Pratite nas

BiH

Politička ličnost kenozoika

Objavljeno

na

Danima je, eto, stranka Frahrudina Radončića mobilizirala članstvo za subotnje glasanje na Face TV-u, nije bilo portala u bosanskom kutku interneta, ni članka na tome portalu, da se među komentarima nije našao poziv članovima SBB-a da glasaju za svoga Fahru, cijelu tu subotu vrijedni su volonteri vrtjeli telefone, polomili se članovi Saveza za bolji rejting zivkajući 096240105, a Bakir Izetbegović za to vrijeme na bosanskom Pinku gledao indijsku seriju “Mala nevjesta”, malo čak i odrijemao, pa za vrijeme reklama, prije turske serije “Sila”, nazvao zeta Jasminka Akšamiju u BH Telecom – “Halo alejkum, Bakir ovdje” – i jednim jedinim pozivom riješio stvar. Budale iz SBB-a, shvatili ste, cijelo vrijeme zvale krivi broj

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.

Elem, u pet poslijepodne zvali iz SDP-a u Forum mladih da svi članovi podmlatka SDP-a hitno dođu u stranačku centralu, jer da se večeras kod Senada na Face TV-u glasa za ličnost godine, pa valja cijelu večer zvati televiziju i glasati za Zlaju. Oko sedam sati došao tako u stranku predsjednik Foruma mladih Kemal Beganović, jedva se dogegao na sprat kolike je cipele na nogama imao. “Kemo dragi, kolike su ti to cipele?”, zaprepašteno ga pitao Lagumdžija. “Broj pedes’ tri, šefe”, odgovorio ovaj ponosno, “jedva sam ih našao.” “Što si, bogati, obuo cipele pedes’ tri?!”, nije se Zlajo prestajao iščuđavati. “Kako što?”, iščudio se sad Kemo. “Pa jeste l’ rekli da dođemo i glasamo u što većem broju?”

Ostatak vica znate. U frtalj do sedam, sat vremena prije završetka izbora za “Političku ličnost godine” po izboru gledatelja Face TV-a, urednik Centralnog dnevnika Senad Hadžifejzović objavio je trenutačne rezultate glasanja. I nakon cijelog dana javljanja gledatelja, uvjerljivo je i dalje vodio Fahrudin Radončić, sa gotovo četrdeset posto telefonskih glasova, drugi je bio Željko Komšić sa dvadeset sedam, a treći Bakir Izetbegović sa manje od dvadeset posto glasova gledatelja. Zlatko Lagumdžija bio je tek peti, sa prolaznim vremenom od jedva četiri posto, dva i pol puta manje čak i od Martina Raguža.

Samo sat i frtalj kasnije, u osam sati, BH Telecom je zatvorio telefonske linije za glasanje i Face TV-u poslao konačne rezultate ankete. Kad tamo, fantastičan obrat – u izboru za političku ličnost godine pobijedio je Bakir Izetbegović sa veličanstvenih trideset tri posto glasova! Iznenađenjima, međutim, tu nije bio kraj: drugoplasirani Fahro pao je na dvadeset dva posto, skoro dvostruko manje nego prije sat vremena, jedva sačuvavši drugo mjesto pred nadirućim Zlatkom Lagumdžijom, koji je prešao i Komšića, osvojivši na kraju sjajnih dvadeset jedan posto telefonskih glasova gledatelja Face TV-a!

Danima je, eto, stranka Frahrudina Radončića mobilizirala članstvo za subotnje glasanje na Face TV-u, nije bilo portala u bosanskom kutku interneta, ni članka na tome portalu, da se među komentarima nije našao poziv članovima SBB-a da glasaju za svoga Fahru, cijelu tu subotu vrijedni su volonteri vrtjeli telefone, polomili se članovi Saveza za bolji rejting zivkajući 096240105, a Bakir Izetbegović za to vrijeme na bosanskom Pinku gledao indijsku seriju “Mala nevjesta”, malo čak i odrijemao, pa za vrijeme reklama, prije turske serije “Sila”, nazvao zeta Jasminka Akšamiju u BH Telecom – “Halo alejkum, Bakir ovdje” – i jednim jedinim pozivom riješio stvar.

Budale iz SBB-a, shvatili ste, cijelo vrijeme zvale krivi broj.

 Nije to, istina, nepoznat fenomen: otkako je izmišljeno telefonsko glasanje u televizijskom programu, političke stranke u regiji imaju organizirane cijele brigade telefonskih mučenika, najčešće regrutirane među partijskim omladincima, spremne da na zapovijed iz centrale bjesomučno vrte telefone podižući rejting svojim strankama ili stranačkim šefovima. Trenirani su ti mladi specijalci u posebnim kampovima, spremni da zovu zadani broj dvadeset četiri sata bez prestanka, bez jela i pića, obučeni da glasaju u svim uvjetima, bez telefonskog signala ili punjača za mobitel.

U čemu je pak smisao takvih telefonskih anketa, jedna je od većih misterija suvremenog društva. Svi, ali baš svi što gledaju televizijski program u kojemu se glasa za najpopularnijeg političara ili stranku, znaju da te ankete i njihovi rezultati sa stvarnim raspoloženjem biračkog ili gledateljskog puka nikakve veze nemaju, svi – ali baš svi – znaju da će takva glasanja pokazati samo čija je partijska omladina organiziranija i tehnički potkovanija, a čija bolje raspoređena – kome, dakle, podmladak ima veće cipele, a kome zet radi u BH Telecomu – baš nimalo i ni po čemu nisu te ankete vjerodostojne, pa još dakle nimalije i nipočemije relevantne, pa ipak se stranke žive polome za što bolji plasman.

Cijeli dan trajalo je tako na Face TV-u glasanje za tu, kako se zove, političku ličnost godine, i samo u posljednjih sat vremena Bakir Izetbegović je popravio svoj rejting za lijepih četrnaest postotaka, a Zlatko Lagumdžija za cijelih sedamnaest. Da je Senadov Centralni dnevnik trajao još sat vremena, ispao bi Lagumdžija popularniji od Safeta Sušića i svih jedanaest zmajeva zajedno, najpopularniji bosanskohercegovački političar ikad u povijesti svih vremena, Bosanac stoljeća, milenija, Nove ere, “Politička ličnost kenozoika”.

Jasno, poslije Bakira.

Po završetku turske serije, Izetbegović bi po drugi put nazvao zeta – “Halo alejkum, opet ja” – i predsjednik SDA sa ukupno dva glasa opet bi bio uvjerljivo prvi.

Koji je, dakle, smisao, čemu sve to, moderna znanost još pouzdano ne zna. Postoji, istina, i teorija da je sve to ujdurma velikih telekomunikacijskih kompanija, koje na takvim idiotskim anketama – od telefonskog glasanja u televizijskim reality-programima i raznoraznim izborima za koješta koječega, do telefonskih predizbornih anketa i glasanja za političke ličnosti godine – mlate lijepe pare. Osamdeset pfeniga plus PDV po pozivu, dva poziva stanu u minutu, stotinjak mladih specijalaca Zlajine Socijaltelefonske partije da zovu sat i petnaest minuta, to je, samo trenutak da izračunam, petnaest hiljada maraka!

Računica je, doduše, točna, ali je teza nategnuta: od Bakirovih glasača, na primjer, BH Telecom je – kako vidimo – zaradio točno osamdeset pfeniga. Dobro, plus PDV.

Boris Dežulović, e-novine.com

(u prilogu osvrt Slavena Letice)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Na listi se, između ostalih, nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

Tužiteljstvo BiH uputilo je prije mjesec dana federalnome Ministarstvu za pitanja branitelja zahtjev za dostavljanje vojne evidencije za skupinu visokih civilnih i vojnih dužnosnika i pripadnika HVO s područja Hercegovine i Središnje Bosne za potrebe istrage u predmetu ratnih zločina nad zatočenicima u prošlom ratu. Kako je i uobičajeno radi se o strogo tajnom dokumentu, međutim mi smo uspjeli doći do toga zahtijeva i uvjeriti se da se radi o nekoliko vrlo zanimljivih i poznatih osoba.
14 dužnosnika.

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne i HVO- a. Na listi se između ostaloga nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika bivše Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

U ovom trenutku nije poznato o kojim se konkretno slučajevima radi, jedino se zna da su u pitanju navodni ratni zločini nad zatočenicima.

Također je zanimljivo da se po prvi puta provodi ozbiljna istraga protiv šefa sigurnosti HVO u Središnjoj Bosni Ante Sliškovića koji je još od završetka rata pod sumnjom da je imao ulogu u zločinima.

Bivši ministar obrane Herceg Bosne Bruno Stojić u ratu nije nikada niti boravio u Središnjoj Bosni, ali Tužiteljstvo BiH u istrazi provjerava njegove ministarske zapovjedi koje se tiču postupanja s ratnim zatočenicima.

Do prije nekoliko dana nitko u Središnjoj Bosni nije znao da Tužiteljstvo BiH istražuje 14 bivših civilnih i vojnih dužnosnika Herceg bosne i HVO-a. Znao je to predsjednik FBiH Marinko Čavara koji je tu informaciju dobio iz Ministarstva za pitanje branitelja. Nije poznato je li za istragu znao i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH jer je na svakodnevnoj vezi sa zamjenikom direktora SIPA-e Đurom Kneževićem, a mogao je tu informaciju dobiti i od zamjenika državnoga ministra sigurnosti Mije Krešića pa i od same glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Problem za Marinka Čavaru i vrh HDZ BiH je nastao kada se u Središnjoj Bosni nekako doznalo da Tužiteljstvo BiH istražuje visoke dužnosnike HVO-a s toga područja. Prije nekoliko dana se dogodio ozbiljan incident pred obiteljskom kućom predsjednika FBiH Marinka Čavare u Busovači., kako donosi Dnevni list., prenosi dnevnik.ba.

Skupina visokih časnika HVO-a, među kojima je navodno bio i general i ratni zapovjednik HVO Busovača Duško Grubešić je žestoko verbalno napala Čavaru i optužila ga da je skrivao informaciju o istrazi koju provodi Tužiteljstvo BiH te da on i vrh HDZ BiH ne čine ništa na državnoj razini da zaštite branitelje s područja Središnje Bosne. U jednom trenutku je došlo čak i do naguravanja i samo zahvaljujući prisebnosti nekih ljudi nije došlo do ozbiljnoga incidenta, prenosi dnevnik.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je danas kako policijske i obavještajne agencije u BiH poduzimaju mjere čiji je cilj zaštiti i njene gospodarske interese, odbacivši nagađanja kako se pritom radi bilo što protuzakonito.

Mektić je izjavio danas da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene zvaničnike iz Hrvatske isključivo s ciljem zaštite ekonomskih interesa BiH i njenih građana.

“Sasvim je legalno i legitimo pravo svake zemlje, pa i BiH, da štiti sve svoje interese i interese građana BiH. Prema tome, institucije BiH, ali i niži nivoi vlasti, dužni su da štite te interese”, rekao je Mektić novinarima u Sarajevu.

On je naveo da su OSA i sve druge sigurnosne agencije u BiH dužne da štite i ekonomske interese BiH i da zaštite BiH od nelojalnih, nekorektnih napada koji mogu da utiču ili ugroze ekonomske temelje BiH i da joj nanesu ekonomsku štetu, kao i njenim građanima.

>http://kamenjar.com/bakir-izetbegovic-nalozio-prisluskivanje-pracenje-hrvatskih-politicara-gospodarstvenika/

Navodeći da to rade i druge zemlje u Europi i svijetu, pa tako i sigurnosne institucije BiH, Mektić ističe da interese BiH i njenih građana i zaštitu od “nečijih profiterskih namjera” institucije sigurnosti u BiH sprovode u skladu sa zakonima i Ustavom BiH.

“Sve do čega smo došli i što smo saznali u vezi sa ovom aferom o kojoj su pisali mediji, preduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom BiH, štiteći njen ekonomski interes i ne dozvoljavajući podrivanje ekonomskog sistema unutar BiH. To ćemo raditi i dalje, na legalan i zakonski način”, poručio je Mektić.

Prema njegovim riječima, privatni interesi “udarili su na cjelokupne interese BiH i to se mora spriječiti”.

“Da li će to smetati pojedincima i grupama u BiH koji su se našli u svemu ovome, kao i nekima iz neke druge zemlje, to nas ne zanima. Nas obavezuje interes građana i nećemo raditi ništa protiv ekonomskih interesa drugih država”, kaže Mektić.

On smatra da je “sada jasnije zašto su neki strani zvaničnici i političari u posljednje vrijeme loše govorili o BiH”.

“Sada o tome definitivno mnogo više znamo i sve informacije ćemo dostaviti ključnim institucijama izvršne, zakonodavne i drugih nadležnih vlasti u BiH, jer nije na sigurnosnim agencijama da preduzimaju odgovor prema drugim državama, nego to na osnovu validnih i točnih informacija treba da rade ključne institucije svake zemlje, pa tako i BiH”, rekao je ministar sigurnosti.

List “Nacional” objavio je ranije da OSA vodi specijalni rat protiv Hrvatske, njenog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske Vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH, navodeći da je imao uvid u više tajnih izvještaja ove agencije.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić: Stanje u BiH se drastično i značajno komplicira u sigurnosnom smislu

facebook komentari

Nastavi čitati