Poskupljenjem goriva cijene hrane rastu, pojeftinjenjem ostaju iste

0

Bosna i Hercegovina je zemlja koja svojim funkcioniranjem ruši sve teorije matematike i drugih znanosti što zorno pokazuje i situacija kada su u pitanju formiranja cijena osnovnih živežnih namirnica.

Food Prices Expected To Rise Significantly In 2014

Naime, godinama smo se naslušali kako cijene hrane u maloprodaji rastu svaki put kada cijena goriva “skoči” za samo par feninga, jer ona itekako utječe na finalnu cijenu proizvoda. Međutim, sada kada smo nakon niza godina napokon dočekali rapidna smanjenja cijena naftnih prerađevina, cijene osnovnih životnih namirnica ne padaju.
– Imamo neuređeno tržište na kojem nema zdrave konkurencije, a iz toga onda proizlaze nerealne cijene, kaže Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH.

Nepostojanje strategija

Prema njegovim riječima, cijene energenata u maloprodajnoj cijeni osnovnih živežnih namirnica sudjeluju s oko 30 posto. S obzirom na to, uvijek kada su cijene energenata “skakale”, vrlo brzo bi nas na policama trgovina dočekale nove, veće cijene hrane i osnovnih potrepština.

– Logikom stvari, sada bi cijene trebale “padati”, jer cijena goriva je u konstantnom padu. Međutim, to u nas nije slučaj pa imamo tržište kakvo imamo, naglasio je Lakota.
Posebno je podcrtao tužnu bh. istinu kako već godinama nemamo nikakve valjane strategije, ne samo kada je u pitanju prehrana stanovništva, nego i kada su u pitanju svi ostali segmenti života. Kategorički tvrdi kako bismo u slučaju da postoje jasne strategije, kojih bi se svi pridržavali, imali jasnu sliku na tržištu, koje bi bilo stabilno, a samim time to bi se u pozitivnom smislu odrazilo i na cijene.

Paradoks

– Današnje cijene na tržištu nisu socijalne, nego ekonomske cijene. To znači da bi to trebala biti realna, tržišna cijena bilo kojeg proizvoda ili usluge, što pak u nas nije slučaj. U BiH zato imamo paradoks kada je u pitanju cijena prehrambenih i luksuznih roba. Došli smo u tu situaciju da onaj tko ima novca može imati još više i da se dobro provodi relativno jeftino, a onom tko jedva krpa kraj s krajem još više mu se steže remen, istaknuo je Lakota.

S obzirom na sve navedeno, kao i brojne druge anomalije u današnjem bh. društvu, zaista nikoga ne treba čuditi što nam je 20 posto stanovništva u dubokom siromaštvu, a još 50 posto svakodnevno vrluda na granici tog siromaštva.

D.Bradvica/Dnevni list

facebook komentari