Pratite nas

Vijesti

Povijesna rasprava u Europskom parlamentu

Objavljeno

na

10. travnja u Europskom je parlamentu održana rasprava pred članovima Europske komisije o do sad najvećoj građanskoj inicijativi pokrenutoj unutar EU – inicijativi „Jedan od nas“ (One of us) koja je prikupila više od 1,7 milijuna valjanih potpisa građana EU (u Hrvatskoj je u rekordnom roku prikupljeno 16 tisuća potpisa).

Inicijativa je usmjerena ka postizanju zabrane korištenja EU sredstava za financiranje istraživanja, inozemnih programa razvojne pomoći i aktivnosti u javnom zdravstvu koje su povezane s uništavanjem ljudskih embrija, uključujući abortuse.

Održavanje rasprave postiglo je toliki interes da je mnogim ljudima ulazak u dvoranu bio odbijen s obzirom da dvorana može primiti samo 400 ljudi. U dupkom ispunjenoj dvorani često su se tijekom rasprave mogle čuti ovacije i glasna negodovanja u publici. Prema pisanju New York Timesa, bila je to jedna od najglasnijih rasprava održanih u Europskom parlamentu.

Ispred inicijative „Jedan od nas“ najviše je govorio predsjednik Odbora Građanske inicijative Gregor Puppinck koji je rekao: „Mi imamo problem s onima koji tvrde da embrij i fetus nisu ništa. Utvrđeno je da život počinje u trenutku začeća i on se mora poštivati. Ovu poruku vam šalju 2 milijuna ljudi širom Europe i ta će poruka za neke možda biti preteška za čuti baš kao i svaka istina koja se suprotstavlja našoj sebičnosti zbog koje dolazimo u iskušenje ubiti neželjenu djecu, iskorištavati embrije u industrijske svrhe, ograničiti demografski rast nerazvijenih zemalja i nametnuti im naš životni stil. Pozivamo vas da odustanete od korištenja takve moći i zaštitite život u maternici.“ Njega su poduprli brojni zakonodavci iz konzervativne Europske pučke stranke, od kojih je većina iz Italije i Poljske. Žestoke kritike stigle su od drugih zakonodavaca, naročito iz Nizozemske.

 

Peticija je pokrenuta u sklopu mehanizma Europske građanske inicijative koji je uveden pred dvije godine u sklopu napora za većim približavanjem građana Europskoj uniji koju se sve više počelo percipirati kao elitni projekt koji vode bezlični službenici koji su van doticaja sa svakidašnjim brigama i preokupacijama Europskih građana. Inicijative koje uspješno zadovolje propisane zahtjeve imaju pravo na raspravu pred Europskim parlamentom. Europska komisija nije obvezna poduzimati akcije u smislu prihvaćanja inicijativa, ali je dužna donijeti službenu odluku u roku od tri mjeseca i opravdati svoju odluku u pismenom obliku. U slučaju inicijative „Jedan od nas“, komisija mora donijeti odluku do 28. svibnja ove godine.

U nastavku pročitajte pismo-izvješće koje smo primili od European Dignity Watch-a.

 Povijesna rasprava u Europskom parlamentu

Bio je to pravi triler. Ali rezultati nisu mogli biti bolji za predlagatelje najveće Građanske inicijative pokrenute unutar EU, „Jedan od nas“ (One of Us). Europski parlament nije nikada prije u svojoj povijesti doživio toliko iskrenu, otvorenu i značajnu raspravu o pitanju nedosljednosti Europske unije kada se radi o jednakoj zaštiti svakog ljudskog bića od trenutka začeća pa nadalje.

Što se događalo iza scene?

Dva dana prije rasprave, Odbor Građanske inicijative primio je pismo s nacrtom Dnevnog reda rasprave, koji je bio promijenjen bez odobrenja Odbora Građanske inicijative. Ispostavilo se da je Parlament predvidio da zastupnici inicijative „Jedan od nas“ imaju samo minimum vremena za izlaganje dok su većinu rasprave trebala zauzela izlaganja zastupnika Europskog parlamenta. S obzirom na kontroverze koje je inicijativa „Jedan od nas“ izazvala u određenim krugovima u zadnje dvije godine, ispada da su neki zastupnici Europskog parlamenta namjeravali održati predavanje predstavnicima inicijative „Jedan od nas“ umjesto da ih saslušaju, što bi bilo prikladnije za takvu vrst rasprave.

Naročito je bilo zaprepašćujuće da je u prvoj rundi izlaganja bilo predviđeno da govore četiri zastupnika EU parlamenta i dva člana Europske komisije prije negoli se dozvoli Odboru Građanske inicijative da predstavi inicijativu i njene ciljeve.

„Mi imamo problem s onima koji tvrde da embrij i fetus nisu ništa. Utvrđeno je da život počinje u trenutku začeća i on se mora poštivati. Ovu poruku vam šalju 2 milijuna ljudi širom Europe i ta će poruka za neke možda biti preteška za čuti baš kao i svaka istina koja se suprotstavlja našoj sebičnosti zbog koje dolazimo u iskušenje ubiti neželjenu djecu, iskorištavati embrije u industrijske svrhe, ograničiti demografski rast nerazvijenih zemalja i nametnuti im naš životni stil. Pozivamo vas da odustanete od korištenja takve moći i zaštitite život u maternici.“ 

I kao da to nije bilo dovoljno, zastupnik EU parlamenta koji je posljednjih dana davao izjave u javnosti kako je njegov cilj sudjelovanja u raspravi otvorenoj za javnost uništiti inicijativu „Jedan od nas“, koju je pokušao omalovažiti govorom mržnje nazivajući njene predstavnike „grupom vjerskim ekstremista“, dobio je pravo na izlaganje čak tri puta prema izmijenjenom programu.

Protestno pismo koje je sadržavalo urgentni zahtjev za promjenom Dnevnog reda rasprave poslano je rano ujutro predsjedniku Martinu Schulzu i predsjednicima četiriju parlamentarnih odbora koji su prema Dnevnom redu trebali iznijeti svoje mišljenje prilikom rasprave.

Jutros u 8:50 sati, dok je dvorana Europskog parlamenta bila dupkom ispunjena s 400 ljudi koji su željno iščekivali početak rasprave, Gregor Puppinck, zastupnik Odbora Građanske inicijative „Jedan od nas“, zaprijetio je da će opozvati raspravu ukoliko Parlament ne povuće svoj Dnevni red koji se svodio na to da se od svega napravi lažna rasprava, tijekom koje je bilo predviđeno da se inicijativi bitno ograniči sloboda izražavanja onoga što „Jedan od nas“ predstavlja.

Konačno, u 9 i 15 otpočela je rasprava s 15 minuta zakašnjenja s izmijenjenim Dnevnim redom da bi se udovoljilo zahtjevima koje je postavila inicijativa „Jedan od nas“.

Od tog trenutka nadalje imali smo prilike vidjeti vrlo složenu raspravu, najbolju raspravu ikad održanu unutar Europskog parlamenta na temu zabrane financiranja od strane EU svih aktivnosti koje uključuju ili pretpostavljaju uništavanje ljudskih embrija.

Gregor Puppinck, koji je govorio ispred inicijative „Jedan od nas“, otvorio je sjednicu riječima: „Naš zahtjev je jednostavan, precizan i u skladu sa zakonima EU. Tražimo usvajanje etičke klauzule unutar financijske regulacije Europske unije koja izričito zabranjuje bilo kakvo uništavanje ljudskih embrija.”

Njegova uvodna izjava nije ostavila prostora za pogrešna tumačenja u svezi s ciljevima Europske građanske inicijative „Jedan od nas“. Inicijativa traži da Europska komisija poduzme korake u svezi s donošenjem zakona i u tom smislu ova rasprava nije značila kraj Građanske inicijative već početak zakonodavne procedure koju namjeravamo provesti do samog kraja.

Slijedile su dvije tematske prezentacije; prezentacija profesora Filippa Varija bila je na temu istraživanja na embrijima i tom se prilikom pozvalo na zakonsko usklađivanje i konzistentnost s presudom u slučaju Brüstle Europskog suda pravde na temelju koje je utvrđeno da ljudski embrij ima pravo na zakonsku zaštitu od začeća pa nadalje, a druga je prezentacija bila ona Sophie Kuby, direktorice European Dignity Watch-a, na temu razvojne pomoći EU i abortusa. Njena je prezentacija razotkrila kako EU financira abortuse širom svijeta te se pozvalo Europsku komisiju na podizanje etičkih standarda i zakonsku dosljednost u pogledu razvojne pomoći i politika javnog zdravstva.

Brojni zastupnici EU parlamenta u svojim su izlaganjima snažno poduprli zahtjev za pokretanjem zakonodavne procedure kako bi se zabranilo financiranje od strane Europske unije svih aktivnosti koje uključuju ili podrazumijevaju uništavanje embrija.

I dok su i predstavnici inicijative „Jedan od nas“ i zastupnici EU parlamenta koji su govorili u korist ove inicijative u svojim izlaganjima koristili snažnu zakonsku argumentaciju, nepobitne činjenice i znanstvene dokaze kako bi potkrijepili svoje teze, većina zastupnika EU parlamenta koji su govorili protiv ove inicijative nadmetali su se u tome tko će više inicijativu izložiti neosnovanoj kritici, namjernim krivim tumačenjima ciljeva inicijative optužujući ju da je usmjerena protiv žena, protiv razvojne pomoći te koristeći druge optužbe koje su s lakoćom mogle biti otklonjene da su barem ti isti eurozastupnici uložili malo truda i pročitali tekst prijedloga inicijative „Jedan od nas“.

Izjava Europske humanističke federacije daje predodžbu o argumentima kojima se druga strana koristila protiv inicijative.

Puppinck je zaključio sjednicu riječima da je inicijativa „Jedan od nas“ ispunila sve kriterije koje je propisala Europska komisija te da bi odbacivanje te inicijative bilo ravno zlouporabi moći. Komisija je već utvrdila i obznanila kako zakonski prijedlog inicijative „Jedan od nas“ spada u nadležnosti Europske unije, te je u skladu s Europskim zakonima i temeljnim pravima. Osim toga, politički legitimitet inicijative dokazuje činjenica da je prikupljeno gotovo duplo više potpisa od propisanog broja (1,7 milijuna potpisa prihvaćeno je kao valjano, a preko 2 potpisa je zaprimljeno).

Puppinck je inzistirao na tome da nije zadatak Europske komisije da prosuđuje da li je inicijativa politički oportuna ili nije. S obzirom da mora poštivati mehanizam sudjelujuće demokracije koji je propisan Lisabonskim sporazumom zadatak je i obveza Europske komisije da odgovori na peticiju građana pokretanjem sveobuhvatnog zakonodavnog procesa sukladno zahtjevima inicijative „Jedan od nas“.

Uskoro ćemo vam poslati izlaganja s rasprave koja su u ime inicijative „Jedan od nas“ održali Gregor Puppinck, Filippo Vari i Sophia Kuby.

Svakako preporučamo da pogledate video s rasprave u EU parlamentu. U drugom dijelu se govori o pogrešnoj politici razvojne pomoći Europske unije zemljama u razvoju koja se temelji na promicanju i financiranju abortusa i kontracepcije širom svijeta što dovodi do uništenja obitelji.

croative

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati