Poplava kao motivacija za novi iskorak zajedničke regionalne politike

52

Zaredali strančarski motivacijski skupovi. Prvi je krenuo SDP i u tu svrhu je vladin nered, nerad i pad proglasio redom, radom i rastom. Skupu su snažan motivacijski naboj poljuljanom članstvu dala dva događaja. Linić je sjeo u zadnji red sluteći što ga čeka u sukobu na ljevici. I drugo, Milanovićeva je vlada proglašena najboljom vladom dosad. Svakako treba pohvaliti koreografiju, razglas i svjetlosne efekte esdepeova skupa.

Ipak, i u vizualnom pogledu HDZ je prošli tjedan nadmašio SDP pokazavši u Ciboni kako nije bez razloga preuzeo vodstvo popularnosti u anketama partijskih medija. Nova snaga – novo vrijeme zgodan je slogan stranačkoj vojsci da lakše zaboravi prošlost, da se hitro okrene budućnosti i zdravo za gotovo prihvati bezbroj puta ponovljenu temeljnu tezu vodstva da je stranka konsolidirana. Kad bi se sudilo samo po koreografiji motivacijskoga skupa, stranka se doista konsolidirala na crtovlju Ode radosti gudala Ane Rucner.

Savez za Hrvatsku održao je običan skup na kojemu je predstavio kandidate za izbore u Europski parlament. Odmah treba reći da je imao najlošiji lightshow. Zato je skup medijski bojkotiran. Ne vidim drugoga razloga. Ako, naime, ne štima blještavilo forme, k tome čula se još i najava opasne namjere o Oluji br. 2, onda je najbolje držati se u medijskom prostoru, koji je odavno konglomerat loših uređivačkih politika, dosadašnjih bipolarnih recepata. Taj stav glavnih medija dosad se pokazao kadrovski i porezno isplativim kako HRT-u tako i EPH-u.

Motivacijskim aktivnostima pridružio se i Ivo Josipović. On je svoju predizbornu pozornicu raširio preko Atlantika pokušavajući na nju upecati Obamu, koji očito nije vesla sisao, pa je motivacijski izlet u SAD propao. Od njega je ostala samo poruka Amerikanaca upućena Josipoviću i njegovoj glasačkoj vešmašini lijepih partizanskih kapama šivanih u Srbu da vrate još 1945. otete stanove. Obami je sigurno (u ovom trenutku) draža Kolinda iz NATO-a od Ive iz partizana.

Što od jada, što od oborina, nebrige i starosti počeli su potom pucati nasipi. Vlast je odmah skužila da je riječ o regionalnom problemu. Nekoliko dana poplavljeno stanje u regiji bilo je vijest dana, dok su u međuvremenu rasli vodostaji Save i Une. Pukli nasipi i doma! Poplava je odmah pretvorena u motivacijski skup regionalne politike. Naime, „region“ će zajedno „aplicirati“ prema Europskoj uniji, dosjetila se vanjskopolitička mudrost Vesne Pusić.

Sve naše nedaće, nadaju se u najboljoj dosad, riješiti će Europska unija, kao što je nekada sve rješavao Tito, od vanjskih zaduživanja do uvoza željeza. A zapravo riječ je o dva kratka spoja. Prvi, naša obrana od poplava još funkcionira na jugoslavenskoj matrici. Drugi, jugoslavenski organizirana obrana od poplava pokazala se neučinkovitom. Učinkovitom se, međutim, pokazalo ubiranje mjesečnog beriva brojnih stavaka fakture Hrvatskih voda. Iz toga slijedi da se ni posljedice poplava ne mogu efikasno riješiti na jugoslavenskim osnovama, a rečeno berivo, koje uopće nije malo, treba namjenski usmjeriti u nasipe i navodnjavanje, umjesto da je prepušteno nekontroliranom raspolaganju stranačkih klijentela.

Najboljom se obranom u ovoj poplavi pokazalo samoorganiziranje naroda. To je primijetio i nesuđeni kancelar reda, rada i rasta Zoran Milanović u pratnji cjelokupne kancelarije. Ovaj put nije otišao na skijanje, kao prije tri mjeseca kad je poplavljeno Lonjsko polje i Banovina. Taman kad sam ga mislio pohvaliti zato što se ukazao među samoorganiziranim narodom, uletjela je Vesna Pusić sa zajedničkom regionalnom politikom povlačenja sredstava EU za otklanjanje posljedica poplava, čime mi je pokušaj pohvale pao u vodu. Vodeni val odnio je njezinu poruku Savom prema Beogradu. Taj proces ministar Željko Jovanović mogao je nazvati thalassotherapijom, da se ranije dosjetio jadu i aplicirao za docenta u Beogradu.

Stanje je teško u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Za formiranje trilateralnoga stožera za obranu od poplave sad je kasno, pa time i za međudržavnu koordinaciju. U ovoj situaciji Hrvatskoj, BiH i Srbiji, najmanje pomaže politikantstvo šefice zagrebačkoga Zrinjevca. Jedno je solidarnost s ugroženim stanovništvom u tri susjedne države, a nešto je sasvim drugo koristiti nesreću za afirmaciju jedne propale politike jučer, danas i sutra.

Sve je to jasno predsjedniku srbijanske vlade Aleksandru Vučiću. Imponira njegovo snalaženje u tragediji koja je zadesila Srbiju. Uspio je alarmirati Europu i Rusiju i bez „pomoći“ V. Pusić. Srbijansku sjednicu Stožera za obranu od poplava završio je riječima: „Tražite veću pomoć od Evropske komisije“. Dakle, izravno. Na Pusićkinu se sms poruku upućenu ministru Dačiću nije ni osvrnuo. Nisam primijetio da su se i političari iz BiH ozbiljno naslonili na njezin prijedlog zajedničkog „apliciranja“. Moguće je da njih nije esemesala kako poruka ne bi došla u ruke bh Hrvata koji su podupirali „agresiju“ Hrvatske na BiH i koji danas traže svoj entitet.

Ministrica Pusić je, međutim, itekako zakazala, jer se za Hrvatsku u svjetskim razmjerima uopće ne čuje i ne dovodi ju se u svezu s poplavama. Njezin je posao obavijestiti svijet, prije svega članice EU, o stvarnom stanju u Hrvatskoj. Kad „region“ bude imao svoju međunarodno priznatu vladu, onda će se moći ponašati „regionalno“. No ona i sad ide u Bruxelles via Beograd.

Najbolja vlada dosad rješenje problema, dakle, vidi u lovi Europske unije do koje će doći zajedničkom regionalnom politikom triju država s prostora bivše Jugoslavije. To nam pak otvara dva nova neugodna praktična pitanja: Tko će izraditi studiju transgraničnoga projekta „povlačenja sredstava“ namijenjenih za izvanredna stanja i po kojoj cijeni, te može li taj „projekt“ probaviti računalni program ministra Branka Grčića, zbog kojega kasne svi dosadašnji „projekti povlačenja sredstava“, ako takvih projekata uopće ima.

Ova vlada više nema vremena napisati ni ozbiljan A4 memorandum. Izgubila se u bespuću u procjepu između Europske unije i „jugosfere“. A na unutarnjem planu ona još od 1. srpnja 2013. predstavlja samo samu sebe.

U međuvremenu, Hrvatice i Hrvati, lopate u ruke! Očistiti kanale. Napuniti vreće s pijeskom. Ojačati nasipe. Smjestiti poplavljeno pučanstvo. Solidarno pomoći gdje god možemo, kao i u vrijeme velikosrpske agresije. Vrijedno raditi i Boga moliti da prestane kišiti. Sve ostalo, kao i uvijek od 1918., riješit će zajednička regionalna politika.

Htio sam reći da je poplava sa sobom odnijela sve stranačke motivacijske skupove. U zaostalome mulju čini se da nešto ne štima sa strankama kad uoči izbora moraju dodatno motivirati vlastito članstvo. Istodobno narod je nedostatno informiran o izborima 25. svibnja i o važnim temama iz europskoga konteksta. Bit će da im je stalo ponajviše do glasova svojega članstva i slabe izlaznosti.

* Autor je novinar i urednik rubrike religijske kulture, hrvatskoga izvandomovinstva i unutarnje politike, radio je i u rubrikama gospodarstvo i kultura, te je bio pet godina glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Autor je 16 knjiga iz područja književnosti i povijesne publicistike i član je Društva hrvatskih književnika.

Izvor: narod.hr

facebook komentari

  • Jesu ovih dana navalili s ‘Regionom’, šta je ovo!?

    • HRSmoock

      Jedva su čekali…”Jugoslavija, tralalala.la”. Bože, zašto nas sad kažnjavaš? Zar nije bilo dosta pošasti u obliku bratzvaundjedinstwoa?

      • Nek je smook meni živ pa nek sve propadne! Nasekiram se za tebe svaki dan od kad su ove poplave! Kako si, kakvo je stanje na terenu!?

      • peppermintt

        a dižeš li i ti tercu 😀

        • HRSmoock

          Ne :))

          • Lijepa slika HRsmook, možeš li mi molim te reći tko je autor?

          • HRSmoock

            Jako zanimljiva slika koja me je iz nekih razloga fascinirala od kako sam je prvi puta vidjeo, mislim negdje sa deset, jedanaest godina…

            Splav Meduze je jedna od najpoznatijih slika francuskog slikara
            romantizma Teodora Žerikoa. Po patetici, temperamentu i temi, ova slika
            skoro da predstavlja manifest romantičarskog slikarstva. Ali, isto tako,
            ona bi zadovoljila i Kurbea, jer je njen romantičarski siže u stvari
            bio istinit, savremen događaj. Slika se danas nalazi u muzeju Luvr u
            Parizu.

            Na slici je predstavljena grupa ljudi na splavu za spasavanje posle
            potopa francuskog ratnog broda Meduze koji je udario u obalu zapadne
            Afrike 15. jula 1816. godine. Posle potapanja broda najmanje 147 ljudi
            se našlo na brzopleto konstruisanom splavu, ali je preživelo samo
            petnaestoro koji su morali da se suoče sa glađu, dehidratacijom,
            kanibalizmom i ludilom koje ih je obuzimalo. Događaj je u to vreme
            predstavljao skandal i isticala se posebno činjenica da je kapetan
            Meduze bio mornar bez iskustva, postavljen na poziciju iz političkih
            razloga, kao istaknuti anti-bonapartista.

            Događaj je zaokupio mladog umetnika Teodora Žerikoa, koji je tada
            imao 27 godina. On je dugo istraživao sam događaj, intervjuisao je dva
            preživela čoveka. Težio je za realizmom do te mere, da je splav naslikao
            na osnovu modela koji mu je izradio sam tesar, preživeli brodolomnik,
            koji je sagradio i originalni splav. Obilazio je bolnice i mrtvačnice
            kako bi proučavao i posmatrao boju i teksturu kože umirućih i mrtvih. Za
            studiju mrtvih donosio je mesecima u svoj atelje iz bolničke mrtvačnice
            leševe.

            Na slici je predstavljen trenutak kada, posle 15 dana izgubljenog
            plutanja na moru, 15 preživelih ugledaju brod koji im se približava.
            Splav jedva plovi po moru, a ljudi na njemu su potpuno ispijeni,
            slomljeni i očajni. Jedan starac drži leš svog sina na kolenima, drugi
            čupa kosu iz besa i poraza. Nekoliko mrtvih tela je razbacano po splavu
            gde čekaju da ih morski talasi odnesu u njihovu morsku grobnicu. Ljudi u
            sredini su spazili brod i jedan drugom ga pokazuju, a jedan afrički
            član posade, Žan Šarl, stoji na praznom buretu i frenetično maše
            maramicom da bi privukao pažnju posade na brodu.

          • Ah u pravu si, hvala ti, podsjetio si me! Pojedini kritičari je nazivaju “brodolomci”. Slika je izvrsna, a odlično se uklapa u trenutno stanje

          • HRSmoock

            Zanimljiv dio…”Kapetan Meduze, bio je mornar bez iskustva…” Ponekad pomislim da sam čitavog života na brodu kojim upravljaju glupani.

          • Upravo sam ciljao na taj ključan moment! lako je povući paralelu splav – država

          • svjedoci smo također zadnjih nekoliko brodoloma, gdje su kapetani neznalice, kurvari, pijanci i kukavice.. onaj korejski kapetan prvi pobjegao, costa concordia kapetan također alkos.. a takvi su nam i kapetani državica

          • HRSmoock

            Ah, nakon svega…Države su nam i dalje nekakav provizorijum. Teško je ukloniti posledice moralnog cunamija, koji nas je davno poklopio.

          • peppermintt

            ajde pričaj što ima ovamo svakakve vijesti strašne dolaze
            je li istina da je ogroman broj stradalih, piše jedan Srbin o osamstotina poginulih u Srbiji ??
            idem sad vana čujemo se kasnije pozdrav 🙂

          • Pozdrav Peppermint! Zar je moguće da se radi o tolikim brojkama?

          • peppermintt

            licitira i se i s većim brojem nažalost 🙁

          • HRSmoock

            Nadam se da su u pitanju panika i pretjerivanje. Ali Vučić i njegova gomila glupana toliko lažu i paniče da se ovakve vijesti čine mogućim. No, nivo razaranja je ogroman.

          • HRSmoock

            Vidiš li taj cool izgled kod kormilara poput Zokija, Vučka, Vesnice i Tomice? “Mi nismo krilvi nizašto. Sve ovo je Božija volja. Učinili smo sve što je u ljudskoj moći, bla, bla, bla…” Ništa nisu krivi jer oni su iznad društva, iznad svih kategorija, iznad prezira…A sad mi treba da čistimo Augijeve štale.

          • 🙂 Junak svih vremena

          • peppermintt

            ne znam , ali kolaju vijesti i o više tisuća stradalih, točnije 3.300
            je li moguće ?

          • peppermintt

            e tako ni nemoj ::)
            soim na osobnoj razini 😛 to nije griota :)))

    • peppermintt

      nesreća nikad ne dolazi sama 😛

      • čini mi se da su osjetili kofol zgodan trenutak.. navalilo.. gdje god povirim iskoči nekakav “region” .. uf!

        • peppermintt

          ja mislila naši muslimani tu najžešći kad vidi ovo
          :))

          • muslimani su tu izgleda početnici 😉

          • peppermintt

            misliš po-četnici :))

  • Jesu ovih dana navalili s ‘Regionom’, šta je ovo!?

    • HRSmoock

      Jedva su čekali…”Jugoslavija, tralalala.la”. Bože, zašto nas sad kažnjavaš? Zar nije bilo dosta pošasti u obliku bratzvaundjedinstwoa?

      • Nek je smook meni živ pa nek sve propadne! Nasekiram se za tebe svaki dan od kad su ove poplave! Kako si, kakvo je stanje na terenu!?

      • peppermintt

        a dižeš li i ti tercu 😀

        • HRSmoock

          Ne :))

          • Lijepa slika HRsmook, možeš li mi molim te reći tko je autor?

          • HRSmoock

            Jako zanimljiva slika koja me je iz nekih razloga fascinirala od kako sam je prvi puta vidjeo, mislim negdje sa deset, jedanaest godina…

            Splav Meduze je jedna od najpoznatijih slika francuskog slikara
            romantizma Teodora Žerikoa. Po patetici, temperamentu i temi, ova slika
            skoro da predstavlja manifest romantičarskog slikarstva. Ali, isto tako,
            ona bi zadovoljila i Kurbea, jer je njen romantičarski siže u stvari
            bio istinit, savremen događaj. Slika se danas nalazi u muzeju Luvr u
            Parizu.

            Na slici je predstavljena grupa ljudi na splavu za spasavanje posle
            potopa francuskog ratnog broda Meduze koji je udario u obalu zapadne
            Afrike 15. jula 1816. godine. Posle potapanja broda najmanje 147 ljudi
            se našlo na brzopleto konstruisanom splavu, ali je preživelo samo
            petnaestoro koji su morali da se suoče sa glađu, dehidratacijom,
            kanibalizmom i ludilom koje ih je obuzimalo. Događaj je u to vreme
            predstavljao skandal i isticala se posebno činjenica da je kapetan
            Meduze bio mornar bez iskustva, postavljen na poziciju iz političkih
            razloga, kao istaknuti anti-bonapartista.

            Događaj je zaokupio mladog umetnika Teodora Žerikoa, koji je tada
            imao 27 godina. On je dugo istraživao sam događaj, intervjuisao je dva
            preživela čoveka. Težio je za realizmom do te mere, da je splav naslikao
            na osnovu modela koji mu je izradio sam tesar, preživeli brodolomnik,
            koji je sagradio i originalni splav. Obilazio je bolnice i mrtvačnice
            kako bi proučavao i posmatrao boju i teksturu kože umirućih i mrtvih. Za
            studiju mrtvih donosio je mesecima u svoj atelje iz bolničke mrtvačnice
            leševe.

            Na slici je predstavljen trenutak kada, posle 15 dana izgubljenog
            plutanja na moru, 15 preživelih ugledaju brod koji im se približava.
            Splav jedva plovi po moru, a ljudi na njemu su potpuno ispijeni,
            slomljeni i očajni. Jedan starac drži leš svog sina na kolenima, drugi
            čupa kosu iz besa i poraza. Nekoliko mrtvih tela je razbacano po splavu
            gde čekaju da ih morski talasi odnesu u njihovu morsku grobnicu. Ljudi u
            sredini su spazili brod i jedan drugom ga pokazuju, a jedan afrički
            član posade, Žan Šarl, stoji na praznom buretu i frenetično maše
            maramicom da bi privukao pažnju posade na brodu.

          • Ah u pravu si, hvala ti, podsjetio si me! Pojedini kritičari je nazivaju “brodolomci”. Slika je izvrsna, a odlično se uklapa u trenutno stanje

          • HRSmoock

            Zanimljiv dio…”Kapetan Meduze, bio je mornar bez iskustva…” Ponekad pomislim da sam čitavog života na brodu kojim upravljaju glupani.

          • Upravo sam ciljao na taj ključan moment! lako je povući paralelu splav – država

          • svjedoci smo također zadnjih nekoliko brodoloma, gdje su kapetani neznalice, kurvari, pijanci i kukavice.. onaj korejski kapetan prvi pobjegao, costa concordia kapetan također alkos.. a takvi su nam i kapetani državica

          • HRSmoock

            Ah, nakon svega…Države su nam i dalje nekakav provizorijum. Teško je ukloniti posledice moralnog cunamija, koji nas je davno poklopio.

          • peppermintt

            ajde pričaj što ima ovamo svakakve vijesti strašne dolaze
            je li istina da je ogroman broj stradalih, piše jedan Srbin o osamstotina poginulih u Srbiji ??
            idem sad vana čujemo se kasnije pozdrav 🙂

          • Pozdrav Peppermint! Zar je moguće da se radi o tolikim brojkama?

          • peppermintt

            licitira i se i s većim brojem nažalost 🙁

          • HRSmoock

            Nadam se da su u pitanju panika i pretjerivanje. Ali Vučić i njegova gomila glupana toliko lažu i paniče da se ovakve vijesti čine mogućim. No, nivo razaranja je ogroman.

          • HRSmoock

            Vidiš li taj cool izgled kod kormilara poput Zokija, Vučka, Vesnice i Tomice? “Mi nismo krilvi nizašto. Sve ovo je Božija volja. Učinili smo sve što je u ljudskoj moći, bla, bla, bla…” Ništa nisu krivi jer oni su iznad društva, iznad svih kategorija, iznad prezira…A sad mi treba da čistimo Augijeve štale.

          • 🙂 Junak svih vremena

          • peppermintt

            ne znam , ali kolaju vijesti i o više tisuća stradalih, točnije 3.300
            je li moguće ?

          • peppermintt

            e tako ni nemoj ::)
            soim na osobnoj razini 😛 to nije griota :)))

    • peppermintt

      nesrića nikad ne dolazi sama 😛

      • čini mi se da su osjetili kofol zgodan trenutak.. navalilo.. gdje god povirim iskoči nekakav “region” .. uf!

        • peppermintt

          ja mislila naši muslimani tu najžešći kad vidi ovo
          :))

          • muslimani su tu izgleda početnici 😉

          • peppermintt

            misliš po-četnici :))

  • EMINƎM

    Hrvatska je pod vodom odavna, samo drugarica kokoš Vesna to ne želi reći.

  • EMINƎM

    Hrvatska je pod vodom odavna, samo drugarica kokoš Vesna to ne želi reći.