Pratite nas

Vijesti

Pogranične propusnice za građane BiH skuplje 400 posto

Objavljeno

na

Pogranične propusnice, koje koriste građani s obje strane granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od prvog dana ulaska Hrvatske u Europsku uniju (1. srpnja 2013) poskupjele su 400 posto i od početnih 60 kuna sada koštaju 300 kuna (40 eura)

Temeljem Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, sklopljenog 2003. godine, u policijskim upravama i postajama u pograničnom području počelo je izdavanje pograničnih propusnica, čija je cijena iznosila 60 kuna. Međutim, od 1. srpnja ove godine pogranične propusnice su, prema novim pravilima, višestruko poskupjele, što je izazvalo ogorčenje lokalnog stanovništva s obje strane granice.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske priopćeno je da nove propusnice Hrvatska izdaje stanovnicima pograničnog područja u Bosni i Hercegovini, dok BiH propusnice izdaje stanovnicima pograničnog područja u Hrvatskoj.

Pogranične propusnice koje su ranije izdane hrvatskim državljanima na rok od pet godina, nadležna BiH tijela zamijenit će za nove biometrijske propusnice, i to bez naknade‘, kažu u MUP-u.

Koliku će cijenu propusnice državljani Hrvatske plaćati u pograničnim policijskim postajama u BiH, još uvijek nije poznato. Pretpostavlja se da neće biti velike razlike od cijene koju će plaćati građani Bosne i Hercegovine. Tako bi cijena propusnice za građane Hrvatske trebala iznositi od 70 do 80 konvertibilnih maraka (35-40 eura).

Za sve stanovnike BiH, koji ne posjeduju hrvatsko državljanstvo, a propusnicu traže prema odredbama novog Sporazuma između Hrvatske i BiH o pograničnom prometu, propusnice će biti veliki izdatak, skuplji čak i od regularne putovnice. Naime, izdavanje biometrijske putovnice u BiH košta 40 konvertibilnih maraka (20 eura), a za propusnicu, koja je dokument nižeg ranga, trebali bi u Hrvatskoj izdvojiti 300 kuna (40 eura).

tportal

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati