Pratite nas

Naši u svijetu

Položaj Hrvata u Srbiji

Objavljeno

na

Samo kratko da vas upoznam s udrugama koje pokušavaju očuvati identitet Hrvata u Novom Sadu.

Najbrojnija udruga je HKPD Jelačić koja djeluje u Petrovaradinu, rodnom mjestu bana Jelačića, zatim HKUPD Stanislav Preprek te HKC Novi Sad koji djeluju u samom gradu Novom Sadu. Ukupan broj članova ova tri društva je od 120 do 150 članova što je mali postotak u odnosu na broj Hrvata koji žive u gradu, a koji se kreće od 12 000 do 15 000, ovisno kako se gleda, sam grad ili grad sa okolnim mjestima. Najveći broj aktivnih članova ima HKPD Jelačić.

siniša bozulićO stanju hrvatskog jezika možete lako zaključiti po mom govoru a većina nas tamo govori isto ili vrlo slično kao ja. Radi toga su ove udruge nužne jer u njima djeluju poznavaoci našeg jezika, te se u udrugama koliko toliko jezik čuva, kroz glazbu i izvođenje pjesama na našem jeziku, ali i kroz poeziju koju udruga Preprek već šest godina tiska i izdaje u zborniku Preprekovo proljeće na hrvatskom jeziku. Problem svih ovih udruga je u pomlatku, malo mladih se aktivira. Drugi problem je prostor za okupljanje koji udruge ne posjeduju a teško da će i posjedovati bez pomoći. Kako bih želio biti kratak sada ću reći moje mišljenje, a i jednog dijela novosadskih Hrvata, o stanju hrvatskog korpusa u Republici Srbiji, posebno u Vojvodini.

Hrvatski korpus u republici, a i pokrajini, bi bilo nužno prvo ujediniti a potom uvjeriti da se upiše u poseban birački spisak. Prvo treba učiniti da bi se ljudi ohrabrili a drugo kako bi mogli demokratski birati svoje predstavnike u svoje nacionalno vijeće. Ova dva posla nužno je provesti što prije jer bez ujedinjenja kompletnog korpusa teško da možemo očuvati nacionalni identitet. U ovom poslu mora pomoći i crkva, ali i naša domovina, posebno u poslu upisa u posebni birački spisak.

Ujediniti se

Kada to postignemo sigurno će se prevladati ovo stanje koje sada imamo, gdje ispada da Hrvati žive samo na sjeveru Bačke i nešto malo u Srijemu, ovi posljednji bez nekog većeg uticaja na rad institucija hrvatskog korpusa, jer je sva vlast u rukama Subotice s okolicom. Ostali Hrvati, a ima nas po cijeloj Srbiji, negdje više negdje manje moraju sami bez pomoći institucija, jer ne stignu do njih, nemaju svoje predstavnike u njima ili se boriti da se čuju ili se jednostavno prepustiti asimilaciji okruženja i vremenom nestati. Institucije Hrvata u Srbiji moraju voditi računa o svakom tko se osjeća i deklarira kao Hrvat na cijelom teritoriju Srbije, a posebno na teritoriju Vojvodine.

Hrvati u parlamentu pokrajine i republike moraju biti zastupljeni sa jasnim predznakom manjine. To možemo postići samo ujedinjenjem korpusa i zapostavljanjem osobnih interesa te jasnim stavom da su građani Srbije, ali isto takvim jedinstvenim stavom da su Hrvati. Stravični problemi koje smo imali tijekom devedesetih, zbog kojih je naš nacionalni korpus u najmanju ruku prepolovljen, uglavnom su prošlost.

Takvih drastičnih primjera više nema, te je taj dio priče završen, a nas i ostale građane zaokuplja preživljavanje, borba za opstanak, obzirom da je industrija propala te da nema posla a to ugrožava sve, ne samo naš korpus. Ono što bih još želio istaknuti je da očekujemo od naše Vlade, mislim na Hrvatsku, da od Srbije traži reciprocitet to jest sve što srpska manjina ima u Hrvatskoj isto to treba imati i hrvatska manjina u Srbiji, to mi sami sigurno ne možemo ostvarit. Nas u Srbiji vidim kao most za smirivanje odnosa dvije države i dva naroda.

[ad id=”40551″]

Siniša Božulić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati