a posebno obitelji, u kojoj se primarno formira kultura ponašanja.

“Naša je roditeljska dužnost učiti djecu da je svako nasilje prema ženi i prema djetetu krajnje neprihvatljivo. Nasilje je jezik slabića, o nasilju ne smijemo šutjeti niti biti popustljivi prema zlostavljačima, što se nažalost nerijetko događa”, stoji u poruci hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati