Pratite nas

Hrvatska

POLITIČKI OBRAČUN? Proces protiv Bandića – do sljedećih izbora za gradonačelnika

Objavljeno

na

Milan Bandić pušten je da se brani sa slobode, ali uz uvjet da ne smije obavljati gradonačelničku funkciju. Sudeći prema brzini sudskih postupaka u Hrvatskoj, dužnost neće moći obavljati i nekoliko godina. Postavlja se pitanje koliko je legitimno da se na ovaj način pravosuđe miješa u politiku, s obzirom da je Bandić tek prošle godine osvojio izbore, a ovako neće moći obavljati funkciju, možda i do kraja mandata.

Odvjetnik Zvonimir Hodak smatra kako tu neće doći do promjena.

“Ne može, morao bi se mijenjati zakon. Zakon je takav kakav je, rigidan je. Sama činjenica da je dobio izbore ne znači da bi i dalje vršio dužnost gradonačelnika. To je noveliranje Zakona o kaznenom postupku koji je uveo Ustavni sud u slučaju Marine Lovrić Merzel jer se time postiže ista svrha kao i da je dao ostavku, a smijeniti ga se ne može. To će često biti korišteno, što će dovesti do izmjena ZKP-a. Međutim, u ovom slučaju, ne možete ništa mijenjati”, rekao je Hodak.

“Nemoguće je skratiti postupak ako uzmete u obzir da je Državno odvjetništvo predložilo 270 svjedoka, a obrana još nije nijednog, a bit će ih. Država će morati tražiti da im sud produži rok za istragu. Istraga će trajati barem godinu dana, a nakon toga proces možda i godinu i pol”, nastavlja Hodak.

Dodao je kako je pročitao da se sprema izmjena zakona prema kojoj se oni kojima prijeti kazna duža od pet godina ne bi mogli kandidirati na izborima, bilo lokalnim, parlamentarnim ili predsjedničkim. Ipak, ne vjeruje da je sporost postupka povezana s politikom.

“To nije politički, postupci u Hrvatskoj su spori, uzmite u obzir i sudove vani, primjerice Haaški sud i sporost postupka protiv Šešelja. Ne možemo stavljati na teret hrvatskom sudstvu sporost, kada vidite da su vani dugi postupci. Novi Zeland koji je veličine slične Hrvatskoj ima 90 sudaca i nema nijedan predmet u zaostatku. No mi se ugledamo na Italiju i Haaški sud”, dodao je.

Ne vjeruje kako će doći do promjene zakona prema kojom bi se proces skratio.

“Nema nikakve sublimacije i skraćivanja, to je megaproces. Pogledajte koliko traje proces protiv Sanadera. Ne vjerujem da će doći do reforme”, zaključio je Hodak.

Zagrebačka odvjetnica Nevenka Mrčela također je za direktno.hr prokomentirala ovaj slučaj, a kaže kako ne vjeruje da sporost ovisi o politici.

“Što se tiče ovih kazni, što se tiče njega konkretno, mislim da je tu potrebno naći prave dokaze, i za što bi mu se tek trebalo staviti na teret. Mislim da je to jako teško, treba naći nekoga iznutra, a i pitanje je koliko je on bio inteligentan”, rekla je Mrčela.

“To je već bilo pitanje kod sisačke županice. To bi se trebalo promijeniti. Može se zabraniti da po zakonu ne može obavljati dužnost, a s druge strane moguće je ubrzati postupak. Ali ovisi protiv koga se vodi. Jako je teško ako se ljudi nisu potpisivali, jer ako će se poslušati 270 svjedoka, to traje. Tu je upleteno puno ljudi, i ako treba poslušati sve te ljude, to traje”, rekla je Mrčela dodavši kako ne bi dopustila kandidiranje u slučaju sličnima ovom.

Ne želi vjerovati kako politika ima veze sa sporošću postupka i na taj način onemogućila da Bandić bude gradonačelnik.

„Teško je reći. Stvarno ne znam. Bavim se pravom 25 godina, naravno da je moguće, ali ne želim vjerovati da se to radi iz političkih razloga, jer sav moj trud i mojih kolega onda je uzaludan. Svim svojim silama odbijam u to povjerovati“, dodala je odvjetnica.

No, do promjene može doći, ali tu u priču ulazi politika.

“Zakoni su tu i naravno da ih se može promijeniti. Ono što ljudi na vlasti smatraju da je bitno zaštiti, to će staviti u kazneni ili prekršajni zakon. Sve društvene vrijednosti koje stranka na vlasti i društvo smatraju bitnima, naći će se u zakonu. U tom je smislu to povezano s politikom”, rekla nam je Nevenka Mrčela.

“Mjera sigurnosti je donesena dok se ne okonča ta mjera zabrane, odnosno dok se ne donese odluka”, objašnjava odvjetnik Emil Havkić te dodaje kako je važno zaštititi gradske i državne interese.

“Da je riječ o političkom obračunu je hipoteza, jer prije pokretanja postupka je višegodišnji rad policije, USKOK-a, a na kraju sudac istrage itd. Prekompliciran je to mehanizam da bi tako lako mogla proći neka politička odluka.”, tvrdi Havkić.

Odvjetnik Zvonimir Šeparović smatra kako je riječ o kompleksnom problemu.

“Problem sasvim sigurno ulazi u sferu ljudskih prava. Uveli smo anglosaksonski sustav jamstva koji daje velike mogućnosti pogađanja i dogovaranja između optuženog i tužiteljstva. Međutim, te institucije djeluju dosta neobično, jer djeluju kao da si čovjek može kupiti slobodu. Ja se osobno ružno osjećam prema ovom koji ne izlazi dok ne založi nekretnine. Međutim, to je dobar institut, tamo gdje je primjeren”, rekao je.

“Nemamo provedbene procese, i svi su u čudu kako nadzirati osobu u pitanju. Dvojbeno je treba li onemogućiti obavljanje dužnosti, pitanje je koliko i kako se može omogućiti djelovanje. Nisu mu vraćena sva prava”, dodao je Šeparović.

Smatra kako je teško reći utječe li politika na sporost postupka, i ne vjeruje da će do promjene zakona doći.

“Teško je reći. Vjerojatno je USKOK prikupio podatke. Sporost je posljedica nečega, optužnica, pritvora, jamstva, zatim slobode uz ograničenja. Ja tu ne vidim politiku. Politiku vidim u onom trenutku kada je dan mig USKOK-u. Tu ne bi bilo dobro da su politički razlozi da ga se makne. On je bio politička smetnja, ali ne prevelika. On je čovjek Zagreba, ne vjerujem da bi bio prijetnja na državnoj razini. On je snaga u Zagrebu. Želim mu da dokaže svoju nevinost”, zaključio je Šeparović.

Direktno.hr/foto:hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati