Pratite nas

BiH

Ponekad nam se tako učini …da mrzimo … a onda voda na površinu izbaci tonu čudesnih ljudi…

Objavljeno

na

Ej, šta da ti je nešto bilo? Tebi. I mačku. I tvojima. Kući čije obrise mogu prepoznati i u najcrnjem mraku. Šta da je sve samo nestalo? Kao gumicom izbrisano. A toliko ti toga nisam rekla. Prestrašno je kako olako shvaćamo život, onda kad mu ništa ne prijeti. Pretužno je koliko se osjetimo malima tek kad nas strese do dna tabana, kad nam sve oko nas pokaže koliko je taj život zapravo krhak kao titraj paučine u ćošku.

Kažeš, ne spavate noćima. Stražarite nad silinom vode. Pišeš mi kako od jezivog huka rijeke ne čuješ vlastite misli. I da je potpuno potopilo sve. Pizzeriju gdje smo jeli. Tamo gdje sam standardno bila najviši gost i gdje konobari vole kamenjarke Hercegovke. Čuvaj bateriju od mobitela, govorim ja. U istom trenu se sjećam kako si izišao perfektno regulirati situaciju s drotovima koji su me zaustavili jer sam prošla kroz jednosmjernu ulicu u tvom, za mene dotada sasvim nepoznatom gradiću. Naravno, raspravljala sam se s njima naveliko sa sve mašućim mi rukama i grlatim glasom. I kako si taj gradić, stješnjen među bosanskim brdima i maglom, mojoj sestri pokazivao iz najljepše moguće perspektive, da ga zapamti. Da ga zavoli. Njoj, poznatom ljubitelju samo južnih, mediteranskih, vječno sunčanih krajeva.

Kažeš, nemate struje, vode, interneta. Ne znaš da se odjednom spontano organiziraju ljudi iz cijele zemlje da pomognu tvom gradiću i mnogim drugim mjestima koja nikad u životu nisu možda ni posjetili. Ne znaš da mi se javlja na desetine i desetine divnih lica odsvuda i nude svoje kuće u Ljubuškom, Čapljini, Mostaru, Širokom, Neumu, Međugorju za prihvat ljudi koji nemaju više ništa svoje osim sebe. Ne znaš da Fejsbuk konačno izgleda kao korisna oglasna ploča bez sisa, guzica, vrijeđanja i budalaštine. Ne znaš kako se sjajno svi organiziraju, dogovaraju, koordiniraju, odlaze tamo gdje je najteže s lakoćom. Ne znaš da ljudi po cijeloj Hercegovini sakupljaju i donose pune pakete hrane, lijekova, odjeće. Umataju ih nekom neopisivom solidarnošću. Ne znaš da od snage tog osjećaja u isto vrijeme boli duša i srce se smije. Jer se sve radi s nekim iznimnim dignitetom, bez puno priče, pompe i kompliciranja. Ljudski. Jer nije potrebno puno pitanja, svi se razumiju pogledima. Sudaranjem kolicima u supermarketima dok kupuju najvažnije. Dodavanjem paketa iz ruke u ruku dok ih slažu u kamione i kombije. Pronoseći kroz dlanove priču veću od života.

Priču koju svih dvadeset godina nisu uspjeli stvoriti ni svi europski potrčci što su na našoj nevolji bildali svoje životopise, ni domaći vladini luzeri mađioničari, nevladini wannabe miritelji, ni okrugli stolovi, seminari, paneli, dogovori, razgovori, pregovori ni konferencije. Priču koju su istkali ljudi za ljude. Nenametljivo, iskreno, kao da je to najnormalnija stvar na svijetu. Kao da nije. Tri je zadnja dana apsolutno sve osim ljudskosti potpuno suspendirano. Kao u nekom vakuumu koji ne propušta unutra ništa osim pozitive i nade. Tri je zadnja dana toliko tužno i toliko ponosno biti dijelom ove zemlje. Ništa teže i ništa ljepše u isti mah.

Kažeš, hladno je i sanjaš tuš. Ej, a šta da ti je nešto bilo? Toliko ti toga nisam rekla. Naprimjer, da te volim i kad neokupan smrdiš, jer ti duša miriše sve dovde. I da nikad više, dok postojim, neću život shvaćati olako, misleći da uvijek ima vremena za prijatelje, obitelj, neke neizgovorene riječi, neke odgođene zagrljaje. Jer nema. I često ništa nije onako kako volimo misliti.

Ponekad nam se tako učini da samo pada kiša, a u vodi nestanu gradovi i životi kao razrušene lego kocke. Ponekad nam se tako učini da mrzimo kao podivljale zvijeri, a voda na površinu izbaci tonu čudesnih ljudi. Himalaje od ljudina.

Martina Mlinarević Sopta l facebook.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Mosoru obilježena 71. obljetnica smrti „Škripara“

Objavljeno

na

Objavio

Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru (široki Brijeg) je u nedjelju, 17. rujna, obilježena 71. obljetnica smrti  „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946.

Marijofil Mandić, Zlatko Ćavar, Jure Zovke, Božo Hrkać, Jakiša Alpeza, Vidak Prskalo, Veselko Rezić, Ivan Jurčić, Ivan Kolobarić i Ivan Katura imena su ubijenih “Škripara”, za čije ubojstvo nitko nikada nije procesuiran.

Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih “Škripara”.

Na grob stradalih Škripara vijenac je položilo izaslanstvo Grada Širokog Brijega, Gradski vijećnici Stjepan Marić i Vlado Ćorić, zastupnik u Skupštini ŽZH Ivan Damjanović i Marko Ćavar.

Vijenac su također položili članovi navijačke skupine “Škripari” koji ponosno nose njihove ime.

Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Krešić: Vehabijske zajednice u BiH su mnogobrojne

Objavljeno

na

Objavio

Pokazalo se da su vehabijske zajednice u BiH mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u BiH.

”Činjenica je da je tema radikalizacije u Bosni i Hercegovini svakodnevna i da se o tome govori svakojako.

U više navrata upozoravao sam na taj problem te smo ga i prepoznali kroz strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma”, kazao je Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u intervjuu za Hrvatski medijski servis.

Dodao je kako i isto tako i činjenica da i ”naši partneri vode računa o stanju u Bosni i Hercegovini, tako da vrlo često imamo različite informacije o tome”.

”Pojavom tzv. Islamske države na prostoru Iraka i Sirije, to je pitanje u Bosni i Hercegovini vrlo brzo artikulirano u velikom kapacitetu.

Pokazalo se, naime, da su vehabijske zajednice u Bosni i Hercegovini mnogobrojne, umrežene, s tisućama članova i sljedbenika te, što je najopasnije, s mnogostruko više simpatizera među “običnim”, autohtonim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Tako se gotovo neosjetno težište sa stranaca prenijelo na domaće stanovništvo koje je konvertiralo u radikalnu ideologiju”, rekao je Krešić.

Krešić je upozorio na visinu kazni za osobe optužene zbog odlaska na strana ratišta na Bliski istok.

”U ovom dijelu postoje velika nesnalaženja u kojem smjeru treba ići i poduzimati aktivnosti. Neki od njih će izdržati svoje kazne na koje su osuđeni, a da nisu prošli kroz programe deradikalizacije. Činjenica je da će po odsluženju kazne te osobe biti slobodni građani i idoli za sljedbenike ideologija koje su u nastajanju, a koje ne uvažavaju različitosti Bosni i Hercegovini. To je ono što ne bismo trebali nikako ignorirati”, kazao je Krešić.

facebook komentari

Nastavi čitati