Pokolj hrvatskih civila u Joševici kod Gline 1991.

0

Hrvatskoj javnosti prilično nepoznat, pokolj u Joševici kod Gline 16. prosinca 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile srpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata.

josevicaU ovom ratnom zločinu srpske su paravojne postrojbe ubile 21 hrvatskog civila, a jednog civila nisu uspjeli ubiti. Nakon par tjedana su počinile još jedan pokolj, kada su ubile još 3 Hrvata, a ukupno su ubili 32 Joševičana od ukupno 150 koliko ih je pred velikosrpsku agresiju živjelo u tom selu.

Podlost ovog zločina se vidi po tome što u joševičkom području koje je bilo pod okupacijom Srba od početka sukoba nije bilo oružanih sukoba, a s druge strane, ondašnje okupacijske vlasti pobunjenih Srba i vojni zapovjednici su tamošnjim Hrvatima jamčili mir i sigurnost ako se ne budu oružano odupirali okupaciji.

Tragičnost i težina ovog pokolja se vidi i po tome, što je ovo selo sa hrvatskim stanovništvom u Drugom svjetskom ratu bilo na strani partizana, a dio mještana je čak bio u partizanima, odnosno nije bilo u inkriminiranim postrojbama NDH, tako da ti ljudi nisu se osjećali ugroženima i nisu napuštali kuće i selo

Počinitelji zloglasni „Šiltovi“

Počinitelji su bili članovi izviđačko-diverzantske postrojbe, a sumnja se ponajviše na velikosrpsku paravojnu skupinu “IDG Jose Kovačevića” i dio velikosrpske paravojne skupine “Šiltovi“. Ubijene osobe su mahom starije osobe te četvero djece u dobi od 10 do 16 godina starosti. Smaknuća su izvršena tako što su počinitelji pucali iz blizine malokalibarskim automatskim vatrenim oružjem žrtvama u glavu.

Jedna je osoba preživjela ovaj zločin, unatoč tome što je imala rane opasne po život koje su joj nanijeli počinitelji prije rečenom metodom. Dva tjedna kasnije pripadnici velikosrpske paravojne skupine “Šiltovi” u večernjim satima ubili su još troje Hrvata.

Pokolj u Joševici značio je kraj vjekovnog postojanja Hrvata u Glini i okolnim selima

Nakon ovih zločina u selima doline rijeke Maje južno od grada Gline, koja su većinski hrvatska (Dolnjaci, Joševica, Maja, Prijeka i Svračica), iselili su svi Hrvati. Time su velikosrbi uspjeli u nakani da od Hrvata etnički očiste područje od Gline do Dvora na Uni. Osim Majskog bazena, uspjeh u etničkom čišćenju, kojim su uklonili sve Hrvate, postigli su u 27 sela koja se nalaze sjeverno od Gline (Bišćanovo, Donja Bućica,Gornja Bućica, Desni Degoj, Dvorišće, Ilovačak, Gračanica, Hađer, Donje Jame, Gornje Jame, Jukinac, Kihalac, Novo Selo Glinsko,Marinbrod, Prekopa, Selkovac Donji, Selkovac Gornji, Slatina Pokupska, Velika Solina, Mala Solina, Stankovac, Šatornja, Gornje Taborište,Donje Taborište, Donji Viduševac, Gornji Viduševac, Zaloj). U rečenim selima su Hrvati bili jedini stanovnici. Sva navedena područja su upravno pripadala gradu Glini. Tako je kao posljedica fizičke likvidacije i zastrašivanja nakon što su velikosrbi okupirali ta područja, opustjelo cijelo područje, odnosno nestalo je 7 000 dotadašnjih stanovnika, isključivo Hrvata.

Time je u prosincu 1991. bio etnički očišćen cijeli prostor od Kupe na sjeveru do Dvora na Uni na jugoistoku. Hrvata više nije bilo južno od Kupe.

Izvor: Narod.hr

Kamenjar.com

facebook komentari