Pratite nas

BiH

Podoficir Tomić može postati besmrtan tako da nikada ne umre

Objavljeno

na

Dr. Fred Matić, na pitanje zašto hrvatska vlast dopušta takve četničke provokacije, mudro objašnjava otprilike ovako; ako mi njima zabranimo da podižu spomenike kod nas kako ćemo mi tražiti od njih da mi dižemo naše spomenike kod njih. Ili tako nekako! Priznajem da je sve što je Fred rekao još uvijek neusporedivo suvislije i pametnije od onoga što je napisao podoficir Ante. Volio bih da jednom u povijesti doživimo i to da mi idemo u Srbiju podizati spomenike nestalim i ubijenim Hrvatima u ratu koji je recimo vojska Republike Hrvatske vodila oko Šapca.

Svako malo netko moralan, pametan, netko tko je davno već prokljuvio što je to zapravo hrvatska država, pljucne po njoj. Jedan od poznatijih likova koji živi od pljuvanja po već dobrano zapljuvanoj Hrvatskoj je legendarni Ante Tomić. Mentalitet podoficira JNA nudi nam taj lik tjedno u svojim napisima u Slobodnoj i Jutarnjem. Žal za propalom Jugom više čak ni ne sakriva.
Mirko Norac jedva je postao punoljetan kad je 1991. godine otišao u Domovinski rat braniti Hrvatsku. Borio se zdušno i dobio čin generala. Sigurno je da ga nije dobio po nekoj vezi ili uz mito. Po ocjeni suda dosta godina nakon što je rat završio, proglašen je krivim za ratni zločin te je izdržao kaznu. Koliko god bila ta priča tragična za Norca osobno, ali i za Hrvatsku, time je završena. Norac je odslužio kaznu za djelo za koje je osuđen. Ali to podoficiru Tomiću nije dosta. On osjeća ‘duboku odvratnost prema nekim likovima koji su uslikani na kninskoj tvrđavi u vrijeme Oluje. Meni najgori od svih je Mirko Norac Kevo. Tupo lice užasa.’. Naravno naš pametni podoficir ne zna da u našem Kaznenom zakonu postoji odredba po kojoj će kazneno odgovarati onaj koji drugome javno predbacuje kazneno djelo za koje je pravomoćno osuđen. Iz bivšeg Kaznenog zakona to je djelo preneseno u novi Kazneni zakon i to kao djelo javnog sramoćenja, opisano u članku 148. Naravno, Norac se s oficirima JNA bavio u Domovinskom ratu, a to našeg podoficirčića izluđuje. Očito je da se Norac danas u miru ne želi više baviti raznim podoficirima bivše JNA i drugorazrednim piskaralima. Šteta! Samo da razjasnim: riječ je o čuvenoj slici predsjednika Tuđmana okruženog generalima pobjedničke vojske na kninskoj tvrđavi. Ta slika je poslužila Anti Tomiću da prema svima na slici zapravo iskaže svoje gađenje, a i pojedinačno ih optuži za ratne zločine. Zamislite da je hrvatofoba zatvoriti samo na jedan dan u prostoriju obljepljenu slikama Tuđmana i njegovih generala. Jutarnjakov kolumnist sigurno bi obolio od neizlječivog PTSP-a! Ne bi ga uspio izliječiti ni dr. Fred Matić.
Tomić, međutim, ne predbacuje Norcu samo zločin za koji je već osuđen, već kaže u svom tekstu: ‘Na kraju je počinio i jedan mirnodobski zločin za koji nije nikada odgovarao 1999. godine kad je u sinjskom kraju automobilom marke BMV usmrtio jednu stariju ženu, inače Hrvaticu.’. Očito je da podoficir nije nikada čuo za ustavnu presumpciju nevinosti koja kaže da je netko počinio kazneno djelo samo ako je za to osuđen pravomoćnom sudskom presudom. Podoficirčić priznaje samo svoj vlastiti sud i sud svoje partije.
Okomio se on i na Rojsa. Iako je javno poznato da je Rojs, u jednom jedinom kaznenom postupku koji se protiv njega do sada vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu, bio oslobođen. Komentirati tragičnog Koradea – čiju ratnu hrabrost nitko ne može osporiti, ali koji je kasnije duševno obolio i smaknuvši neke nevine osobe sam je sebi presudio – to može samo učiniti čovjek koji je prekomjerno zadojen mržnjom i stoga bešćutan i osvetoljubiv. Ako je netko čitao Milovana Đilasa sjetit će se da je on otvoreno priznao svoju ulogu u partizanskim zločinima nakon 5. svibnja 1945. godine i zbog toga se javno pokajao. Nedavno je Đilas dobio svoju ulicu u Amsterdamu, ranije u Santiagu (Čile). Ne sjećam se da je Tomić ikada posprdno i pljuvački komentirao Đilasove zločine kao što to čini s generalima pobjedničke hrvatske vojske. Čudi me da Đilasov uspjeh da dobije ulice u Nizozemskoj i Čileu nije u svojim kolumnama obilježio obožavatelj Draže Mihajlovića Miljenko Jergović. Ipak, ima još vremena! Znam da će mi Hrvati poltronsko-kmetskog mentaliteta zamjeriti na glagolima kojima sam  počastio Tomića, ali neka itko od njih, ako može, obrazloži kako takvo gađenje s kojim on piše o hrvatskoj vojsci i generalima zaslužuje finiji pristup. Ante strogo pazi da nikoga ne uvrijedi u svojim nepročešljanim mislima. Bivšu guvernerku Aljaske Sarah Palin otvoreno je nazvao glupom guskom, a za jednog republikanskog senatora iz Oklahome kaže: ‘republikanski kreten iz Muskogeeja’. Uvjeren sam da i glupa guska i republikanski kreten imaju više pameti negoli to Tomić uopće može pojmiti.  On – kad se ljeti ugrije ono na čemu nosi svoj kaubojski šešir – sam sebi umisli da je besmrtan. Da parafraziran Woody Alena: ‘Tomić može postati besmrtan samo tako da nikada ne umre. A po svojim djelima? Samo besmrtno zloban i beznačajan!’

Nedavno se pojavio još jedan pljuvač po Hrvatskoj – Željko Vukelić, bivši zapovijednik voda 21. diverzantskog odreda Kordunaškog korpusa tzv. vojske Republike Srpske Krajine. Vukelić je najavio preko medija kako dolazi u Hrvatsku sa svojim suborcima odati počast poginulima i nestalima Srbima u Oluji kojih je, po podacima Save Štrbca – 117 ubijenih i 240 nestalih. Namjeravaju podignuti spomen obilježje na kojem će pisati: ‘Njihov san nitko neće usnuti niti drugim okom vidjeti’. S njime se iz autobusa u Hrvatsku iskrcao i Mile Milošević, predsjednik srpskih ratnih veterana, koji se skromno predstavio i kao četnički vojvoda. Vojvoda je odmah naglasio kako je 1991. godine bio ranjen kao tenkist u Vukovaru jer je ‘išao da brani svoju zemlju od ustaša!’. Dr. Fred Matić, na pitanje zašto hrvatska vlast dopušta takve četničke provokacije, mudro objašnjava otprilike ovako; ako mi njima zabranimo da podižu spomenike kod nas kako ćemo mi tražiti od njih da mi dižemo naše spomenike kod njih. Ili tako nekako! Priznajem da je sve što je Fred rekao još uvijek neusporedivo suvislije i pametnije od onoga što je napisao podoficir Ante. Volio bih da jednom u povijesti doživimo i to da mi idemo u Srbiju podizati spomenike nestalim i ubijenim Hrvatima u ratu koji je recimo vojska Republike Hrvatske vodila oko Šapca. Svi ratovi između Srba i Hrvata oduvijek su se vodili na hrvatskoj zemlji, mada ju Srbi stalno svojataju. Mala im je utjeha to što je taj ‘deo njihove zemlje’ sad već ušao u EU prije Srbije. Ako im kojim čudom jednom uspije osvojiti ta hrvatska područja koja stalno svojataju, Srbija će automatski postati 29. članica EU, pa će onda u Amsterdamu, a možda i u Santiagu, svoju ulicu dobiti i četnički vojvoda Nikolić. Navodno se umirovljeni pukovnik HV-a Ivica Pandža Orkan, sa svojim suborcima sprema do Sremske Mitrovice da tamo podigne spomenik ubijen im i zatočenim Hrvatima nakon pada Vukovara. Tu predstavu moći ćemo gledati već ujesen, ali u Zagrebačkom kazalištu Kerempuh. Parafraziram Duška Radovića: ‘Naša država pretvorila se u veliku čekaonicu. Svi čekamo ljepše dane!’

Nije nimalo ugodno ni popularno biti seljak u Hrvatskoj. Znamo da smo svi potekli sa sela, ali ipak … Seljaci danas, brate, ipak pretjeraše! Jedino što ih zanima su poticaji. Dobro obaviješteni Josip Parlaj informira javnost u Večernjaku o svim dosadašnjim zločinima koje su seljaci počinili. Kaže naš Joža da su seljaci pijanci i kokošari, sjeme i umjetni gnoj mijenjali za alkohol. Drugi su, dobivši poticaje, odmah kupovali mercedese, jahte, motore, gradili kuće, kupovali apartmane itd. Joža je sve to otkrio. Valjda je radio kod Jože Manolića. Baš je neki dan uplovila u bolsku luku jahta od nekih 70-tak metara. Na jahti tamburaši praše bećarac, a na pramcu novi kombajn. Seljaci provociraju vlast, pa jahta nosi ime ‘Poticaj’. Kažu stručnjaci da bi Hrvatska po svojim potencijalima mogla nahraniti oko 30 milijuna ljudi. Glupost! Ne može ni 4,5 milijuna Hrvata! Danska godišnje samo od izvoza hrane zaradi 25 milijardi eura i nahrani cijelu Dansku. To je eto samo još jedan dokaz kako je nešto trulo u državi …. Danskoj! Umjesto da naši seljaki poticajima kupuju jahte, avione i mercedese, trebaju samo luknuti kaj to delaju Danci. Koliko tamo ima hrane s isteklim rokom trajanja? Jabuka starih nekoliko godina, pokvarenog mesa, stare robe itd. Sve to treba odmah uvesti iz Danske po što nižim cijenama i onda nama prodavati kroz velike lance marketa i supermarketa po europskim cijenama. Znaju naši trgovci da kod nas neće nitko umrijeti ako pojede neki proizvod kojem je istekao rok trajanja. Ako se bude umiralo, neće to biti od starih prehrambenih proizvoda već od gladi! Stoga je najbolje da naša Vlada ujesen predloži Saboru da donese odluku o ukidanju seljaka i sela. Seljak – ali intelektualni – može ostati samo onaj tko je protiv Kukuriku koalicije, ćirilice u Vukovaru, protiv fiskalizacije i zatvaranja hotela usred sezone, protiv novog pravopisa, kao i oni koji slave Oluju u Čavoglavima, slušaju Thompsona, a ne Boru Čorbu u Čakovcu.
Čak su i Srbi bliže danskom modelu poljoprivrede negoli mi. Danska, čuvena po svom kraljevskom vlaku dobila je konkurenciju u Srbiji. I Srbi sada imaju danski kraljevski vlak.  To je, naime, vlak koji po danu vozi u Kraljevo!

U već epskoj aferi vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe pojavio se svjedok imenom Đurić. Vukovarski Srbin koji je 1991. godine krenuo braniti svoj grad, obitelj i kuću. Borio se sve do pada Vukovara. Prošao je čak i zarobljeništvo u Srbiji, vratio se u Bjelovar, pa opet natrag u Vukovar. Izuzetna drama običnog čovjeka, čovjeka koji je znao gdje mu je domovina i što mu je činiti kad je došao presudni trenutak. Računa se kako u Hrvatskoj postoji oko 10.000 Srba koji su se, poput Đurića, borili na hrvatskoj strani i koji su Hrvatsku otpočetka prihvatili kao svoju domovinu. Svaka im čast! Kad ste vidjeli na HTV-u ili u medijima općenito bilo kakve hvalospjeve ili bar reportaže o tim časnim ljudima? Nikada ili gotovo nikada! Hrvatska medijska falanga posvećuje svu pažnju samo onima koji su stalno nezadovoljni Hrvatskom kao npr: Pupovcu, Đakuli, Stanimiroviću i sličnima. Tisuće i tisuće aboliranih četnika, silovatelja i ratnih zločinaca baulja danas slobodno i bahato diljem Hrvatske. Ima ih čak i u Vladi, Saboru, diplomaciji. Sve ih je ucjenama J. Klein uspio strpati u koš ‘oružane pobune’. Morali smo na to pristati kako bismo proveli mirnu reintegraciju Slavonije i što prije došli ponovno u Vukovar. Trebamo odavati počast i biti ponosni da su građani Hrvatske ljudi poput Đurića koji su tiho, ali hrabro slijedili svoju savijest i jasno uvijek znali gdje im je domovina, kao i da su im Hrvati susjedi i sugrađani koje je zadesila nesreća rata od strane njihovih srpskih sunarodnjaka. ‘Ni med cvetjem ni pravice’ pisao je Krleža, a Srbi kao Đurić su cvijet hrvatske borbe za neovisnost. Cvijet koji sve naše političke elite uporno ignoriraju ili čak gaze. Albert Camus je napisao: ‘Kasije Hereja: treba braniti svijet ako želimo u njemu živjeti!’

Zvonimir Hodak/dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati