Pratite nas

Počela utrka za pozicije na listama stranaka za izbore

Objavljeno

na

Središnje izborno povjerenstvo jučer je otvorilo mogućnost za prijavu kandidacijskih listi političkim strankama, a već sada se započelo špekulirati oko toga gdje će se naći pojedini stranački predstavnici, hoće li biti osvježenja, kao i kako će se složiti liste koalicijskih partnera.

S obzirom da ovaj proces predaje kandidacijskih listi traje do polovine srpnja, većina stranaka će, kao što je to bilo i prijašnjih godina, tu obvezu ispuniti posljednjeg dana taktizirajući tako prema protivnicima.

komsic-i-izetbegovic

HNS – HDZ 1990.

Najzanimljivija su se nagađanja već otvorila oko toga tko će biti kandidati za članove Predsjedništva BiH ispred najvećih stranaka, prije svega onih od kojih će se voditi najveća utrka. Već sada je poznato da će se nakon dva mandata Željka Komšića birati novi hrvatski član državnoga vrha.

Kandidature za tu poziciju najavile su najveće hrvatske stranke i koalicije, prije svih HDZ BiH, odnosno njihovi koalicijski partneri okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru, zatim HDZ 1990. koji će ponuditi svoga kandidata, a HSP BiH je, unatoč tome što je najavio da će predati ime kandidata, na kraju ipak odustao od toga jer nitko nije bio zainteresiran za to mjesto. Uz to, u utrku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH će krenuti i neke druge stranke koje nisu hrvatske, nego računaju da bi poput SDP-a u dva dosadašnja mandata mogle uz potporu bošnjačkih birača opet oduzeti temeljno pravo najmalobrojnijem narodu – da bira svoga predstavnika u kolektivnom šefu države. Za sada se spominju takve dvije mogućnosti. Istodobno, na bošnjačkoj političkoj sceni su se pojavili već neovisni kandidati koji će biti ozbiljna konkurencija stranačkim kandidatima. Prije svega se radi o bivšem poglavaru Islamske zajednice BiH Mustafi Ceriću čija je kandidatura i najveće iznenađenje. On bi se trebao suprotstaviti dvojici kandidata koji imaju velike stranačke infrastrukture.

Radončić – Izetbegović

Radi se o aktualnom članu državnoga vrha i zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću čiju je kandidaturu već poduprlo više nižih stranačkih organizacija te čelniku Saveza za bolju budućnost Fahrudinu Radončiću, koji se doživljavaju najozbiljnijim suparnicima u ovoj utrci. U Republici Srpskoj se špekulira kako će Mladen Bosić biti kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH ispred oporbenog saveza koji se podijelio na nekoliko struktura, dok koalicija vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika još uvijek nije javno iznjedrila ime nasljednika Nebojše Radmanovića.  ZoranKrešić/VL

[divide]

Još je dva tjedna do isteka roka u kojem će političke stranke morati predati svoje liste kandidata za listopadske izbore Središnjem izbornom povjerenstvu. Dok imena kandidata stranački čelnici za zakonodavnu vlast ne spominju u javnosti, licitiranje pa i nadmetanje u medijima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, posebno hrvatskih kandidata, je sve izraženije, piše Hrvatski Medijski Servis.

Svoju kandidaturu već odavno isaknuo je Živko Budimir, predsjednik stranke pravde i povjerenja ( SPP), ili kolokvijalno stranke za plaćena pomilovanja. Ne samao da je istaknuo kandidaturu već zna i koliko će dobiti glasova. Budimir  trijumfalno izjavljuje u „prijateljskom“ Dnevnom listu da će dobiti 125 tisuća glasova.

Ne kaže, hrvatskih ili bošnjačkih, ali za očekivati je da glasova puno više bude s one bošnjačke strane za koju je radio u četverogodišnjem mandatu koji se primiče kraju. Uostalom šest stranaka potpisalo je koaliciju “Zajedno za promjene“ i podržat će Živka Budimira za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz Stranke pravde i povjerenja. Podrška šest bošnjačkih stranaka Riječ je o koalicijskom sporazumu i zajedničkom nastupu na predstojećim Općim izborima u BiH i to Stranke pravde i povjerenja (SPP), Demokratske narodne zajednice BiH (DNZ BiH), Socijaldemokratske unije BiH (SDU BiH), Stranke penzionera-umirovljenika BiH (SP/U BiH), (Liberalno demokratske stranka (LDS BiH) i Stranke udruženih nezavisnih demokrata BiH (SUND BiH). Kako vidimo široka koalicija bošnjačkih stranaka stoji iza Živka neću izdat ja, kao da se Živko kandidira za bošnjačkoga člana Predsjedništva. Još samo da se pridruži i Stranka demokratske akcije kojoj je Budimir učinio bezbroj usluga, opstruirajući procedure, često i kršeći ustav F BiH,  kako bi esdeaovi kadrovi ostali u nelegalnoj i nelegitimnoj Vladi Federacije BiH, kao što je i sam izabran bošnjačkim glasovima na hrvatsku poziciju. Sa Živkom dvojbe nema. On će ostati u službi istih gazda, velikobošnjačke politike diskriminacije hrvatskoga naroda i pljačkanja proračuna i javnih poduzeća. No, budući će SDA imati svoga kandidata za člana Predsjedništva, Živko neću izdat ja, će služiti na nekoj drugoj puno nižoj poziciji, ako mu SDA ispuni obećanje davno dano da ga neće ostaviti kao socijalni slučaj.

zivko-budimir-od-desnicara-do-multietnicara

Kandidature su prošlih dana potpomognute i topovskom pripremom anketama koje su pisali nestručni anketari, a naručivali (pre)ambiciozni lideri. Vidite kakvo je raspoloženje naroda, ja se moram kandidirati i ja ću pobjediti, poruka je te profesionalne i političke mizerije. Naime, podcjenjivanje razuma birača dostiglo j neslućenje razmjere. Pritisak baze Nakon dokazivanja velike popularnosti kroz izmišljene ankete dolaze opravadnja za davnu donesenu vlastitu odluku o kandidaturi. Tako Martin Raguž  preko jedinoga bošnjačkoga lista na hrvatskom jeziku  poručuje svjetu i gradu da „baza traži od njega da  se on kandidira za (hrvatskoga) člana Predsjedništva BiH. Ali, on još se još dvoji, jer je eto „otvoren“ za dogovor s HNS-om, točnije HDZ BiH o tome. Tako poručuje Martin koji ima ambiciju biti lider ne samo svoje „profilirane“ stranke HDZ 1990, , hrvatskoga naroda u BiH, već cijeloga „regiona“. U tom cilju njegovi sugovonici su u Washingtonu, Berlinu, Bruxellessu i ostalim svjetskim metropolama. Njegov program je dobro poznat svim, osim  potenecijalnim biračima. Martin dakle, čeka u poznatoj maniri da ga predloži „baza“,. On hoće biti regionalni lider, hoće biti član Predsjedništva BiH, ali mu treba pritisak baze da bi se kandidirao. To nikako nije odlika lidera, već birokrata nesigurna u sebe i svoj rejting. „Primarni cilj je promjena političkih odnosa, stvaranje nove političke kulture i uspostavljanje dijaloga, te harmonizacija identiteta“, ponavlja što verbalno na sarajevski medijima koji mu stoje uvijek na raspolaganju, a što u brojnim priopćenjima. Preambiciozno, i za svjetsku revoluciju, a kamoli političara koji se nada, posebno nakon izbora. samo potpori međunarodnih redatelja kaosa u BiH i bošnjačkom merhametluku, Destruiranje prava  Hrvata u BiH Još jedan neostvareni političar i ideolog, koji ovih dana ima i previše pozornosti, priželjkuje da ga se kandidira za hrvatskoga člana Predsjedništva, a to je Slavo Kukić.

Opet, kao i Živko Budimir, kao kandidat bošnjačke stranke Demokratskog fronta-Željko Komšić. Bošnjački akademik i antifašist Kukić, ako Komšić ne nađe boljega kandidata za dužnost koju je sam uzurpirao osam godina, a pripadala je hrvatskom kandidatu, predložit će Slavu Kukića, što će ovaj s radošću prihvatiti kako bi nastavio svoj višedesetljetnii posao destruiranja hrvatskoga nacionalnoga prava u BiH i na BiH, a u korist centralističkih velikobosanskih, a zapravo, velikobošnjačkih interesa iz Sarajeva. Još nepoznat kandidat HNS-a Na kraju, Koalicija hrvatskih stranaka okupljena na ideji i projektu Hrvatskoga narodnoga sabora  još nije, barem, javno  istaknula svoga kandidata za hrvatskoga člana Predsjedništva.. On zasigurno ne može niti želi računati na glasove iz drugih naroda ( čast iznimkama), ali može računati s potporom svojih sunarodnjaka u BiH, potporu i iz Republike Hrvatske. Također i svih onih kojima je u interesu stabilnost i mir i europska budućnost Bosne i Hercegovine.

Ukratko, bit će  više kandidata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, ali samo jedan koji će dobiti izrazito većinsko povjerenje hrvatskoga naroda u BiH, dok će ostali biti u toj utakmici samo sebe radi i onih kojima je u interesu da upravo tom jednom jedinom istinskom  hrvatskom kandidatu ( kandidat HNS-a) po programu i glasačima otkine koju tisuću glasova. To je njihova domaća zadaća i krajnji domet, unatoč naručenim anketama i stvarnim ili izmišljenim potporama svjetskih moćnika./HMS/

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati