Connect with us

Polovina građana živi na granici siromaštva

Published

on

Na pragu je zima i niske temperature koje će zasigurno utjecati na povećan broj siromašnih osoba, kojih je u BiH svake godine sve više. Prema podacima Svjetske banke, oko 48 posto stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18,5 posto ispod linije koja označava kritično stanovništvo. Ni ostalima, zapravo većini njih, u BiH, “ne cvjetaju ruže”.

Veći troškovi od plaće

Naime, čak 70 posto obitelji svojim prihodima ne može pokriti životne troškove. Iako su obitelji u kriznim godinama, unatoč rastu cijena, štedjele gdje su mogle te im proračun za troškove pada, prihodi im zbog pada plaća u privatnom sektoru te sve većih valova otkaza padaju mnogo brže. A obveze – posebno one kreditne – u najmanju ruku ostaju iste, a mnogima su zbog kredita u švicarcima i bitno porasle. Uz to, i cijene osnovnih živežnih namirnica svakodnevno rastu. Tu je i više od 550 tisuća nezaposlenih, samo za godinu dana 10.946 građana BiH izgubilo posao i ostalo bez izvora egzistencije, a stopa nezaposlenosti u BiH stalno raste i sada iznosi visokih 44,5 posto.

Pokazatelji upozoravaju kako se siromaštvo u BiH u proteklih deset godina udvostručilo. Na korak od gladi u ovom je trenutku 60 posto stanovnika. Sada oko 600 tisuća ljudi u BiH živi ispod granice siromaštva, jer imaju primanja manja od 120 eura (mjesečno), te tako svaki peti stanovnik BiH dnevno preživljava uz iznos od euro i pol.

Gore nego ‘90-ih godina

S obzirom na prirodne i gospodarske potencijale koje BiH može iskoristiti, tužno je da je trenutačno broj gladnih identičan situaciji iz ratnih ‘90-ih godina. Na to upozoravaju iz Merhameta i Caritasa, gdje stotine ljudi svakodnevno čeka obrok. BiH ima oko 145.000 korisnika socijalne pomoći, i to 102.921 u FBiH, te oko 42 tisuće u RS-u, primanja manja od 100 KM, njima je ipak najteže sastaviti kraj s krajem.

Siromaštvom je u BiH pogođeno 566.025 građana s mjesečnim prihodom do 205 KM. Iza njih je skoro polovina stanovništva koja živi na granici siromaštva. Gdje je srednji sloj? Njih je sve manje i manje! Kažu da je u takvom statusu tek svaki deseti bh. stanovnik. Na kraju dolaze osobe koje žive u izobilju, Malo ih je al’ ih ima, kažu tek svaki dvadeseti. Među njima je i 57 zastupnika, koliko ih ima u Parlamentu BiH, primaju od 2500 do 3500 eura. Umirovljenici žive teško, loše, mnogi su na udaru siromaštva.

Oko 255.000 prima mirovinu do 310 maraka. Za posljednjih pet godina mirovine su povećane za pet posto, a troškovi života poskupjeli su dvostruko. Najlošije je u svemu to što boljitak još nije na vidiku.

večernji list

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading