Popis: Kreće prikupljanje podataka za prepucavanje do 2016.

    0

    Prvi rezultati popisa stanovništva bit će poznati za 90 dana od završetka popisa, a cjeloviti podaci prikupljeni od 1. do 15. listopada bit će dostupni do polovine 2016. godine.

    Agencija za statistiku, zadužena za sve poslove vezane za popis,  objavljivat će rezultate postupno, pa će se objavljivati podaci po konačnoj obradi. Tako će se obrađivati podaci po ”poglavljima” – nacionalna i vjerska pripadnost, obrazovna struktura stanovništva, ekonomske karakteristike, starosne karakteristike i slično.Namještanja

    U popis stanovništva, čiji troškovi iznose 46 milijuna KM, bit će uključeno 18.879 popisivača i 2.464 instruktora, kojima će pak biti podijeljeno pet milijuna popisnica. Problemi koji su se javili zbog odustajanja popisivača riješeni su tako što ih su zamijenjeni osobama iz rezerve.

    Sam proces odabira popisivača pratile su i tvrdnje pojedinaca o namještenjima, pa su mediji izvještavali, a kandidati svjedočili, da je među popisivačima i veliki broj zaposlenih, iako su prednost imali nezaposleni. Prednost su trebali imati i oni s višom izobrazbom, ali je i tu bilo tvrdnji i preskakanju pravila. Također, tamo gdje je nacionalna pripadnost bila jedan od uvjeta za uvrštavanje među popisivače bilo je malverzacija. Neki su se zbog toga i izjašnjavali drugačije, pa se u medijima pisalo i o mijenjanju nacionalnosti. Tako je u Kiseljaku na popisu popisivača osvanuo Slovenac, koji je ujedno i zaposlen u općinskom Vijeću. Što pak nije zasmetalo nikome da ga, zaposlenog zaposli među popisivače.

    Posljednjih tjedana glasnija od prigovora na poštivanje propisa prilikom izbora popisivača bla je kampanja za popisivanje. Dok je Srbima predsjednik entiteta Milorad Dodik poručio da se popisu odazovu ”masovno i bez oklijevanja”, kampanja kod Hrvata i Bošnjaka bila je nešto glasnija.

    Popisne poruke

    Hrvatsku političari, udruge i mediji pozivale su Hrvate na popis uz poruke kako je riječ o važnom događaju čiji pak rezultati ne bi smjeli doći do granice da se pretvore u nacionalnu manjinu unatoč zajamčenoj konstitutivnosti. Katolička crkva je objavila kako je prije rata u BiH je živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva dok ih danas u zemlji živi samo 435.000.

    Tako u nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni i Hercegovini od 1991. do 2011. godine, stoji da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s područja Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata.

    Stoga su u pozivima na ozbiljno shvaćanje popisa uglavnom naglasci stavljeni na potrebnu brojnost Hrvata. Tako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako je popis stanovništva prevažan za hrvatski narod, ali i za BiH u cjelini te da će se iz rezultata popisa izvlačiti mnogo onoga što on u  sebi ne krije kao statistički normativ.

    ”Preko popisa se žele slati i određene poruke. Znam da je bilo interesa određenih, prije svega među Bošnjacima, da se kroz popis profilira i četvrti narod koji bi trebao biti brojniji od Hrvata, pa da se i na taj način špekulira o jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH”, rekao je Čović.

    Brojnost

    Iste poruke o važnosti dolazile su i preko granice od kud su dolazile poruke da će, padne li broj Hrvata ispod deset posto, biti teža pregovaračka pozicija. Stoga su Hrvati pozvani da popišu i rodbinu koja nije u BiH.

    No, najviše prašine podigao je poziv Bošnjacima i preporuke kako se izjasniti na popisu. Osudu javnosti izazvali su i spotovi Omladinskog kulturnog centra iz Gradačca u kojima djeca poručuju Bošnjacima kako se izjasniti. Unatoč osudama za zloupotrebu djece, tvorci ovih poruka rekli su kako su željeli upozoriti Bošnjake na ono što je njima bitno. A Bošnjaci, čini se imaju najviše nedoumica oko ovoga popisa što je i izazvalo brojniju i snažniju kampanju za popisne ”preporuke”. U strahu da se ne bi dobar dio populacije izjasnio kao Bosanac ili kao Musliman, što bi umanjilo brojnost Bošnjaka, organizirale su se tribine, snimali spotovi te izdavane brošure.

    No, uglavnom se kreatorima tih poziva zamjerala paranoja i strah od toga da će ih netko prevariti na popisu ili nekome osobno nametnuti nešto druge. Stoga, Bošnjaci su pozvani na oprez, pa je i akademik Muhamed Filipović poručio kako ne smiju dozvoliti da ih itko zbuni po pitanju bošnjaštva, islamske vjeroispovijesti i jezika bosanskoga.

    Spomenuta kampanja i njezina agresivnost pripomogli su da se skrene pozornost sa stvarne važnosti popisa.

    Tri popisna obrasca

    Tako popis stanovništva ima izuzetnu važnost kada je u pitanju apliciranje za razvojne projekte lokalnih zajednica kod EU. Također, popis bi u konačnici trebao utvrditi ono što mnoge institucije rade ”odoka”. Tako će napokon biti poznat omjer zaposlenih i nezaposlenih, broj studenata, kvaliteta i stupanj izobrazbe stanovništva, uvjeti stanovanja i mnoge druge bitne činjenice koje država BiH o svojim stanovnicima nema od svojeg osnutka.

    Prilikom popisa popisivač će popunjavati tri obrasca P1, P2 i P3 obrazac. U obrascu P1, u kojem ima 46 pitanja i od kojih su 27 obvezna, je najvažniji za popis. Obrazac P2 ima 32 pitanja u kojeg su, budući da u BiH nije bilo popisa u posljednje 22 godine, uvedena i neka nova pitanja koja nisu karakteristična za popis stanovništva, domaćinstva i stanova u zemljama EU, a odnose se uglavnom na migracije i slično.

    Kada je u pitanju popisnica P2, ona sadrži pitanja o vrsti stambene jedinice, površini, a popisuje se čak i kuhinja kao i njezina kvadratura, posjedovanje vode u stanu, vrsta grijanja, tip zgrade, materijal od kojeg je napravljen krovni pokrivač i kuća, pristupačnost ulaza u zgradu ili kuću, postojanje ili nepostojanje lifta, je li toalet zaseban ili je u sklopu s kupaonicom i slično. Također, ovaj obrazac sadrži i pitanja o domaćinstvima, raspoloživom poljoprivrednom i šumskom zemljištu i ribnjacima te pitanja o vrstama uzgojenih poljoprivrednih površina, pitanja o stoci, peradi, košnicama pčela i slično.

    Vrijeme za polemike

    Kako je ranije rečeno u statističkim agencijama, vrijeme potrebno za popis jednog domaćinstva je oko 45 minuta, a svaka punoljetna osoba može dati podatke za domaćinstvo u kojem živi. Ako popisivači nikoga ne zateknu u domaćinstvu ostavljaju obavještenje da će ponovo doći, a ako ni poslije tri puta nikoga ne zateknu na adresi ostavit će obavijest da se građani jave popisnom povjerenstvu i dostave podatke. I oni koji žive izvan granica BiH imat će priliku da popune popisnicu putem interneta i isključivo poštom da je pošalju na adresu nadležne statističke agencije.

    Iz probnog popisa provedenog u našoj zemlji od 15. do 29. listopada prošle godine dobili su se podaci da polovinu stanovništva Bosne i Hercegovine čine Bošnjaci, drugi po brojnosti su Srbi – 32 posto, 12 posto populacije izjasnilo se kao Hrvati, a u kategoriju „ostali” svrstalo se šest posto građana. Preliminarni rezultati popisa bit će objavljeni u roku od 90 dana, dok će ostali rezultati biti objavljivani od 1. srpnja 2014. do 1. srpnja 2016. godine.

    I dok se službeno tvrdi kako će podaci s popisa biti od koristi kada su u pitanju strategije i planovi razvoja, jasno je da će Bosna i Hercegovina, nakon popisa grcati u borbi s brojevima te prepucavanjima s podacima o raseljenima i protjeranima, umrlima i živima. Budući da će podaci u potpunosti biti poznati tek 2016., vremena za polemike će biti.

    dnevno.ba

    facebook komentari