Pratite nas

Poništen izbor novog generalnog direktora Aluminija

Objavljeno

na

MOSTAR – Sud koji je trebao izvršiti registraciju Željka Kordića za generalnog direktora Aluminija d.d. Mostar nije isto uradio zbog neregularnosti rada Nadzornog odbora ovog poduzeća!

Kako ekskluzivno ove subote doznaje Dnevno.ba Mirko Puljić nije mogao biti na toj dužnosti sukladno Zakonu (ima 72, a ne bi smio imati više od 65 godina), te se sumnja još i u to da je natječajna prijava kandidata Željka Kordića bila nepotpuna!

Navodno je, kako doznajemo od dobro obavještenog izvora, njegova dokumentacija nadopunjavana, jer u prvi mah nije bilo razvidno iskustvo dotičnog na rukovodećim radnim mjestima.

Postavlja se pitanje što će se dalje događati i do kada će obični radnici Aluminija ispaštati, ali po svemu sudeći kompletan NO Aluminija Mostar sada će vjerojatno biti raspušten ili možda popunjen s novim članovima.

U svakom slučaju cjelokupan postupak imenovanja direktora mostarskog poduzeća vraća se na početak. Dragan Čović tako nije uspio u svom najnovijem pokušaju preuzimanja još jednog iznimno važnog gospodarskog subjekta u Hercegovini, iako je kojih 5-6 dana prije katoličkog Božića obavio povjerljiv razgovor s jednim članom Povjerenstva oko ocjenjivanja kandidata predloženog za generalnog direktora.

Također, portal Dnevno.ba u posjedu je određenih dokumenata oko svih ovih “marifetluka”, a što je posebno zanimljivo Jerko Ivanković Lijanović i Dragan Čović 19. siječnja su održali tajne sastanke sa članovima NO-a koji su se odvijali do pola noći tog dana, odnosno sve dok nisu pronašli zajednički stav kojeg kandidata imenovati za generalnog direktora.

Na predstavnike tri člana Malih dioničara također je izvršen veliki pritisak od strane HDZ-a BiH, dok su se ostale političke opcije morale jednostavno prikloniti odluci Čovića i Lijanovića.

Predstavnik Tihomir Kralj iz Zagreba bio je inače suzdržan prilikom izbora Željka Kordića što također ponešto govori o čitavoj spletki iz kuhinje HDZ BiH – NS RZB! No, bilo kako bilo dobro je što se na kraju ipak postupilo po zakonu i što se Sud uistinu pokazao kao jedno neovisno i profesionalno tijelo i to posebno treba pohvaliti u ovoj priči.

dnevno.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati