Pratite nas

Položaj Hrvata u BiH

Objavljeno

na

U što se pretvorilo Sarajevo, najbolje je osvjetlao primjer zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, Hercegovca sa zagrebačkom adresom, čovjeka koji navodno nastoji svima biti prijatelj iako to niti u Pusic Bandicteoriji nitko još nije uspio. Ali možda Bandiću pođe za rukom.

Od nekoga tko je bio dobrodošao na Baščaršiju i ćevape, gotovo kao Stipe Mesić, odjednom je Hercegovac postao najveći neprijatelj države Bosne i Bošnjaka. Samo zato što se drznuo reći kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini u podređenome položaju.

Unatoč tomu što su ga u Sarajevu popljuvale vlasti, najpoznatiji Hercegovac odlučio je ipak skoknuti u Sarajevo 6. travnja na dan koji se u tome gradu proslavlja u spomen na navodno oslobođenje. A jedino što je u tome gradu ostalo u formalnome smislu oslobođenja novine su istoimenoga naziva, ali i grad oslobođen od najvećega broja prijeratnih Hrvata, ali i Srba.

Dočekali su ga kardinal Vinko Puljić, predsjednik HKD-a Napretka Franjo Topić, legendarni Ćiro Blažević i Ante iz sveprisutnih reklama Tomata, Emir Hadžihafizbegović.

Na kraju je Bandić otišao i na svečanu sjednicu Gradskoga vijeća, u osinje gnijezdo koje mu je nedavno oduzelo već dodijeljeno priznanje počasnoga građanina. Ta je odluka uslijedila kao reakcija na intervju što ga je Bandić 10. ožujka dao televizijskoj mreži Al Jazeera Balkans rekavši tom prigodom kako bi uspostava trećega entiteta u BiH mogla biti način rješavanja statusa hrvatskoga naroda u ovoj zemlji koji je podvrgnut majoriziranju.

“Bosna i Hercegovina zemlja je triju konstitutivnih naroda i, nadam se, uskoro i triju entiteta, da svatko ima mogućnost izabrati svoje predstavnike”, rekao je među ostalim gradonačelnik Zagreba u spornome intervjuu.

Pusić

Za razliku od Bandića, slično priznanje za posve druge zasluge dobila je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Ona je postala počasna građanka Bihaća i to zbog politike koju je vodila 90-ih godina prema Bosni i

Kako žive Hrvati, bilo da se radi o Bihaću ili pak glavnome gradu Sarajevu, i tko je prava žrtva kako u ratu tako i poslije najbolje povezuju dva iako naizgled Vlado Santicizolirana, ali posve podudarna slučaja teških zločina. Jedan je likvidacija generala Hrvatskoga vijeća obrane Vlade Šantića 1995. godine u Bihaću, a drugi smaknuće hrvatskoga doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara iz 1999. godine u središtu Sarajeva.
Hercegovini i inzistiranju na njezinu jedinstvu bez podjela, kako su službeno objasnile vlasti toga grada. No prvotni prijedlog Povjerenstva za dodjelu priznanja grada Bihaća, koji je na kraju odbačen glasio je posve drukčije. Dapače i ekskluzivno ga objavljujemo!

“Prof. dr. sc. Vesna Pusić jedna je od onih hrvatskih intelektualaca i političara čiji stav o odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini nikada nije bio pod utjecajem nacionalističkih manipulacija, poput one kako Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao konstitutivni narod, imaju pravo na entitet u okviru kojega će ostvarivati suverena prava.

U vrijeme najžešćih hrvatskobošnjačkih sukoba, kad se koncept takvog „entiteta” nastojao ostvariti kroz zloglasnu Herceg– Bosnu, Vesna Pusić pripadala je uskom krugu intelektualaca, okupljenih oko časopisa Erasmus, koji su, zbog provođenja i podupiranja takve koncepcije, zahtijevali ostavku tadašnjega autoritarnog predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana”, stajalo je u prijedlogu oko dodjele priznanja šefici HNS-a i diplomacije Pusić.

No gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević tek je na intervenciju vijećnika iz reda HDZ-a 1990. Romana Jurića ipak izbacio sporni citat o Tuđmanu i zločinačkoj Herceg-Bosni. No iako je to tako na kraju formalno izgledalo bez zločinačke tvorevine i Tuđmana, poruka tko postaje ‘prijatelj Bosne’, odnosno dobiva počasti, jasna je.

Kako žive Hrvati

A kako žive Hrvati, bilo da se radi o Bihaću ili pak glavnome gradu Sarajevu, i tko je prava žrtva kako u ratu tako i poslije najbolje povezuju dva iako naizgled Vlado Santicizolirana, ali posve podudarna slučaja teških zločina. Jedan je likvidacija generala Hrvatskoga vijeća obrane Vlade Šantića 1995. godine u Bihaću, a drugi smaknuće hrvatskoga doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara iz 1999. godine u središtu Sarajeva.

Jedan je ubijen po nalogu armijskoga generala Atifa Dudakovića i uz blagoslov tadašnjega državnog vodstva u Sarajevu kojemu je bio na čelu Alija Izetbegović, a drugi pak u režiji tajne muslimanske obavještajne službe kojom na izravan ili neizravan način i danas upravlja član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović, sin upravo muslimanskoga oca nacije Alije Izetbegovića.

Nedavno su, 19 godina od ubojstva, nakon nekoliko lažnih obavijesti uz tvrdnje zaštićenoga svjedoka navodno otkriveni Šantićevi posmrtni ostatci, no nakon detaljne analize u najsuvremenijem laboratoriju za DNA analizu u Tuzli, nije moglo utvrditi radi li se o Šantiću jer je njegovo tijelo bilo u bačvi s kemikalijama i više puta spaljivano.

U drugome pak slučaju Joze Leutara čak i uz asistiranje ili zataškavanje američkoga FBI-ja istraga nikada ničim nije rezultirala. A upravo tajna ruka koja upravlja svim tim procesima nalazi se u Sarajevu, koje se predstavlja svijetu lažnim multikulturalizmom i otvorenošću.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati