Položaj Hrvata u BiH zahtijeva zasjedanje Hrvatskoga sabora

    0

    Jedan je od osnivača HDZ-a – barakaš. Bliski suradnik prvog hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. Upravo ga je Tuđman 1999. godine imenovao za ministra za odnose s Federacijom i BiH. Milan Kovač je danas član Predsjedništva HDZ-a i predsjednik Odbora za Hrvate u BiH. U intervjuu za “Večernji list” govori o aktualnoj politici HDZ-a, ali i ljevice prema hrvatskom pitanju u BiH. Posve otvoreno govori i o gašenju Herceg Bosne.

    [quote]Dolaskom HDZ-a s koalicijskim partnerima na vlast odnos Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH bit će u skladu s Ustavom RH i drugim sporazumima kojih je Republika Hrvatska supotpisnik s drugim državama – rekao je Kovač[/quote]

    • Nedavno ste najavili da će dolaskom HDZ-a na vlast doći do promjene politike Zagreba prema Hrvatima u BiH. O kakvoj promjeni je riječ?

    Dolaskom HDZ-a s koalicijskim partnerima na vlast odnos Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH bit će u skladu s Ustavom RH i drugim sporazumima kojih je Republika Hrvatska supotpisnik s drugim državama – Washingtonski i Daytonski sporazumi. Od 2000. godine niti se poštovao Ustav RH u kojem je jasno naznačeno da Hrvatska mora voditi brigu o Hrvatima izvan domovine, niti se reagiralo na izmjene potpisanih sporazuma na štetu hrvatskog naroda u BiH.

    • Što bi konkretno donijelo ministarstvo za Hrvate izvan Hrvatske čije ste osnivanje najavili?

    Dolaskom na vlast 2000. godine lijeva koalicija prvo što je učinila bilo je ukidanje ministarstva za iseljeništvo i stavljanje izvan snage sporazuma o posebnim odnosima između RH i Federacije BiH. Takvim činom Hrvatska i Federacija BiH su izgubile na desetke tisuća radnih mjesta jer je izostao sinergijski učinak gospodarske suradnje pa nije čudo što su danas na koljenima i jedno i drugo gospodarstvo te se širi socijalni bunt i štrajkovi na obje strane granice. U isto to vrijeme Republika Srbija osniva ministarstvo za Srbe u regiji i dijaspori te potpisuje sporazum o posebnim odnosima s Republikom Srpskom. Ministarstvo za Hrvate izvan domovine će svojim aktivnostima pokušati vratiti povjerenje iseljene Hrvatske i zajedničkim djelovanjem kao i 90-ih godina omogućiti Republici Hrvatskoj izlazak iz gospodarskog i demografskog kolapsa.

    • No, kako gledate na aktualne stavove ljevice prema hrvatskome pitanju u BiH koji su bitno drukčiji od onih iz 90-ih?

    Promjena stava je nastupila ulaskom Hrvatske u Europsku uniju gdje vrijede druga pravila igre. Zar nije ogromna većina socijalista u Europskom parlamentu glasovala za Rezoluciju o federalizaciji Bosne i Hercegovine kao jedinom rješenju unutarnjeg političkog ustrojstva države koja će se tek tada moći posvetiti rješavanju nagomilanih gospodarskih i inih problema i kao uređena država moći početi pregovore o ulasku u EU kao zajednicu suverenih država.

    • I predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je podržao Milanovićev dolazak u Mostar. Čini se da je to jedno od rijetkih pitanja u kojima se vlast i oporba u Hrvatskoj slažu?

    Svaki potez aktualne vlasti koji je na tragu zaštite nacionalnih interesa Republike Hrvatske i hrvatskog naroda u cjelini mi ćemo objeručke podržati i pozdraviti. Ovaj posjet predsjednika Vlade je na tom tragu. To je jedan od rijetkih poteza u posljednje dvije godine njihova mandata.

    • Možemo li u dogledno vrijeme očekivati ozbiljnu raspravu u Hrvatskom saboru o hrvatskome pitanju u BiH?

    Sumnjam da će aktualna većina lijeve koalicije pristati na takav potez iako ta tema zahtijeva hitno zasjedanje Sabora već duže vrijeme.

    • S ove vremenske distance i s obzirom na položaj Hrvata u BiH, je li bilo pogrešno gašenje Herceg Bosne?

    Da se znalo kakav će biti tijek događanja u Hrvatskoj od 2000. godine te odnos međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH, nitko normalan i dobronamjeran ne bi podržao gašenje i utapanje Hrvatske Republike Herceg Bosne u Federaciju BiH. Ona je bila jedini mogući institucionalni okvir koji je mogao u takvim okolnostima osigurati opstojnost hrvatskog naroda u tada razrušenoj i nefunkcionalnoj državi kakva je bila BiH. Herceg Bosna nije nedonošče koje je uneseno u Federaciju.

    • Koliko su točna svjedočenja da je Alija Izetbegović nudio predsjedniku Tuđmanu podjelu BiH?

    Nisam nazočio takvim razgovorima, ali iz izjava svjedoka je razvidno da je Alija Izetbegović nudio dr. Tuđmanu zapadnu Hercegovinu dok su istodobno njegovi emisari u Beogradu dogovarali podjelu BiH sa srpskim vodstvom.

    • Često ste razgovarali s prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Je li kod njega ikada bilo sumnje nakon Washingtona i Daytona da bi se Hrvatima u BiH moglo događati ovo što im se upravo na političkom planu događa?

    Često smo razgovarali, a naročito 1999. godine kada me imenovao za ministra u Vladi za odnose s Federacijom i Bosnom i Hercegovinom. Mislio je kako će posebni odnosi koji su bili potpisani i ratificirani u Saboru i Parlamentu Federacije BiH biti dostatna osnova za očuvanje ravnopravnosti hrvatskog naroda u FBiH.

    vecernjilist

    facebook komentari