Pratite nas

Intervju

Pogledajte sjajan intervju Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kod Dujmovića

Objavljeno

na

Tihomir Dujmović ugostio je u svojoj emisiji Iza zavjese predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović koja je govorila o prve dvije godine svojega mandata.

Odmah na početku emisije predsjednica se osvrnula na razloge svojeg puta u Sjedinjene Američke Države koji je izazvao brojne reakcije u Hrvatskoj.

Svrha putovanja u SAD

Radilo se o radnom posjetu SAD-a, kazala je i objasnila kako je još kao veleposlanica RH 2008. svjedočila tom razdoblju tranzicije između administracije predsjednika Busha i Obame i shvatila koliko je to razdoblje bitno za pozicioniranje države. Nalazimo se u situaciji kada su neke stvari još neizvjesne. Donald Trump prije nije djelovao u politici i ne zna se kakve će biti odrednice njegove vanjske politike, napomenula je. Svrha njezina puta bila je, kaže, iskoristiti sva poznanstva koja je stekla tijekom godina rada u SAD-u i međunarodnoj diplomaciji kako bi pozicionirala Hrvatsku kao lidera, kao nekoga tko će sudjelovati u stvaranju politike. A ne da budemo, kako kaže, reaktivni, da čekamo da netko nešto napravi pa da se onda mi tome prilagođavamo.

Naglasila je da je njezin ured prije puta objavio da odlazi na službeno putovanje. Detalje nisu objavili, kaže jednostavno zato što kad se ide na takav tip razgovora, uvijek se nađe netko tko nije sklon Hrvatskoj i tko vam želi osujetiti plan putovanja i minirati neke od sastanaka ili ideja koje želite izložiti.

Tijekom boravka s njom je bio djelatnik veleposlanstva, kazala je, a na pitanje novinara zašto to nije bio veleposlanik, predsjednica je izjavila da je u to ključno tranzicijsko vrijeme veleposlanik donio odluku da će biti na godišnjem odmoru i sa svojom suprugom bio u Bruxellesu.

Doba moderne diplomacije

Grabar-Kitarović objasnila je da iako se takav način rada nekome možda čini nekonvencionalnim i neobičnim, danas u doba moderne diplomacije 21. stoljeća diplomacija će biti sve više personalna i personalizirana i puno više pitanja će se rješavati u domeni tihe diplomacije nego na nekim crvenim tepisima ili na nekakvim protokolarnim sastancima. Naglasila je dase  dolaskom Trumpa otvara sasvim drugi način djelovanja kojem se hitno trebamo prilagoditi.
Održala je, kaže, dvadesetak dogovorenih sastanaka s kongresmenima, političarima, analitičarima, pripradnicima nevladinih udruga, prijateljima Hrvatske, poznanicima koji su politički vrlo utjecajni. Putovala je i u Boston i New Yourk kako bi se našla s nekim od Trumpovih bliskih suradnika. Naglasila je da nije letjela, nego putovala 20 sati.

Kaže kako je shvatila da politika Trumpove administracije neće smatrati prostor jugoistoka Europe i Hrvatsku kao jednu od svojih velikih prioriteta jer ovdje nema rata i nema turbolencije. Fokusirat će se na Siriju, na Irak, Iran, na odnose s Rusijom i zbog toga je nužno, smatra, uporno stavljati naglasak na prostor jugoistoka Europe. Jer ako SAD i EU izgube fokus, postoji velika vjerojatnost da će se i dalje komplicirati odnosi među državama i da će se proces pristupanja članstvu EU i NATO naših susjednih država još više usporiti. Moramo se pozicionirati kao sugovornik, kao susjedna država koja može raditi na stabilnosti i sigurnosti u regiji, smatra.

Razgovarali smo o odrednicama Trumpove vanjske politike, o tome kako Hrvatska u njimna može i mora naći svoje mjesto, o našim stavovima u otvorenim pitanjima u susjedstvu i o odnosima sa susjednim državama i njihove integracije. Naravno fokus je bio i na ukidanje vize za hrvatske državljane, na sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i na potencijalima za ulaganja u Hrvatsku, nabrojila je predsjednica.

Mediji kao mobing

Ponašanje medija je doživila kao mobing. Bilo je tu afera za aferom, koje nemaju smila, kaže i naglašava kako ima dojam da je mediji žele zaustaviti u njezinu radu. Čini joj se da nekima smeta naciona suverenistička politika koju vodim, kaže. Napadi me mogu samo ojačati, nastavit ću raditi sve što je u mojoj moći i nastavit ću takvu politiku koja jača Hrvatsku, koja jača položaj Hrvatske u međunarodim odnosima i koja je usmjerena rješavanju ključnih egzistencijalnih pitanja, poručila je.

Suradnja s tri vlade

Iako o bivšim vladama ne želi govoriti, predsjednica je naglasila da suradnja nikako nije bila jednostavna. Žao joj je, kaže, što neki nisu prihvatili pruženu ruku za suradnju jer sinergiju i zajednički rad smatra ključnima.

Otkrila je da su najveći izazov bile konzultacije. Bilo je jakih političkih pritisaka sa svih strana pa je trebalo biti čvrst i odgovorno razmišljati o stabilnosti države, a ne o političkim opcijama i preferencijama, kaže. Sretna je što je Hrvatska zadržala dojam stabilnosti u međunarodnoj zajednici, dok smo išli iz jednih izbora u druge, iz jedne vlade u drugu, a da je prijenos ovlasti miran. U tome držim da sam jako puno učinila. Vjerujem da ćemo jednog dana moći više progovoriti o stvarima koje su se događale iza zatvorenih vrata, izjavila je.

Reforme u diplomaciji

Predsjednica smatra da velik dio naših diplomata ne radi svoj posao pa je najavila da će sljedeći tijedan s premijerom započeti promjene i reformirati diplomatsku službu.

Komentirala je i svoju izjavu da neki hrvatski veleposlanici ne promiču hrvatske nacionalne interese. Iako imena nije htjela iznositi, naglasila je slučaj kada je srbijansko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo da se na dan Domovinske zahvalnosti spusti zastava u hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji na pola koplja, pa su iz navedenog veleposlanstva poslali upit kako postupiti. Kako kao hrvatski diplomat možete uopće postaviti takvo pitanje, istaknula je.

Optužbe o nepostojećem u Hrvatskoj fašizmu

U Hrvatskoj ustaštva i fašizma nema, odgovorno tvrdim. Ako pogledate i sastav hrvatskoh sabora, nema ni jedne parlamentarne stranke koja zastupa neku fašističku ili ekspanzionističku politiku. Za razliku od toga u srbijianskom parlamentu imamo 21 zastupnika koji tvrde da je zapadna granica Srbije na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. I zato je čak i njihov predsjednik na jednom skupu u Sarajevu izjavio da je to ozbiljan politički problem. Mi želimo u Srbiji imati političkog partnera s kojim ćemo rješavari otvorena pitanja, a do teških pitanja još nismo ni došli. No Srbija treba promijeniti svoju retoriku jer nikome ne pomaže. Uvijek sam za konstruktivni pristup, neću se vraćati u prošlost, Hrvatska je pobjedila u Domovinskom ratu, Oluja je bila legitimna operacija, Srbija to neće priznati, no možemo ići dalje u svojim odnosima, poručila je Grabar-Kitarović.

Miloševićeva retorika na domjenku SNV-a

Na pitanje kako komentira govore na domjenku SNV-a predsjednica je odgovorila da se slaže s ministrom Stierom koji je to nazvao Miloševićevom retorikom. Mediji su spekulirali da sam otputovala u SAD kako ne bih otišla na domjenak, no ja ne bih ionako otišla jer se on posljednih godina pretvorio u politički miting koji je kontraproduktivan i umjesto da radi na pomirbi i zajedništvo, radi na razdvajanju, rekla je i poručila kako Hrvatskoj ne treba nitko soliti pamet, pogotovo kad ima toliko toga za počistiti doma. Nećemo dopustiti da nas šamaraju, nećemo voditi verbalne ratove, čvrsto ćemo štititi svoje interese.

Srbija se naoružava i hvali naoružavanjem

Predsjednica se osvrnula i na naoružavanje susjedne Srbije. Na nabavu Migova ne gleda kao na utrku naoružanja jer Srbija, kaže,  ima pravo naoružavati se i braniti svoj zračni prostor. Nema ništa protiv njihove suradnje s Rusijom, ali njihove vojne vježbe moraju biti transparentne, kao što su i NATO-ve. Voljela bih da nas informiraju što žele postići time i od koga se to brane, rekla je. Naglasila je da Hrvatska nikada nije napala nijedan centirmetar sbijanskoga teritorija i da je uvjerena u sposobnosti hrvatskih oružanih snaga da obrane Hrvatsku od bilo kakvih ugroza. Smatra da sada u vrijeme predsjedničkih izbora, Srbija jednostavno podilazi vlastitoj javnosti i gradi mitove.

O napadima iz Sarajeva

Predsjednica je komentirala i oštre napade koje je doživjela iz Sarajeva čim je spomenula o opasnostima sigurnosnih ugroza koji prijete Hrvatskoj iz nekih dijelova BiH. Stabilnost BiH iznimno je važna za Hrvatsku. Obratila sam se protiv okoštalih struktura koje gaje predrasude prema svima koji bi trebali sudjelovati u rješavanju stabilnosti i unutarnjeg uređenja BiH, rekla je. BiH želi sve najbolje,  a posebno će se zalagati, kaže, za konstitutivno pravo hrvatskog naroda koji se danas osjeća ugroženim, stoga im treba pružiti potporu i osnažiti ih.

Ne možemo zanemariti potencijalne opasnosti. Postoji problem radikalizacije određenih struktura društva, tome sam i sama svjedočila, znam da je toga svjesna i sama islamska zajednica u BiH, trude se izolirati radikale, država pokušava riješiti i pitanje odlaska na bojiša, no mislim da nedostaju dugoročni planovi deradikalizacije. Država može i treba tražiti pomoć islamske zajednice u Hrvatskoj koja se tako dobro uspijeva odmaknuti od bilo kakvih radikalnih pokušaja, izjavila je.

RS treba vratiti na zemlju

Realno gledajući, Republika Srpska se ponaša kao zasebni identitet i gotovo kao samostalna država i mislim da ih treba polako vratiti na zemlju, smatra predsjednica. Naglašava kako RS nije nastala 9. sječnja, nego je nastala temeljem Daytonskih ugovora. Cijeli taj datum je ne samo veliki falsifikat nego opet provokacija i jedan veliki mit koji se stvara, smatra i napominje da je Milorad Dodik najavio referendume koji bi mogli destabilizirati dalje BiH.

Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto, i tu su moji napori u međunarodnoj zajednici da se obrati pozornost na BiH. Treba se napraviti nešto dobro, unaprijed spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera, poručila je.

Hrvatska se mora usredotočiti na sadašnjost i budućnost. Prestanimo raspravljati o prošlosti. Moderna Hrvatska nastala je na temeljima borbe i zajedništva sinova i kćeri ustaša i partizana i taj koncept zajedništva što je promicao predsjednik Franjo Tuđman je nešto najvrjednije u njegovoj politici i nešto što treba promicati i dalje. Novi su izazovi pred nama, nemojmo se zavaravati da će mir i stabilnost na ovim prostorima vladati vječno, kazala je Grabar-Kitarović.

Poručila je i da budućnost Hrvatske nije u povijesti i povijesnim razmiricama, nego u mladima koji trebaju osjećati želju za tim da ostanu u Hrvatskoj.

Nikada Vas neću iznevjeriti! Predsjednica zahvalila na povjerenju povodom druge godišnjice mandata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati