Pratite nas

Komentar

Potkradeni Domovinski rat

Objavljeno

na

Nije na smrtniku da anticipira i potkrada budućnost, ta opaka želja graniči s ludošću; ali ne smije se niti po prošlost grabiti kako se hoće i s namjerom, pogotovo ne po tuđoj povijesti: manipulirati podacima i potom namjerno izvlačiti krive zaključke.

Ružno je i nezahvalno licitirati hrvatsku povijest za vlastiti račun i nadati se da će baš sve pokriti čuvena hrvatska šutnja. Nije ni ta šutnja toliko cjelovita, uvijek netko progovori. U ovom slučaju kako se Domovinski rat potkrada hrvatskim braniteljima i njime licitira za vlastitu slavu i probitak.

Već se neko vrijeme, na primjer u Novom listu od 8. rujna 2013., u Wikipediji, u pozdravnim govorima i obraćanjima bošnjačkih prvaka spominju neke čudne i, rekao bih, zlonamjerne brojke u kontekstu Domovinskog rata. I te se brojke u prigodnim govorima i člancima već uzimaju ne kao povijesno pretjerivanje već kao provjereni povijesni artefakti, enciklopedijski i udžbenički podatci, u svakoj prigodi kad se govori o bošnjačkoj manjini i njihovu suživotu u Hrvatskoj. Spominje i neprestano ponavlja podatak da je u Domovinskom ratu učestvovalo 25 000 Bošnjaka, da je to postotno najveći doprinos jednog naroda u obrani Hrvatske (Wikipedija). Ministar hrvatskih branitelja ide korak dalje, on kaže: Bošnjaci su bili veliki stradalnici Domovinskog rata, u ukupnom broju branitelja sudjelovali su s pet posto, a među poginulima su čak deset posto. Ako je i od ovakvog ministra, previše je.Bošnjacima svaka čast i hvala na svakom ratniku u teškim trenucima srpske/srbijanske agresije na Hrvatsku, međutim ta brojka, koju je prvi iznio i stalno ponavlja Predsjednik udruge branitelja Domovinskog rata, Hamddija Malić, jednostavno nije moguća, netočna je i vrijeđa zdravi razum.

Jasna je namjera da Bošnjaci u Hrvatskoj žele istaknuti svoje mjesto u Hrvatskoj, svoju poziciju u obrani Hrvatske i tu nema zamjerke, međutim samo nas istina oslobađa i vodi dobru zajedničku budućnost. Jednostavno takve su izjave neprimjerene: brojka od 25 tisuća Bošnjaka sudionika Domovinskog rata nije moguća i ne služi veličanju uloge bošnjačke zajednice u stvaranju hrvatske države, nego šalje krivu i opasnu poruku.

Naime, prema službenom popisu iz 1991. u Hrvatskoj je bilo 43 469 deklariranih Muslimana (rubrika Bošnjak nije postojala) i iz te populacije, koja u svojoj strukturi ima mnoštvo djece, mobilizirati 25 000 boraca jednostavno nije moguće. Ponavljati tu brojku i gurati je u pisanu povijest vrijeđa struku i povijesno pamćenje te podsjeća na komunističku i srpsku historijografiju koje su stvorile svoju sliku o NDH, stvorili pojam „endehazija“ kojom se automatski i bez razmišljanja podrazumijeva genocidnost, nacifašizam i klerofašizam. Zašto sada Bošnjaci deseterostruko povećavaju sudjelovanje u Domovinskom ratu i HV?

Vojna povijest bilježi podatak od najviše 13% odaziva od ukupne populacije u vojne postrojbe. Taj postotak nije premašen i smatra se izuzetnim, uobičajni postotak je 4 – 5%. Ako stavimo u srazmjer podatak o broju Bošnjaka u Hrvatskoj 1991. I spomenutu brojku od 25 000 Bošnjaka u HV, dolazimo do podatka da je svaki drugi Bošnjak u Hrvatskoj bio u HV?! Ako sad u ukupnu populaciju uvrstimo dobnu strukturu bošnjačke populacije, žene, djecu, starce… ne smijem ni izgovoriti zaključak. Takvu akrobaciju brojkama ni srpska mitomanija ne bi mogla producirati, a u tome im nema premca.

Hrvatski narod imao je i previše poteškoća, platio visoku cijenu dok u očima slobodnog i demokratskog svijeta sa sebe nije isprao stigmu genocidnosti, izbrisao izmišljene brojke jasenovačkih žrtava i ulaskom u NATO i EU dokazao svoju demokratsku vjerodostojnost. Kako se ne bi bilo zabune što se s Bošnjacima u Hrvatskoj događalo nakon 1991., u službenom popisu 2001., dakle nakon rata u Hrvatskoj popisano je 20 755 Bošnjaka.

Domovinski rat i hrvatska povijest jednostavno nisu na rasprodaji i nitko, pa ma kako zaslužan bio, koliko god zadužio Hrvatsku, nema pravo licitirati s brojkama, potkradati i rugati se zdravoj pameti, čak ni kad računa na uobičajenu hrvatsku šutnju. Domovinski rat ne treba braniti nikakvim krivim brojkama niti on može bilo kome poslužiti za vlastitu promociju. Još je gore potkradati hrvatsku svetinju, pretvorit je u mrijesilište laži, a to je upravo ta brojka od 25000 Bošnjaka u HV. Naime u redovima HV u Domovinskom ratu borilo se 917 boraca koji su se početkom devedesetih izjašnjavali Muslimanima.

L. C.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Novinarske trice i kučine

Objavljeno

na

Objavio

Poznato je kako tiskani mediji u nas i u svijetu proživljavaju svojevrsnu krizu koja se ponajviše ogleda u padu naklada. Glavni je tome razlog pojava inernetskog novinstva, ali, barem kad je riječ o domaćoj medijskoj sceni, nije samo to u pitanju.

Dnevni, središnji, tzv. ozbiljni politički listovi trivijalizacijom tema i događaja kao da oponašaju baš te portale te time sebi oduzimaju specifični prostor djelovanja.

Evo jedne male antologije urnebesnih naslova: Milijan Brkić napušta politiku zbog Ane Rucner, Ella Dvornik ima novu frizuru, Renata u Splićaninu našla sve što joj treba, gola žena čisti stanove muškaraca, Ava Karabatić se seksala u zatvoru, Nives Celzijus objavila razgolićenu fotografiju, preseksi Milica zapalila Split, Pažanin vikao na Špičeka i otrkio gdje će provesti vikend, Ivana Plehinger otkrila zašto nema migrenu, Melania Trump očajna i nesretna, Suzana Mančić mami seksipilom i u šezdesetoj, Borna Rajić umišlja da je plemkinja, Soraja pokazala previše, Ž. je očajna jer ju je muž prevario s prijateljicom, Severina zapjevala s novim svekrom koji zna svirati harmoniku, a s Igorom šalje poljupce iz Venecije, Ecija Ojdanić nikad bolje nije izgledala, Jelena Rozga istakla prebujni dekolte, a fanovi oduševljeni njezinim šeširom, Danijela Martinović drastično promijenila izgled, Neven Ciganović se podvrgao estetskoj kirurgiji, Monika tulumari dok joj se muž priprema za novi brak,Aca L. brutalno pretukao bivšu ženu, Madonina kći obrijala dlake pod pazuhom, Lana Jurčević u donjem rublju raspametila obožavatelje…

Ovakva trivijalizacija sigurno neće pomoći uspješnosti medija koji žele biti ozbiljni i koji žele imati ozbiljne čitatelje. Neki teoretičari komunikacija drže kako je trivijalizacija u funkciji zaglupljivanja masa i odvlačenja pažnje od stvarnih problema društva.

Objektivno, ona je u funkciji promocije posve beznačajnih osoba i njihovih zanimanja. No, uz opći pad elementarne pismenosti, pretjeranu uporabu anglizama i vulgarnosti u izrazima, koje se poput crnih filmova nameću kao moderan stil, kakve pristojni ljudi ne koriste niti u krugu prijatelja kamoli pred tisućama čitatelja, postoji još jedan veliki problem, a zove se kolumnisti.

Umjesto objektivnih komentara i analiza, kakvih srećom još uvijek ima, dominiraju otvorena politička pristranost, vrijeđanje neistomišljenika pa i publike, egocentrična „ja pa ja“ forma, brkanje vlastitih opsesija, uvjerenja, vjerovanja i želja sa stvarnošću.

Na primjer, ne vidi se izvor terorizma ako to narušava ideju multikulturalnosti. Brojnim je komentatorima tako važnije ono što se događa u njihovoj glavi, nego u svijetu oko njih.

Selektivno, od slučaja do slučaja, tretiranje događaja i ljudi, diskreditiranje nepoćudnih, ili otvorena laž dio su svakodnevnice. To je sve možda u interesu nekih moćnih stranaka, skupina i pojedinaca, ali zacijelo nije u interesu medija.

Josip Jović/SlobodnaDalmacija

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati