Pratite nas

Povećanje poreznog pritiska samo ubrzava raspad gospodarstva

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević pozvao je stručnu javnost i nevladin sektor da zajednički inzistiraju na promjeni ekonomske politike i zaustave pogrešne mjere kojima Vlada vodi u propast hrvatsko gospodarstvo.

Pretakanjem iz šupljeg u prazno Matijašević je nazvao mjere kojima Vlada ispunjava zahtjeve EU-a o smanjenju proračunskog deficita, istaknuvši da se porast trošarina i poreza na telekomunikacijske usluge odražava na rast cijena usluga i roba. To na kraju plaćaju građani kojima je kupovna moć u zadnjih pet godina pala više od 20 posto, a trend pada se nastavlja, ustvrdio je Matijašević na konferenciji za novinare.

Novo zaduživanje manje-više očekivan potez

Poručio je da povećanje poreznog pritiska samo ubrzava rasap gospodarstva i gubitak radnih mjesta u situaciji kada je gotovo 40.000 poduzeća i 310.000 građana blokirano dulje od godine dana, a omjer zaposlenih i umirovljenika iznosi 1,16 prema 1. Matijašević je također upozorio na nedavno objavljeni međunarodni izvještaj o konkurentnosti koji precizno nabraja u kojim je sve kategorijama Hrvatska vrlo nisko na ljestvici.

Između 148 zemalja svijeta zauzeli smo 143. mjesto po opterećenju gospodarstva Vladinim zakonodavnim preprekama, 123. mjesto po proračunskom rasipništvu, 140. po efikasnosti u rješavanju sporova, 109. po neovisnosti sudske vlasti, 143. po utjecaju poreza na otvaranje radnih mjesta i 140. po negativnom utjecaju regulative na privlačenje stranih ulaganja. U tome nam neće pomoći ni novo zaduživanje od 1,5 milijardi eura, koje uzimamo samo za krpanje proračunskih rupa i plaćanje kamate. Pri tome smo jedina zemlja EU-a, uz Grčku, koja se ovih dana zadužuje umjesto da koristi europske fondove, ističe Matijašević.

Matijašević rješenje za hrvatske nedaće vidi u razvoju poljoprivrede u koju EU do 2020. planira utrošiti 40 posto proračuna. Naše regije, potencijalno bogate poljoprivrednim resursima, treba staviti u funkciju, uvesti porezna rasterećenja i pravnu sigurnost, umjesto sadašnjih stalnih mijenjanja zakona, uvjeta i pravila, ističe predsjednik HURS-a te kao bizarnost navodi da je samo tri posto hrvatskog zemljišta usklađeno u zemljišnim knjigama i katastru.

hrt.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica primila počasni doktorat ruskog sveučilišta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović danas završava službeni posjet Rusiji. U Moskvi je održala predavanje na Ruskom ekonomskom sveučilištu Plehanov, koje joj je uručilo počasni doktorat.

Predsjednica je obišla Sveučilišni muzej i upisala se u Knjigu slavnih gostiju, a također je održala predavanje na temu “Novi trendovi globalnog gospodarstva”.

Izrazila je zadovoljstvo zbog toga što govori o toj temi na jednome, kako je rekla, od najvećih i najprestižnijih sveučilišta u Rusiji, koje se više od 100 godina bavi visokim ekonomskim obrazovanjem.

U njezinu predavanju bilo je riječi o trendovima globalizacije i slobodne trgovine, s jedne, te izolacionizma s druge strane; tradicionalnim i modernim industrijama i u tom kontekstu o mogućnostima jačanja suradnje između Hrvatske i Rusije.

Predsjednica je naglasila da se danas treba više posvetiti stvaranju inovativnih usluga i proizvoda visoke dodane vrijednosti jer samo na taj način može se natjecati za mjesta najrazvijenijih na globalnoj razini.

Prema njezinim riječima, iz tog razloga Hrvatska je zajedno s 11 srednjoeuropskih država članica Europske unije pokrenula Inicijativu triju mora koja je okrenuta boljem povezivanju do sada zanemarivanih veza između tih država.

Inicijativa je otvorena za suradnju svim drugim državama, a velik broj trećih država (poput Kine, drugih članica Eurospke unije ili SAD-a) već je iskazao želju i spremnost za uključenjem projektima. “Zašto među njima ne bi bila i Rusija? I na ovom mjestu bih željela istaknuti kako je ovo Inicijativa ‘za’, za koheziju srednje Europe i Europske unije u cjelini, a ne ‘protiv'”.

Dalje je objasnila da je početna platforma inicijative 150 projekata, vrijednosti veće od 45 milijardi eura u području energetike, prometne infrastrukture i digitalizacije te da u tome leži mogućnost realizacije visoke razine sinergije između Rusije i država inicijative, te Rusije i Hrvatske. “I ovim putem pozivam vas da nam se pridružite u našim projektima kako bi zajedno iskoristili prilike koje su pred nama i zauzeli mjesto najrazvijenijih”, rekla je predsjednica.

Na kraju je poručila studentima da ne posustaju u stalnom obrazovanju jer je ono presudno važno za njihovu budućnost.

Nakon posjeta sveučilištu Plehanov predsjednica putuje u Sankt Peterburg, što je posljednja postaja njezina trodnevnog službenog posjeta Rusiji tijekom kojeg je uz Moskvu posjetila i Soči.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati