Connect with us

POLJOPRIVREDNI “POTICAJI” Razotkrili smo kriminal težak 16 miliona KM koje su podijelili Lijanovići!

Published

on

Kad ne želiš da riješiš problem, formiraj komisiju. Ove krilatice proistekle iz bh. društvene zbilje bio je svjestan i Ivica Mladina, aktuelni savjetnik federalnog premijera Nermina Nikšića (SDP), kada je odlukom Vlade Federacije BiH 22. avgusta prošle godine postavljen na čelo Radne grupe za ispitivanje nezakonitosti kod podjele poljoprivrednih poticaja u iznosu od 16 miliona maraka.

Svjestan je Mladina bio i opstrukcija i pritisaka na koje će naići u mjesecima koji su slijedili. No, kako kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“, nije se na njih posebno obazirao, nego je zasukao rukave i ozbiljno se prihvatio zadatka.

Primjer Anđelića

Nakon nešto više od godinu, tačnije 9. oktobra 2013., Mladina je na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta predstavio izvještaj kojim je u potpunosti razotkriven kriminal proistekao iz javnog poziva Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva od 5. jula prošle godine, a kojim je država oštećena za 16 miliona KM.

– Ljudi su saznali kako su dijeljeni poticaji bili namijenjeni za ruralni razvoj. Svi šefovi klubova su tražili da se uključe istražni organi. Postoje indicije koje su tako jasne i tako očite. Očekuje se od mjerodavnih institucija da ovo procesuiraju – kaže Mladina, koji je inače doktorirao psihologiju, a u ratu je bio katolički svećenik u Konjicu.

Od ove sjednice Predstavničkog doma Mladina je jedna od „najtraženijih” osoba. Zovu ga, kaže, prevareni poljoprivrednici iz cijele BiH da mu se požale na rad Ministarstva poljoprivrede i resornog federalnog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića (NSRzB).

On ističe da ono što u startu budi sumnju kod Lijanovićevog javnog poziva od 5. jula prošle godine jeste njegova kratkoća. Poziv je trajao samo osam dana, što je, kaže, presedan.

– Lijanović se tada bio oglušio na zahtjev Doma naroda Parlamenta FBiH da poništi ovaj nezakoniti javni poziv. Na taj poziv stiglo je čak 1.135 prijava, što implicira da su te osobe o njemu bile ranije obaviještene, jer je nemoguće u roku od praktično pet radnih dana pribaviti svu potrebnu dokumentaciju.

Podaci do kojih smo došli nam govore da je od 1.135 aplikacija 294 njih otvoreno, da je 149 pozitivno riješeno, a 145 odbijeno.  S druge strane, čak 841 aplikacija nije otvorena! To je jedna nevjerovatna nezakonitost i presedan. Tako je ovo ministarstvo s Lijanovićem na čelu 16 miliona maraka namijenjenih za poljoprivrednike podijelilo na 149 osoba – iznosi nam Mladina šokantne detalje.

Kako navodi, nekim korisnicima je tako podijeljeno i do tri miliona maraka. On naglašava da je ovim javnim pozivom bilo propisano da ljudima od sredstava koja su oni ranije, u periodu od 1. juna 2010. do 31. decembra 2012. godine, bili uložili u svoja gazdinstva bude isplaćeno 25 posto u vidu poticaja.

Četiri su aplikanta, kako ističe Mladina, dobila više od milion maraka. To su firme „Buntić Eco” d. o. o. i „Gajevina Dušići“ Kupres u vlasništvu Pere Buntića, inače dobrog prijatelja ministra Lijanovića. Ove firme su, kaže, dobile 1.664.352 KM. „Hepok” d. o. o. Mostar dobio je 2.426.118 KM. Farma „Spreča“ i „Teleoptic“ Hadžići dobili su 1.130.122 KM, a „Bajra” iz Travnika čak 2.993.592 KM.

Samo ova četiri aplikanta, zaključuje Mladina, dobila su 7.314.189 KM, a Radna grupa nije mogla utvrditi na osnovu kojih kriterija su im dodijeljeni ovi iznosi.

U dokumentu Radne grupe, koji više podsjeća na policijski izvještaj, konstatirano je da su poticaji uglavnom dijeljeni rođačkim, prijateljskim, teritorijalnim i stranačkim vezama.

Navodi primjer Vence Anđelića, člana NSRzB-a, iz Kiseljaka. Anđelić je aplicirao za izgradnju klaonice, štale i kotlovnice. Kada su članovi Radne grupe izašli na teren, imali su šta vidjeti. Objekti su već davno bili izgrađeni.

– U Općini Kiseljak su nam predočena rješenja prema kojima je Anđelić sve ovo izgradio tokom 2005. i 2006. godine, dakle suprotno Lijanovićevom pravilniku, koji propisuje period ulaganja od 2010. do 2012. godine. Od Lijanovića je, međutim, ipak dobio 645.736 KM, dakle za nešto što je izgrađeno prije osam godina – ističe Mladina.

I brojni drugi članovi NSRzB-a, stranke čiji je Lijanović potpredsjednik, dobili su pozamašne iznose. Mladina izdvaja Ibrahima Bečića iz Kalesije, kojem je isplaćeno 30.000 KM, te Berinu Hadžić iz Zavidovića, koja je članove Radne grupe u svojoj kući čak dočekala s plavom majicom sa oslikanim srcem (logo NSRzB-a).

„Superhik“

Eklatantan primjer je, kaže, i farma „Eco co” d. o. o. Grude, koja je dobila 145.313 KM, a vlasnik joj je Miro Pejić, član Predsjedništva NSRzB i predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH.

Mladina nam je pokazao i dopis načelnika općine Bosansko Grahovo Uroša Makića u kojem se navode imena ljudi koji su dobili poticaje praktično na tuđe kuće i štale, a koji su članovi NSRzB.

– U svemu ovome ključnu ulogu su odigrali pojedini sudski vještaci, što smo i naveli u našem izvještaju. Taj institut sudskog vještaka uveo je upravo Lijanović koji je izbacio kriterij da korisnici moraju prikazati račune odnosno finansijsku dokumentaciju na osnovu koje trebaju dokazati u šta su investirali novac. Ljudi ranije nisu mogli bez računa dokazati da li su zaslužili poticaje.

Ovi sudski vještaci su napravili toliki dar-mar u cijeloj ovoj oblasti. Oni su, jednostavno, izdavali rješenja ne znajući ni gdje se nalaze pojedini korisnici. Uopće nisu izlazili na teren. Izdavala su se rješenja „na riječ“ – ističe Mladina.

Posebno je, kaže, upitan rad Komisije Ministarstva, koja je vrednovala aplikacije i dodjeljivala poticaje. Članovi te komisije, koje je odabrao sam ministar, bili su Stipe Šakić, Josip Jukić, Bešo Alibegović i Šejla Gojak.

– Jednom, na moj upit, Šakić nam je rekao da oni nisu imali metodologiju rada. No, ja bih, ipak, rekao da su je imali. Riječ je o metodologiji koja se zove „superhik“. To je metodologija iz popularnog stripa „Alan Ford”, a riječ je o uzimanju od siromašnih i davanju bogatim. Zvuči kao šala, ali drugog objašnjenja nemam – kazao je Mladina.

Počela saslušanja

Mladina nam je otkrio kako su istražni organi, ne želeći ih imenovati, odmah nakon tematske sjednice Predstavničkog doma počeli sa saslušanjima u vezi sa nezakonitim dodjelama poticaja. On se nada da će ovaj slučaj dobiti i svoj sudski epilog.

Na upit ima li paralela s onim što je Federalna uprava policije (FUP) već utvrdila, a to je da je Lijanović putem nezakonitih dodjela jednokratnih podrški počinio organizirani kriminal, čime je budžet oštetio za tri miliona KM, Mladina je odgovorio potvrdno. No dodao je da je iznos kojim je oštećena država u ovom slučaju znatno veći.

Pritisci, prijetnje i psovke

– Da li ima pritisaka? Ne bih puno o tome javno da govorim zbog nekih istraga koje se provode. Ali bilo je telefonskih poziva, psovki i vrijeđanja. Bilo je prijetnji zbog ovoga čime se bavim. Toga ima i dan-danas. Ali rekao sam sebi, hajde da ovo ozbiljno uradim. Ja mogu mirno spavati. Ne znam za one koji su se u svemu ovome ogriješili – navodi Mladina.

– javni poziv za dodjelu poljoprivrednih poticaja raspisan 5. jula 2012.

– stiglo 1.135 aplikacija

–  294 njih otvoreno

– 149 pozitivno riješeno

– 145 odbijeno

– 841 aplikacija nije ni otvorena

– pojedincima je tako podijeljeno i po 3 miliona KM

  avaz.ba

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading