Pratite nas

Politika

Pokrenimo Hrvatsku u pravom smjeru

Objavljeno

na

Predsjednica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić u razgovoru za N1 poručuje da nije razgovarala s g. Antom Đapićem vezano za pripremu referenduma kojim bi se tražila promjena načina izbora manjinskih zastupnika u Sabor, ali ističe da je za promjenu izbornog sustava.

“Smatramo da je potrebna promjena izbornog zakona, ali mi nismo ni s kim razgovarali o tome do sada. Mi kao i druge referendume i inicijative to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji to žele. Prema tome, nismo razgovarali ni s gospodinom Đapićem, ni s kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”, istaknula je.

“Udruga U ime obitelji smatra da treba mijenjati hrvatski izborni zakon. On je nedemokratski i potrebno ga je na svim nivoima uskladiti s demokratskim zakonima u Europskoj uniji.

Dakle, Hrvatska ima najsuženiji prostor odlučivanja birača o svojm političkim predstavnicima na način da šefovi političkih stranaka de facto imaju potpuno moć u odlučivanju, o tome tko će predstavljati birače, a zbog toga su političari i zastupnici često više odgovorni šefu svoje stranke nego biraču kojeg trebaju predstavljati.

Prema tome, mi smatramo da treba mijenjati zakon, mi smo već imali inicijativu prije tri godine “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Kao što znate, skupili smo više od 380 tisuća potpisa i tada je dogovorom između vodstava HDZ-a i SDP-a referendum zaustavljen, tvrdnjom ministra Bauka da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača a živjelo je u tom trenutku 3,5 milijuna punoljetnih osoba.

Prema tome, smatramo da je potrebna promjena izbornog zakona, ali nismo ni s kime o tome razgovarali do sada. Mi kao i druge referendumske inicijative to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji žele. Dakle, nismo razgovarali niti s gospodinom Đapićem niti s bilo kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”. dodaje.

“Ja smatram da je potrebno jednako iste kriterije primijenjivati na sve. Dakle, potrebno je reći da u RH trebamo imati tri preferencijalna glasa bez praga. Mi u ovom trenutku, upravo zahvaljujući našoj inicijativi od prije tri godine imamo samo jedan preferencijalni glas s pragom, i već ta mogućnost je u Sabor dovela ljude koji su potpuno politički neovisni i djeluju u skladu s očekivanjima svojih birača.

Druga stvar, ako govorima o manjinama, prema manjinama se trebamo odnositi kao prema svim drugim građanima. Dakle, osigurati zaštitu manjinskih prava, ali istovremeno držati europski standard. Niti u jednoj zemlji ne mogu oni zastupnici koji su privilegijama, dakle oni koji su posebnim statusom ušli u parlament, odlučivati o sastavu vlade ili o proračunu. Moramo se uskladiti sa standardima kakvi postoje u EU”

“Mi smatramo da trebaju svi hrvatski birači imati jednaku mogućnost utjecanja na političku situaciju u Hrvatskoj. Također, smatramo da birači moraju imati pravo dopisnog ili elektroničničkog glasovanja. BiH ima tu mogućnost, a Hrvatska nema. Što se tiče pripadnika manjina, oni dakle hrvatski građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, sigurno da nam je važno da se oni ovdje osjećaju kao kod kuće, ali isto tako nam je jako važno da se na njih primijenjuju isti oni demokratski kriteriji koji se primijenjuju na sve druge građane.”

“To bi u praksi značilo da ćemo mi pripremiti prijedlog koji će biti ujednačen i koji će se prema svim građanima odnositi na isti način. Nas jako puno ljudi traži da ponovimo prikupljanje potpisa za referendumsko izjašnjavanje o promjeni izbornog sustava, pogotovo jer ljudi vide da je korupcija u Hrvatskoj usko povezana s političkim kastama koje nisu nikome odgovorne. Ako se odlučimo ogranizirati referendum, mi ćemo to pokrenuti sami kao udruga, pozvat ćemo sve druge da nam se priključe a referendumsko pitanje će vam onda sve reći o našem viđenju kako to treba biti.”

“Ja samo o toj inicijativi doznala od vas, mi s gospodinom Đapićem nikada nismo o tome razgovarali, a bit će nam drago da nam se on kao i drugi političari iz SDP-a, HDZ-a iz svih stranaka priključe ako dijele naš stav da treba mijenjati izborni sustav.”

O novom pokušaju

“To će ovisiti o broju građana koji će nam se javljati i htjeti se priključiti. Potrebno je prikupiti 10 posto potpisa svih birača u Hrvatskoj i to je veliki posao, mi smo ga dva puta odradili, jednom na refrendumu o braku a drugi put o promjeni izbornog sustava. Ako nam se javi dovoljan broj građana koji žele refrendum, mi ćemo ga rado organizirati.”

“Ako mislite kao i mi da treba mijenjati nepravedni izborni sustav – trebamo Vašu pomoć. Jeste li spremni volontirati na prikupljanju potpisa? Ako jeste – na [email protected] nam pošaljite svoje ime, prezime, adresu i grad u kojem živite i broj telefona. Ako se pokaže da nas ima dovoljno – pokrenut ćemo Hrvatsku u pravom smjeru”, poručuju iz udruge U ime obitelji.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović žestoko u Saboru: ‘Prošlost nije prošla’

Objavljeno

na

Objavio

U Saboru je i današnje zasjedanje započelo stankama. Govorilo se o poplavama i sanaciji, a jedan od zastupnika koji je zatražio stanku je i Željko Glasnović koji se pak osvrnuo na sasvim drugu temu. 

Žestoko je kritizirao način na koji se troši novac u Saboru poručivši:

“Rekao je jedanput Orwell ‘prošlost nije prošla’. Prošlost je i čista analitika s kojom se danas manipulira. Specijalni rat se vodi protiv Hrvatske i izvan Hrvatske. Je li Sabor predao svoje arhive tamo gdje je trebao? Je li SOA predala arhive potpisnika udbaša koji ima dosje u Beogradu? U Saboru imate dokumente gdje je dano po stotine tisuća eura tamo gdje god se pomokrio partizan. Pa neki rujanski, pariški dogovori po 80 tisuća kuna, pa deset, dvadeset dokumenata gdje su se isplaćivale stotine tisuća kuna. To su sve potpisivali neki tajnici. Pa neki koji imaju kodna imene”Degenerik” ili “Filter 57″. Istovremeno, nisu mogli isplatiti ljudima koji rade prekovremeno u Saboru”, poručio je među ostalim saborski zastupnik iz redova Nezavisnih za Hrvatsku, Željko Glasnović.

U Saboru su zatražene i stanke zbog katastrofalnih poplava u Hrvatskoj.

“Šokantan je podatak da je prijavljeno 2,3 milijarde kuna šteta, a da je u proračunu osigurano samo 20 milijuna kuna. Od 2000. do 2007. štete su bile ukupno 1,3 milijarde kuna, a ove godine imamo 2,3, a godina još nije završila. Sitniš koji je predviđen za obeštećenje građana nipošto nije dovoljan”, rekao je Ivan vilibor Sinčić iz Živog zida.

“Hajdemo razgovarati što treba činiti? Održavati poljoprivredne površine, poljoprivredne kanala i prosjeke u šumama. To se ne čini na privatnim površinama, a bome ne čini ni država. Uloga nas svih je da ublažimo ako već ne možemo spriječiti, a mi u Saboru možemo to činiti preko zakona”, rekla je Anka Mrak Taritaš iz Kluba GLAS-HSU.

“Naravno da ljudima kojima je voda ušla u kuću to nije velika utjeha, no na tom velikom projektu zaštite i obrane od poplava se radi i vjerujem da će Vlada naći rješenje”, istaknula je Marija Jelkovac iz HDZ-a.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati