Pratite nas

Hrvatska

Porinuće prvog domaćeg vojnog broda u 16 godina

Objavljeno

na

Prototip Obalnog ophodnog broda za HRM napokon ide u more.

Od zadnjeg porinuća vojnog broda u nekom od naših brodogradilišta, za potrebe Hrvatske ratne mornarice, prošlo je dugih 16 godina, kada je u Kraljevici porinuta raketna topovnjača RTOP “Kralj Dmitar Zvonimir”.

Ove subote će u splitskom brodogradilištu “Brodosplit” iz BSO-ovog zatvorenog hangara po prvi put javnosti biti prikazana tzv. “Novogradnja 540”, odnosno prototip Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH. Bit će to tzv. radno porinuće, jer će brod biti dovršavan u moru još dva mjeseca nakon toga. Očekuje se da će sve potrebne testove proći tijekom ove godine, pa će onda biti organizirana i “konačna” primopredaja. Ugovor između Ministarstva obrane RH i Brodosplita za gradnju pet obalnih ophodnih brodova potpisan je 2. prosinca 2014., a vrijednost mu je gotovo 400 milijuna kuna, prenosi poslovni.hr.

 U tu je cijenu uključena izrada glavnog projekta broda, te gradnja prototipa i još 4 takva broda u seriji, a novi hrvatski Ophodni brod u cijelosti treba biti hrvatski proizvod.

Kašnjenje zbog promjena

Nakon dovršetka opremanja broda u moru započinju opsežna ispitivanja broda u luci i plovidbi, a završetak svih primopredajnih ispitivanja očekuje se do kraja 2017., kada će brod službeno dobiti ime i biti predan na uporabu HRM. No, kako je riječ o prototipu, i nakon primopredaje broda HRM-u slijede posebna ispitivanja. Ona će se provoditi u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu, a imaju za cilj dati ocjenu izdržljivosti i optimalnosti tehničkih rješenja i svojstava prototipa.Izrada prototipa trajala je godinu duže nego je planirano, a Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta, objašnjava da su odmah s početkom projektiranja prototipa, a temeljem pred-projekta kojeg je izradio Brodarski institut, izvršena prva kompjutorska ispitivanja koja su pokazala manjkavosti pred-projekta i vrlo velikog rizika postizanja taktičko-tehničkih zahtjeva koja su obveza graditelja. Dodatno je Brodosplit morao krenuti u ponovno odobravanje dokumentacije, čime se potvrdila manjkavost samog pred-projekta.

Hrvatske opreme 80%

Martinović kaže da se osnovna modifikacija odnosila na promjenu materijala od kojeg se brod gradi. Trebao je biti građen od običnog brodograđevnog čelika, no ugrađen je čelik povišene čvrstoće, dakle manjih debljina čija je tehnološka obrada tijekom gradnje teža, ali je zato brod lakši i operativniji uz manju potrošnju. Sljedeća modifikacija je bila produženje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno za 1,5 metar te je on sada dugačak 43,5 metra i forma mu je vitkija i bolja. Ovim projektom Brodosplit će steći značajne reference za povratak u nišu brodogradnje specijalne namjene.

 Martinović kaže da će nakon konačne primopredaje odraditi još četiri broda dogovorenim tempom. Ističe da je od ukupne ugrađene opreme 80 posto od hrvatskih proizvođača, a rad je 99 posto Brodosplitov.

Inače, splitski škver je 1960-ih započeo s razvijanjem projekata izgradnje podmornica. Za potrebe bivše države izgradilo se čak osam podmornica, 18 diverzantskih ronilica, četiri pomoćna višenamjenska transportna broda i četiri barže za prijevoz goriva.

Brodosplitov ‘vojni program’ svoj je razvojni put započeo gradnjom torpednih podmornica te isporukama velikih desantnih brodova Cetina i Krka i 1996. godine gradnjom diverzantske podmornice Velebit za potrebe HRM-a, koja je bila i zadnja vojna gradnja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević sa švedskim ministrom obrane Hultqvistom

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska će prilikom odabira borbene eskadrile koja će zamijeniti islužene ruske MiG-ove 21 voditi računa ne samo o karakteristikama i sposobnostima zrakoplova već i o strateškom partnerstvu, cijeni te poslovno-gospodarskoj suradnji, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević nakon razgovora sa švedskim kolegom Peterom Hultqvistom.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom susreli su se danas, u ponedjeljak, 25. rujna 2017., u Ministarstvu obrane RH s ministrom obrane Kraljevine Švedske Peterom Hultqvistom s izaslanstvom.

Ministar Krstičević i ministar Hultqvist su izrazili zadovoljstvo napretkom bilateralne suradnje dviju zemalja, koja se odražava ponajprije kroz suradnju u okviru Europske unije.

Ministar Krstičević zahvalio je švedskom ministru Hultqvistu na dolasku u Hrvatsku i upoznao švedsko izaslanstvo s razvojem hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti u kontekstu donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti.

“Republika Hrvatska je prepoznala važnost izmijenjene sigurnosne paradigme i usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti, a očekujemo i donošenje novog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i ovom prilikom želim zahvaliti kolegama iz Švedske na sugestijama i pomoći u izradi ovih važnih dokumenata”, istaknuo je ministar Krstičević.

Također, ministar Krstičević rekao je kako je Švedska značajan gospodarski partner Hrvatske s područja Skandinavije, te da je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.

Švedski ministar Peter Hultqvist izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i istaknuo kako i Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti.

Tijekom sastanka su razmijenjena mišljenja o trenutnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji. Ministar Krstičević naglasio je kako “stalno promjenjiva sigurnosna paradigma traži od nas da budemo još bolji i spremniji u suočavanju sa sigurnosnim izazovima današnjice”, a ministri su se složili da je važno pronaći nove načine kako bi se bolje suočili s novim sigurnosnim izazovima.

Ministri su također razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Švedska jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom.

Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. „Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Potrebna je i poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. “

Također, tijekom sastanka se razgovaralo i o mogućnostima buduće suradnje u kontekstu razmjene iskustava pri implementaciji ciljeva sposobnosti.

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, švedski ministar obrane s izaslanstvom će se susresti i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

Damir Krstičević: Ponosan sam na našu pobjedničku Hrvatsku vojsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati