Pratite nas

Polarizirana Hrvatska složna jedino oko BiH

Objavljeno

na

Politika prema BiH, prije svega prema Hrvatima u njoj, zadnjih dvadeset godina bila je stalni predmet dnevnopolitičkih prepucavanja u Hrvatskoj.

U vezi s tom temom zadavani su niski udarci, sunarodnjaci iz susjedne zemlje iskorištavani su kao odana glasačka masa od strane HDZ-a i u pravilu zaboravljani odmah nakon izbora, a ljevica ih je, posebno od prve Mesićeve predsjedničke kampanje, koristila kao dežurne krivce za sve nedaće na koje se mogao projicirati dozvoljeni, unutarnacionalni šovinizam. Paradoksalno, taj nekadašnji kamen spoticanja danas je postao jedino pitanje u kojem se bitni politički akteri u Hrvatskoj slažu, i to u vrijeme kada je u vezi sa svim drugim politička scena podijeljena kao nikada prije.

Ekonomska kriza u Hrvatskoj traje već punih pet godina, pri čemu se niti ne nazire svjetlo na kraju tunela. Toliko žuđeni ulazak u EU, koji se dogodio lani, nije donio nikakvu novu gospodarsku dinamiku. Štoviše, raširenom osjećaju depresije na svim razinama dodatnu notu dao je gubitak iluzije da se ostvarenjem tog cilja automatski kreće prema boljem životu.

Izbori za Parlament EU, koji će biti održani 25. maja, opet su na zajedničku listu okupili vladajuću Kukuriku koaliciju, koja je u zadnje dvije godine koliko je na vlasti prilično očerupana. Iz ekipe je u međuvremenu otpao kapitalac, bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je bio motor Vladine gospodarske politike u vrijeme kada se činilo da je ona još ima. Njegova stranka HNS, iako se realno vrtjela oko pet posto podrške birača, a danas je i ispod toga, zahvaljujući povoljnom koalicijskom sporazumu, ima gotovo polovicu vlasti u zemlji. Zbog prometne nesreće u Mađarskoj, kojom je prouzročio smrt dvije osobe, Čačić je preklani osuđen na zatvorsku kaznu i ispao je iz Vlade.

Prema uobičajenom scenariju, vrlo brzo je odstrijeljen iz stranke. Ali neće se predati lako i već najavljuje osnivanje nove stranke po izlasku iz zatvora. Sa drugim po snazi koalicijskim partnerom IDS-om, SDP je na lanjskim lokalnim izborima bio u izravnom sukobu. SDP je na izborima za istarskog župana podržao odmetnutog ideesovca Damira Kajina. Nakon što je IDS u Istri opet premoćno pobijedio, naivni Kajin je otpao iz igre, a IDS opet otkrio koalicijsku ljubav sa SDP-om pa idu zajedno na predstojeće europske izbore. Barem na formalnoj razini jedinstvo koalicije je održano, ali Vlada je sve klimavija. Što zbog afera, a što zbog unutarpartijskih obračuna, otpalo je nekoliko ministara. Nevolje bi bivšoj stranci najviše, nakon ranijeg disidenta Milana Bandića, koji ih je teško porazio na lokalnim izborima u Zagrebu, mogla zadati i bivša ministrica okoliša Mirala Holly, koja je nakon smjene izašla iz SDP-a i osnovala stranku Orah, lijevu zelenu stranku koja će SDP-u sigurno odlomiti dio glasača.

Korupcijske afera zbog kojih se istražuju i neki ključni lokalni SDP-ovi igrači, poput sisačke županice Lovrić-Merzel ili vukovarskog gradonačelnika Sabe, vladajućima izbijaju argument “poštenja”, kojim su opravdavali zašto bi ipak trebalo da ostanu na vlasti, jer sposobnost i rezultate definitivno nisu pokazali. Vladi ne ide, nezaposlenost i dalje raste, gospodarstvo pada i jedina izborna strategija koja im preostaje je uvjeravati javnost kako su oporebnjaci još gori.

U takvoj situaciji višegodišnje krize, slabe vlasti, oporbe bez vizije i sve elektriziranije javnosti, ne iznenađuje da je po gotovo svim temama došlo do krajnje polarizacije društva. Nema sredine, nema konsenzusa ni oko čega. U takvoj atmosferi pred europske izbore kuriozitet predstavlja kvalitetna suradnja i javno iskazivano međusobno poštovanje dvojice hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, ezdepeovca Tonina Picule i hadezeovca Davora Stiera. Sličnog habitusa, odgovorni i odmjereni, iako pripadaju različitim klubovima, pučanima i socijalistima, na zajedničkom poslu u Bruxellesu, postali su saveznici u vezi s pitanjem bosanskohercegovačkih Hrvata i počeli uporan rad na promjeni politike Europskog parlamenta prema BiH. Zahvaljujući toj dvojici donesena je prijelomna rezolucija Europskog parlamenta o BiH, koja prvi put uz separatizam osuđuje i unitarističku politiku, kao pogubnu za zemlju, te ukazuje na potrebu federaliziranja BiH, što se poklapa s hrvatskim interesom.

Za razliku od javnosti, koja je, pomalo začuđeno, pozitivno primila tu suradnju, kao primjer da se Hrvatska konačno počinje profilirati kao nacija, tj. definirati konsenzus u vezi s nekim stvarima koje se ne potežu u međustranačkim prepucavanjima, Picula i Stier su izazvali sumnjičenja u svojim strankama. Postavljeni su neopravdano nisko na listama za europske izbore, pogotovo Picula.

No, da se ne radi o fenomenu dvojice ljudi koji su, eto slučajno, kliknuli na temu BiH, svjedoči i činjenica da je jedni potez premijera Milanovića u zadnje dvije godine kojeg je pozdravio i podržao predsjednik najveće oporbene stranke, Karamarko, bio posjet Mostaru nakon crnog petka, u kojem su spaljivane zgrade institucija. Paradoksalno, jedino oko čega se slažu je ono oko čega su se nekada najviše sporili. “Zasluga” za to pripada unitarističkoj platformaškoj politici, koja je razotkrila do kraja pseudograđansku politiku, koja je otvorila oči i zadnjim ljudima u Hrvatskoj, kojima nije bilo jasno što se događa. Nasilje u pozadini prosvjeda i šovinistički ispad Jasmile Žbanić bili su prijelomni događaji, nakon kojih su i “lijevi” mediji, inače skloni građanskoj magli, počeli uviđati bit problema u BiH.

Put koji su u Europskom parlamentu trasirali Stier i Picula, kako god prošli na europskim izborima, ostat će kao mainstream hrvatske politike u Bruxellessu – podrška opstanku i europskom putu BiH uz ukazivanje na nužnost da ubuduće ne dolazi do anomalija poput one da brojniji narod malobrojnijem bira političke predstavnike. Umjesto što pobožno slušaju Mesićeve nebuloze, političkom Sarajevu bi bilo bolje da se upita zašto više nema saveznika među bitnim akterima hrvatske politike, a Banjaluka je, ako doista želi europskim putem, valjda shvatila da on ide preko Zagreba. Hrvatska politička elita u BiH mora odgovoriti na ove, za nju konačno izrazito pozitivne, tendencije iz Bruxellesa, prije svega izradom nacionalne strategije. Jer ni najbolja klima nije dovoljna ako jasno ne znaš što hoćeš, a to je u BiH bila stara hrvatska boljka.   Nino Raspudić l nezavisne.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati